„Dolazi li to socijalizam u Njemačku?“ | Panorama | DW | 08.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

„Dolazi li to socijalizam u Njemačku?“

U Berlinu se potpisuje peticija kojom se traži da grad prisilno otkupi stanove privatnih firmi koje posjeduju preko tri tisuće stanova. Ta ideja svojevrsne „nacionalizacije“ uglavnom nailazi na negativne komentare tiska.

Deutschland | Mieterprotest | Plakat (picture-alliance/dpa/ZB/S. Steinach)

Plakat akcije za prikupljanje potpisa: "Oduzeti vlasništvo "Deutsche Wohnen" & co"

„Ako ne uspiju druge mjere s ciljem da lokalne samouprave sagrade više socijalnih stanova, u slučaju nužde bi morala uslijediti nacionalizacija", rekao je šef stranke Zelenih Robert Habeck za nedjeljno izdanje lista Die Welt. On je dodao da njemački Ustav predviđa takve nacionalizacije u korist općeg dobra: „Bilo bi apsurdno da to primjenjujemo samo kada gradimo nove auto-ceste a ne i da bi se suprotstavili nedostatku stambenog prostora."

U Berlinu, koji ima status kako glavnog grada, tako i savezne zemlje, je 6. travnja počelo prikupljanje potpisa s ciljem da se o inicijativi nacionalizacije glasa u pokrajinskom parlamentu. Na udaru oduzimanja vlasništa uz nadoknadu štete, dakle neke vrste nacionalizacije, bi se našle samo firme koje posjeduju i iznajmljuju više od 3.000 stanova. Smatra se da bi Berlin za obeštećenje vlasnicima trebao platiti više od trideset milijardi eura. Samo jedna od tih firmi, koncern Deutsche Wohnen, u glavnom gradu iznajmljuje oko 112.000 stanova.

Do glasanja u parlamentu Berlina bi moglo doći ukoliko budu prikupljeni potpisi najmanje sedam posto građana s pravom glasa. No gradski parlament i pored toga može odlučiti hoće li prijedlog staviti na glasanje ili neće. Ukoliko se odbije baviti tim  prijedlogom, građani imaju pravo raspisati referendum o tom pitanju (u Njemačkoj su dozvoljeni samo referendumi na nivou pokrajina, a ne i na nivou savezne države).

U gradu/saveznoj zemlji Berlinu je na vlasti takozvana crveno-crveno-zelena koalicija (SPD, Stranka Ljevice i Zeleni) koja nije složna oko ovog pitanja. Ljevica podržava prikupljanje potpisa ali je jedina od vladajućih stranaka koja je o tome donijela programsku odluku na kongresu. U redovima SPD i Zelenih se političari različito izjašnjavaju o akciji.

Šef pokrajinske vlade i gradonačelnik Berlina Michael Müller (SPD) vrlo je suzdržan, ali indirektno on daje do znanja da ne podržava tu ideju: „Bilo bi mi drago kada bismo pošli bržim i lakše izvodljivim koracima koji bi za stanare značili konkretnu pomoć", rekao je Müller i objasnio da u te korake za njega prije svega spadaju „gradnja i otkup stanova".

U Njemačkoj stanove izdaju općine, stambene zadruge ili privatnici. Tokom posljednjih nekoliko godina, cijene stanarina u stanovima privatnih firmi su rasle mnogo brže nego u stanovima općina ili zadruga. Godine 2017. prosječna cijena stanarina po kvadratnom metru (ne računajući troškove za grijanje, vodu i struju) kod privatnika je iznosila 8,70 eura, dok su u općinskim i zadružnim stanovima one iznosile 7,50, odnosno 7,40 eura po kvadratnom metru. Ti iznosi su daleko veći u velikim gradovima, a rekorder je München.

Deutschland Protest gegen steigende Mieten in Berlin (Reuters/F. Bensch)

Protesti u Berlinu protiv previsokih stanarina

Na saveznom nivou, vladajuće stranke CDU/CSU i SPD odbacuju Habeckov predlog i smatraju da bi situaciju poboljšale neke druge mjere poput povećanja javnog i privatnog investiranja u gradnju stanova. Evo kako aktualne diskusije prate komentatori njemačkih dnevnih listova.

List Nürnberger Nachrichten piše: „Mnogi prijedlozi koje je dao šef Zelenih Robert Habeck u borbi protiv manjka stambenog prostora sasvim su u redu – ali jedan je veoma opasan: stranka koja bi mogla biti dio sljedeće njemačke vlade smatra da je nacionalizacija u velikom stilu legitimno sredstvo politike. To možda dobro prolazi u javnosti, ali može za posljedicu imati i loše stvari. Zastalo bi s hitno potrebnim investicijama, jer investitori u budućnosti više ne bi bili sigurna bi li im, i kada, država oduzimala imovinu."

„Berlin je radikalniji od ostatka Republike", smatra dnevnik Mittelbayerische Zeitung: „To pokazuje prikupljanje potpisa koje je počelo tokom vikenda – akcija koja traži da se od firmi s više od 3.000 stanova prisilno otkupe stambeni objekti. Prašina koja se zbog toga digla seže mnogo dalje od Berlina. Dolazi li to socijalizam? Na to pitanje se može odmah odgovoriti: ne, dotle se neće stići. I pored toga, inicijativa ima snagu i pogodila je osjetljiv živac."

A Straubinger Tagblat piše: „Čak i kada bi Berlin otkupio 242.000 stanova, poslije toga ne bi bio dodatno sagrađen ni jedan jedini novi stan. Investitori, bez kojih se nestašica stanova ne može prevladati, bili bi zastrašeni i zbunjeni. A ne znači ni da bi se smanjile stanarine: i općtinski stanodavci su posljednjih godina ozbiljno povećali cijene."

Neue Osnabrücker Zeitung se pak pita: „Može li se privatnicima zamjeriti to što žele sa svojim stanovima izvući što veći profit? Ne – ne može. Pri tome svaki razboriti privatni stanodavac zna da cijeni dobre i pouzdane stanare. Država mora da djeluje bez zadiranja u prava privatnika."

A nadregionalni dnevnik Die Tageszeitung piše da je „obećanje da se jednima nešto uzme kako bi se drugim nešto dalo, jednostavno izreći. No kada se radi o temi vlasništva u neoliberalizmu, ništa nije jednostavno. Prije svega zato što bi na primjeru Berlina svima trebalo biti jasno da upravo taj grad sigurno nema milijarde eura da bi za svoje građane otrgao čitave stambene četvrti iz ruku globalno operativnih špekulanata. U glavnom gradu zbog besparice ne funkcionira ni prijavljivanje novorođenog djeteta... A s druge strane, nacionalizacijom se stvara nada da se može nešto izvesti, što pravno gledano nije moguće."

priredio Saša Bojić