Dobre vrane mrtve vrane?

Vrane u okrugu Leer nemaju osobitog razloga za buku. Posvuda uokolo stoje kavezi koji služe kao stupice. Koja u njih uđe ta više ne izlazi...

«Crne vrane se, sukladno uredbi o zaštiti životinja pri klanju, koja se odnosi na malu perad, ubija ciljanim udarcem po glavi» objašnjava Andreas Grauer iz Instituta za istraživanje divljih životinja hannoverskog veterinarskog fakulteta. Do danas je na taj način ubijeno pet tisuća vrana, što je 25 posto njihove ukupne populacije. Grauer je diplomirani šumar i voditelj projekta sustavnoga ubijanja vrana: «Primarni cilj projekta je utvrditi je li redukcija crnih vrana uopće moguća. A pitanje je: postoje li u populaciji vrana mehanizam koji povećanim brojem mladunaca ili doseljavanjem nadoknađuje te gubitke. U drugom koraku želimo vidjeti može li se tom redukcijom uistinu pomoći pticama koje se gnijezde na livadama.»

Pokus je neozbiljan i znanstveno je potpuni promašaj – smatra Reinhard Löhmer iz donjosaske ekološke organizacije BUND. Diplomirani ornitolog je, da bude još zanimljivije, Grauerov kolega s Veterinarskog fakulteta u Hannoveru. On kaže da treba ograničiti ne broj vrana, nego broj njihovih gnijezda, jer samo polovica te vrste – kako mužjaka, tako i ženki – ptice su koje imaju podmladak. Druga polovica su mlade vrane koje ne polažu jaja, nego u gomilama otimaju jaja i iz gnijezda vlastite vrste. «Čim interveniram u takvom sustavu, te prirodne stvari se poremete. No zatim se događa sljedeće: kada eliminiram nesilice, njihova mjesta zauzimaju mlađe ptice, koje inače ne bi bile za reprodukciju» ističe Löhmer. Trajna redukcija vrana, smatra on, znanstveno organiziranim masovnim ubijanjem ne može se postići. Čak je apsurdna i nada da će se time pomoći prepelicama. Dugogodišnji su eksperimenti pokazali da plašljive livadske ptice ne napadaju vrane, nego lisice i kune. Mjerenja temperature gnijezda su pokazala da prepelice i druge ptice koje sjede na jajima gnijezda noću napuštaju, kaže Löhmer. A tada snesena jaja kradu i uništavaju sisavci grabežljivci - lisice i kune, životinje koje su aktivne noću, a ne vrane koje su aktivne danju.

U međuvremenu je ubijanje vrana postalo političko pitanje. Zaštitnici ptica kao što je Hans Wolfgang Helb s Tehničkog sveučilišta u Kaiserslauternu podnijeli su kaznenu prijavu. Uključio se i ministar za zaštitu okoliša Jürgen Trittin. U pismu adresiranom donjosaskom ministru poljoprivrede Hansu-Heinrichu Ehlenu, nadležnom za lov, Trittin je napisao kako je ubijanje životinja nepotrebno i znanstveno dvojbeno. Ehlen pak smatra da crne vrane treba «regulirati». Voditelj projekta Andreas Grauer ne može razumijeti svo to uzbuđenje, kada se zapravo rijetke ptičje vrste poput prepelica, vivaka pozviždača i troprsti zlatan trebaju zaštititi. On kaže: «Ubiti neku životinju koja je prije toga bila u stupici, nije baš neko zadovoljstvo. Ali i u ministarstvima se to gleda tako da ovdje ne lobiramo za lovce, nego da na kraju krajeva pokušavamo ispitati jedan instrument za zaštitu ptičjih vrsta.»