Dodik između polarizacije i pragmatizma | Politika | DW | 11.10.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Dodik između polarizacije i pragmatizma

Milorad Dodik će se u Predsjedništvu založiti za priznavanje „ruskog“ Krima. Najavio je i „preispitivanje imenovanja veleposlanika“, a traži i povratak „izvornom Daytonu“. Kako će funkcionirati Predsjedništvo s Dodikom?

U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine (BiH) i ranije je bilo opstrukcija i razlika u stavovima, ali one nikada nisu toliko isticane kao što je to slučaj nakon ovih općih izbora. Aktualni predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Milorad Dodik najavio je da će kao član Predsjedništva BiH tražiti da Sarajevo prizna ukrajinski poluotok Krim kao sastavni dio Ruske Federacije. Time je izazvao skandal i prije preuzimanja dužnosti u državnom Predsjedništvu. Ukrajinsko veleposlanstvo je njegovu namjeru ocijenilo „neprijateljskim činom" koji nanosi štetu odnosima dviju država i šteti autoritetu BiH u međunarodnoj zajednici.

Predsjedništvo BiH nadležno je za vođenje vanjske politike pa bi opstrukcije i skandali u tom procesu mogli izazvati krizu u BiH, ali i izvan njenih granica. Članovi Predsjedništva imaju različite stavove o mnogim međunarodnim pitanjima, poput odnosa Srbije i Kosova te prilika na Bliskom istoku. Zato je predviđeno da se odluke donose konsenzusom i da se u slučaju preglasavanja članovi Predsjedništva mogu pozvati na načelo zaštite „vitalnog nacionalnog interesa".

Predsjedništvo će „jako teško" funkcionirati

Bivši veleposlanik BiH u Francuskoj i dobar poznavatelj međunarodnih prilika Slobodan Šoja misli da će Predsjedništvo BiH u novom sazivu zbog „izrazito oprečnih" stavova „jako teško" funkcionirati, ali da svađe novih članova kolektivnog šefa države neće prouzrokovati velike štete. „Donošenje odluka konsenzusom može spriječiti štetne inicijative, bilo da one dolaze od Milorada Dodika ili nekih drugih članova Predsjedništva. Moram biti iskren i dodati, iako je to surova realnost, da je glas BiH u međunarodnim odnosima gotovo nevažan. Bojim se da bi naredne četiri godine u Predsjedništvu mogle biti potrošene u besmislenim i insceniranim svađama čiji ishod na vanjskopolitičkom planu neće imati nikakvog utjecaja. Osim toga, sve krize u BiH svjesno su prouzrokovane jer se od toga u ovoj zemlji živi", kaže Šoja za Deutsche Welle.

Kako je Predsjedništvo zaduženo za imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika BiH, Milorad Dodik je najavio da će preispitati „loša imenovanja". „Sve i jedan će morati podnijeti ostavku istog trenutka kada preuzmem dužnost i onda ću odlučiti na koji način i tko će predstavljati Srbe", izjavio je Dodik. Pri tome je zanemario činjenicu da veleposlanici BiH u stranim zemljama ne predstavljaju samo Srbe, nego državu i sve njene narode i građane.

Prostor za opstrukcije nije zanemariv

Pored imenovanja veleposlanika, članovi Predsjedništva BiH nadležni su za predstavljanje države u međunarodnim organizacijama, zaključenje međudržavnih ugovora, predlaganje državnog proračuna te imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Eventualnom zloupotrebom „zaštite vitalnog nacionalnog interesa" svaka odluka iz spomenutih područja može biti stopirana. Posebno su osjetljiva pitanja iz domena obrane i sigurnosti. Predsjedništvo BiH je vrhovni zapovjednik i obavlja kontrolu nad Oružanim snagama BiH, a odluke o ovim pitanjima donosi konsenzusom. To uključuje i odluke o angažmanu vojnih postrojbi u zemlji i međunarodnim mirovnim misijama.

Bosnien und Herzegowina Wahlen Milorad Dodik (picture-alliance/AA/G. Jakovljevic)

Dodik je izabran u Predsjedništvo kao kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)

Politički sustav BiH utemeljen je na načelima „etničke demokracije", ali to ne umanjuje odgovornost predstavnika etničkih skupina u državnim institucijama, kaže savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića za pitanja obrane i sigurnosti Selmo Cikotić. „Ja ne isključujem mogućnost da netko osporava i usporava rad institucija, ali sam uvjeren da će taj onda snositi najveću odgovornost i trpjeti najnegativnije posljedice, upravo on ili narod u čije ime on istupa. Vidjeli smo kako su prošli svi oni koji su na ovim prostorima, ekstremno i ne uvažavajući mehanizme kompromisa i konsenzusa, zastupali isključivo etničke interese. Mogućnost opstrukcije postoji, ali je cijena jako visoka i ja se nadam da će kod Milorada Dodika prevladati jedan politički pragmatizam, da on neće raditi na račun vlastite štete, odnosno da će postupati u duhu kompromisa", kaže Cikotić za Deutsche Welle.

Dodik, BiH i NATO

Predsjednik RS-a ranije je najavljivao da će se zalagati za povratak „izvornom Daytonu", odnosno za vraćanje svih nadležnosti koje su entitetima „oduzeli" međunarodni predstavnici u BiH. Posebno se protivio integraciji BiH u euroatlantske sigurnosne sustave, odnosno u NATO. Dodik je time pokazao da ne poštuje dosadašnje odluke nadležnih institucija i zakone BiH, kaže Cikotić. „Mi imamo odluke svih relevantnih institucija u BiH za ulazak u NATO. Tri različita saziva Predsjedništva, u kojima su bili i srpski predstavnici Živko Radišić, Borislav Paravac i Nebojša Radmanović iz Dodikovog SNSD-a, potvrdili su opredjeljenje BiH za NATO. Odluke o tome ratificirane su u Parlamentu i definirane u Zakonu o obrani i formalno nema prepreka za priključenje BiH Sjevernoatlantskom savezu. Onaj tko odluči eventualno osporavati put prema NATO-u, mora ponuditi bolji koncept. NATO nije savršen, ali su sve alternative daleko opasnije i praktično neizvodive. Nikakav koncept neutralnosti, izolacionizma ili demilitarizacije nema realnih osnova", ističe Cikotić.

On podsjeća da je Dodik ranije „vrlo glasno i snažno" podržavao članstvo BiH u NATO-u. „Nadam se da će i dalje ostati na liniji političkog pragmatizma i raditi u interesu BiH kao cjeline i Republike Srpske kao entiteta. Da budem iskren, ako svi Srbi iz BiH neće u NATO, nije pošteno da im to Bošnjaci, Hrvati i ostali nameću, ali je još manje pošteno da Srbi Bošnjacima, Hrvatima i ostalima nameću neka druga rješenja", kaže Cikotić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva