Dileme milijuna mladih koji biraju prvi put

CDU se prikazuje kao "cool" stranka: u jednoj oronuloj staroj zgradi u berlinskoj četvrti u kojoj mladi rado izlaze, CDU predstavlja svoj izborni program kojega se može doslovno osjetiti - s digitalnim video-zidovima i jednim ogromnim crvenim srcem koje simbolično kuca u taktu njemačkoga gospodarstva. "Totalno jasno i super moderno", kaže o izbornom programu Cheyenne Turner. Ta berlinska učenica radoznalo hoda kroz prostoriju punu kartonskih kutija na kojima su ispisane parole o obiteljskoj politici. Ona je nedavno napunila 18 godina i prvi put smije glasovati na izborima - kao i tri milijuna drugih mladih Njemica i Nijemaca. Ali kome dati svoj glasi? Ova gimnazijalka kaže da se još nije ozbiljnije pozabavila politikom, ni u školi ni privatno. "Za mene je stvarno teško odlučiti se."

Generacijski jaz u politici

Slična je situacija kod mnogih mladih birača, stoga mnogi od njih i ne izlaze na izbore. Politiku u Njemačkoj kreiraju uglavnom ljudi između 50 i 70 godina starosti. "Za politiku starijih se mladi ne zanimaju baš jako", kaže profesor Klaus Hurrelmann, jedan od najrenomiranijih znanstvenika na polju istraživanja mlade populacije u Njemačkoj.

To se očituje i u izlasku na izbore: dok generacija 50 plus doslovno hrli na birališta, mladi birači su puno suzdržaniji. Što je razlog zašto je odaziv mladih ljudi na izbore oko deset posto ispod prosjeka? Oni imaju osjećaj, objašnjava sociolog Hurrelman, da politička društvena zajednica funkcionira i bez njihovog sudjelovanja. Stav iza toga je sljedeći, objašnjava Hurrelmann: "Zašto da sudjelujem u izborima ako uopće ne znam koji je učinak toga, ukoliko ionako već sve nije gotova stvar?" Mladi stranke, doduše, ne preziru, ali ih itekako promatraju s distance, kaže ovaj sociolog.

Mladi ljudi često sumnjaju u to da će njihov glas doista nešto pokrenuti. Kamo to može odvesti pokazalo se u Velikoj Britaniji na referendumu o Brexitu: mlađi ljudi, koji su većinski bili za ostanak Velike Britanije u Europskoj uniji, dijelom se nisu izjasnili na referendumu i rezultat time prepustili (starijim) zagovornicima Brexita. To je i u Njemačkoj dovelo do obrata u razmišljanju, zaključio je Hurrelmann. Od tada se, kaže on, mladi birači više zanimaju za izbore i teren ne prepuštaju "starim liscima".

Više članstava u strankama

U međuvremenu se više mladih ljudi učlanjuje u stranke, iako prosječna starost stranačkih članova iznosi oko 60 godina. Jedna od mladih novih članica je Louisa Hattendorff. Ta 19-godišnjakinja se već godinu dana angažira u ogranku Zelenih za mlade ljude i u međuvremenu je postala i članica Zelenih. Ono što drugi mladi smatraju dosadnim, ona vidi kao šansu: udružiti se s drugima i nešto pokrenuti. "Naučila sam propitivati, imati vlastito mišljenje", kaže ona. Sudjelovanje u radu jedne stranke Louisa smatra "najizravnijim putem vršenja utjecaja na politiku". Njezini vršnjaci joj često govore da to ionako ništa ne vrijedi, napominje ova studentica prava koja će 24. rujna također prvi put na jednim parlamentarnih izborima glasovati. "Ali generalno gledano svoju generaciju vidim kao vrlo političnu."

To viđenje dijeli i sociolog Klaus Hurrelmann. Da se u novije vrijeme sve više mladih ljudi mlađih od 30 godina učlanjuje u stranke on smatra "iznenađujućim i značajnim". To u Njemačkoj dugo vremena nije bio slučaj, kaže on i dodaje da još nije jasno je li to samo prolazni val ili dugotrajni trend. Ali, za stranke to u svakom slučaju pruža šansu, kaže Hurrelmann pojašnjavajući da one sada moraju jasnije iskazati zašto vrijedi postati njihov član. "Što mi to donosi", jedno je od pitanja koje zaokuplja mlade u jednom svijetu s puno opcija, kaže on i ističe kako bi stranke u svakom slučaju mogle malo jače reklamirati ono što mogu ponuditi mladim ljudima - od retoričkih sposobnosti, pa sve do pomoći u izgradnji karijere.

"Generacija Merkel"

Međutim, kako na mlade birače utječe činjenica da oni poznaju samo jednu kancelarku - Angelu Merkel, jer je ona već tako dugo na vlasti da su praktično uz nju na vrhu države odrasli? 19-godišnju Louisu Hattendorff smeta što Merkel svoju politiku prodaje prije svega kao politiku "bez alternative", jer to, prema njezinim riječima, šteti demokratskoj kulturi rasprave. Osjećaj mnogih mladih kako "ionako ne mogu ništa promijeniti" ima svoje razloge i u dugoj vladavini kancelarke. I sociolog Hurrelmann tu vidi dilemu. Mladi ljudi, doduše, cijene političku stabilnost i gospodarske uspjehe Njemačke i njih pripisuju pozitivno kancelarki, kaže on. Oni se, dakle, ne bune protiv postojećih struktura i u nedoumici se radije drže podalje od politike jer je njiva, takoreći, već zasijana, pojašnjava Hurrelmann: "To stanje - kad su u pitanju demokratske strukture - ne bi smjelo dugo trajati, jer ono bi onda stranke uspavalo i učvrstilo taj generacijski jaz koji imamo." 

Njemačkim strankama još uvijek teško pada obratiti se mladim ljudima i ponuditi im atraktivne mogućnosti sudjelovanja. "Ne želim da tek tijekom pet parlamentarnih izbora budem morala postavljati plakate dok se ne usudim sama kandidirati za neku poziciju", opisuje Louisa Hattendorff uobičajene poteškoće kad je u pitanju angažman za stranke u Njemačkoj. I Cheyenne Turner smatra da se stranke baš i ne trude oko mladih ljudi. Ona kaže da se dosad osjećala više izoliranom od politike, a sada se mora odlučiti za jednu stranku.

Cheyenne Turner smatra da je potrebno više izbornih programa poput onog CDU-ovog u Berlinu kroz koji se doslovno može hodati između kartonskih kutija - kako bi se mladi ljudi mogli informirati. Ona ni u kojem slučaju ne želi da joj članovi obitelji ili prijatelji nametnu mišljenja. Za razliku od mnogih svojih vršnjaka, ona u svakom slučaju želi izaći na izbore, "jer samo tako funkcionira demokracija". A to osim toga, kaže, ima prednost što kao mlad čovjek onda na istoj razini možete sa starijima razgovarati o politici - i što vas se onda uzima ozbiljno kod te teme.