Dokle će država Srbija „ratkovati“? | Politika | DW | 10.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Komentar

Dokle će država Srbija „ratkovati“?

Red i mir nisu narušeni okupljanjem građana, nego muralom Ratku Mladiću, ukazuje za DW sociolog Dario Hajrić. I pita: da u Beogradu osvane mural ustaškom poglavniku Anti Paveliću, bi li ga isto štitila policija?

U Srbiji je 9. studenoga, Dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, obilježen skromno: uhićenjem žena koje su u centru Beograda jajima gađale mural posvećen osuđenom ratnom zločincu. To je kulminacija borbe koja se vodi otkako je, krajem srpnja, na uglu ulica Njegoševe i Alekse Nenadovića, osvanuo mural s likom Ratka Mladića, prigodno zakićen obilježjem jedne „navijačke grupe“.

Aktivisti su u više navrata farbom precrtavali to ruglo, ali huligani su ga uvijek urgentno popravljali i vraćali u prvobitno stanje. U pitanju je igra mačke i miša, jer samo jedna od strana tu riskira batine. Naime, „navijačke grupe" su u Srbiji pleonazam za kriminalce.

Komunalnoj policiji je stigao i zahtjev za uklanjanje murala, a Inicijativa mladih za ljudska prava najavila je za 9. studenoga javni skup na kojem je mural trebao biti prebojan. Da se to ipak ne dogodi, pobrinuo se osobno ministar unutarnjih poslova Republike Srbije Aleksandar Vulin.

Prema službenom priopćenju policije, koje po karakterističnom rječniku podsjeća na priopćenje jedne od vladajućih stranaka, ona je zabranila bilo kakav skup pred muralom izgovarajući se brigom za javni red i mir. Ujedno je od huligana preuzela dužnost da bdije nad muralom, legitimirajući svakog prolaznika.

Jajima na mural

A onda su, svjesno se izlažući neminovnom privođenju i prekršajnim prijavama, aktivistice Jelena Jaćimović i Aida Ćorović otišle na lice mjesta i uspjele baciti po nekoliko jaja na mural posvećen osuđenom ratnom zločincu, prije nego što su ih uhvatile i odvukle osobe koje su se odbile predstaviti. Jedino na temelju toga što su obje žene završile u Policijskoj upravi Vračar, a ne pretučene u nekoj uličici, moglo se zaključiti da su u pitanju bili policajci u civilu. Po cimanju, zavrtanju ruku i odsustvu legitimacija, u trenucima uhićenja to nije bilo jasno ni aktivisticama.

Ubrzo po njihovom privođenju, društvenim mrežama se proširio poziv na prosvjedni skup ispred Doma omladine u 19 sati, odakle je kolona građana krenula ka muralu. Ponovo je reagirala policija, presijecajući im put kordonom, a navrat-nanos je mobilizirana i grupa agresivnih ljubitelja murala da izigrava „drugu stranu" – doduše, toliko malobrojna da je bez muke mogla stati u jednu „maricu".

Umjesto da im priušti takvu vožnju, budući da su bili jedini koji su predstavljali prijetnju za bilo koga, policija je radila ono što uvijek radi: postavila je kordon i – „statirala u kukuruzu". Nakon par sati pat-pozicije, svi su se razišli.

„Red i mir"

Samoprijegornim radom policije, ratni zločinac Ratko Mladić je, iako umazan jajima, dobio tako u Beogradu „spomenik pod državnom zaštitom“. Istovremeno, Srbija je vidjela kako izgleda razlika između „najoštrijih osuda“ i konkretnog, samopožrtvovanog čina koji je natjerao „ratkoljubivi" dio državnog aparata da brani tu zidnu ljagu kordonima i nemuštim izjavama: „Policija ne štiti mural već štiti javni red i mir i kontrolira provedbu zabrane okupljanja. U tom cilju se obavlja legitimiranje svih osoba, bez obzira na njihov odnos prema muralu generala Ratka Mladića."

Dario Hajrić

Dario Hajrić

Postavimo sad stvari na pravo mjesto. Ratko Mladić nije više „general“, nego osuđeni ratni zločinac. „Red i mir“ nisu narušeni okupljanjem građana: ono što ih narušava je ogroman crtež posvećen osuđenom ratnom zločincu. Tvrditi suprotno ne predstavlja birokratsku neutralnost, nego otvoreno zauzimanje vrijednosnog stava. Policija na to nema pravo, a ratni huškač koji im ministrira nema pravo progovarati njihovim glasom.

Pravdati se kako se tobože ne brani ono što je na zidu nego sam zid je forica koju je nemoguće prodati i glupanu. Da u Beogradu osvane mural ustaškom poglavniku Anti Paveliću, bi li ga štitio kordon? Bi li ministar unutarnjih poslova branio komunalnoj policiji uklanjanje te psovke ljudskosti? Bi li se policajci u civilu tijelima bacali pred mural, komično ga štiteći od nasrtaja jajetom? Bi li njihove kolege bez legitimiranja odvlačile one koji takav častan hitac upute?

Aktivisti su najavili da će nastaviti prosvjedovati sve dok mural ne bude prebojan, a država se još uvijek nije izjasnila dokle će da „ratkovati".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva