Dilema mladih birača pred izbore u Hrvatskoj | Politika | DW | 02.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Dilema mladih birača pred izbore u Hrvatskoj

Kada se u nedjelju (5.7.) širom Hrvatske otvore biračka mjesta, prema njima će se uputiti samo mali broj mladih. Većina je za politiku nezainteresirana, a i oni koji će glasovati ne očekuju velike promjene.

Autobusni kolodvor u Osijeku (DW/V. Tešija)

Autobusni kolodvor u Osijeku s kojeg brojni Hrvati odlaze u inozemstvo

Koliko će mladih ljudi u dobi između 18 i 30 godina izaći na biračka mjesta, jedna je od nepoznanica predstojećih nedjeljnih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Preciznih istraživanja o tome nema, ali ako je suditi po prošlogodišnjim izborima za Europski parlament, to neće biti osobito velik broj. "Dok je na razini EU-a izlaznost u toj dobnoj skupini bila oko 42 posto, u Hrvatskoj je to bilo znatno manje – 18 posto", kaže Marko Matijević, osnivač i glavni urednik popularnog omladinskog portala srednja.hr u razgovoru za DW.

Razlog za to je, smatra Matijević, u tome da stranke nisu formulirale neku politiku koja se u prvom redu tiče tema koje su važne mladima, a uz to one nemaju ni stil komunikacije koji bi bio blizak mladima. To se prije svega odnosi na teme poput obrazovanja, položaja studenata ili državne mature. "Oni svi govore da su mladi bitni, da su mladi budućnost, ali zapravo su to sve samo isprazne parole koje ne mogu privući pozornost Z-generacije ili millennialsa na nekoj dubljoj razini."

S druge strane je mlada generacija prilično zahtjevna i traži da joj se sve servira kao na pladnju. "Ako se to ne dešava, onda oni ignoriraju izbore, kao što ignoriraju i mnoge druge društvene pojave koje se događaju", kaže Matijević.

Tako nastaje zatvoreni krug: budući da ne vide politiku koja se bavi njihovim temama, mladi ignoriraju izbore, a onda stranke, budući da se tu ne radi o relevantnoj glasačkoj skupini, ignorira mlade.

Iseljavanje kao poruka

Pritom postoji čitav niz razloga zbog kojih bi mladi trebali biti upravo u žarištu političke djelatnosti stranaka. Natalitet u zemlji je već godinama u padu i Hrvatska se nalazi ispod prosjeka EU-a. Istovremeno je stopa nezaposlenosti među mladima od 16,2 posto natprosječno visoka u europskoj usporedbi. Jedna od posljedica: otkako je 2013. postala članicom Europske unije, Hrvatsku godišnje napušta između 40 i 50 tisuća ljudi – uglavnom mladih.

Većina ih ide u Njemačku ili Irsku, gdje se nadaju boljem životu. Za razliku od nekadašnjeg iseljavanja, ovoga puta primarni razlog odlasku u druge zemlje nije siromaštvo, već razočaranost hrvatskom državom, osjećaj da ne postoji sustav koji nagrađuje obrazovanje i rad, te prijezir spram političkih elita. „Oni su izgubili vjeru da stvari mogu izaći nabolje. U Njemačkoj, gdje mnogi objektivno znatno teže žive nego bi ikada u domovini, imaju nadu da će jednom biti bolje, dok su je ovdje izgubili", kaže Jurić u razgovoru za DW.

Građanska dužnost – ništa više

Mnogi od onih koji će izaći na izbore to će učiniti bez velikog entuzijazma. "Mislim da je to dužnost svakog građanina", kaže Jakov (19), ali ne vjeruje da će se nakon izbora nešto promijeniti u njegovom životu, jednako kao ni Laura (19), studentica iz Zagreba: " Ne smatram da će ovi izbori značajno promijeniti moj život, jer većina političara mnogo obećava, a poučeni iskustvom znamo da to neće provesti u praksi ako dobiju mandat." Još oštrije to formulira Bruno (19): "Ja im (političarima) ne vjerujem pa ne obraćam pozornost na to što kažu." No on će svejedno glasovati. Paulina je studentica psihologije i namjerava kasnije raditi u školi. Ekonomija i obrazovanje su za nju važne teme, ali "iskreno, ne očekujem prevelike promjene".

Osoba ubacuje izborni listić u kutiju (imago images/Xinhua)

I oni koji izlaze na izbore često ne očekuju promjene

Tom osjećaju nemoći svakako doprinose i još uvijek jake nacionalno-konzervativne snage u društvu, koje homoseksualnost označavaju kao bolest i zalažu se za zabranu pobačaja i u slučajevima kada je trudnoća posljedica silovanja. U tim njihovim stavovima ih pritom podržava i najveći dio Katoličke crkve koja je u Hrvatskoj i među mladima prilično utjecajna.

Za prava manjina

No ima naravno i onih koji na to drugačije gledaju. Jedna od njih je Ivana (22): "Ja izlazim na izbore. Nadam se da će naša politika biti u duhu s vremenom, da neće biti nazadna i da neće poništiti godine, desetljeća borbi za ljudska prava i slobode. Nadam se da će se u obzir uzeti i ranjive skupine u društvu, manjine."

Posebno u okviru aktualnih rasprava o zabrani pobačaja, ona naglašava važnost angažmana za prava žena: "Kao građanke Republike Hrvatske me se te teme tiču, pogotovo kada se govori o ženskom tijelu i odlukama koje žena donosi. A pogotovo kada taj razgovor vode muškarci."

U osnovi konzervativni

Većinom među mladima ipak ne prevladava duh pobune i traženja alternativnih modela, naglašava Marko Matijević s portala srednja.hr. "Nedavno objavljeno istraživanje CRO baromatra pokazuje da nema velikih iznenađenja i da će mladi glasati slično kao ostatak populacije. Prve tri stranke su HDZ, Restart koalicija i Domovinski pokret. To govori da mladi nisu osobito buntovni te da idu uz ustaljene opcije", kaže Matijević.

Tu sklonost konzervativnim vrijednostima i desnim političkim opcijama među mladima pokazalo je i istraživanje koje je 2015. provela nestranačka udruga građana Gong. 40 posto maturanata bi zaustavilo svaki pokušaj sudskog progona eventualnih hrvatskih ratnih zločina iz Domovinskog rata, 65 posto ih je izjavilo kako homoseksualne osobe mogu privatno raditi što hoće, ali da tu svoju seksualnu orijentaciju ne bi trebali pokazivati u javnosti, a 50 posto bi homoseksualnim osobama zabranilo bilo kakve javne nastupe, jer da to negativno utječe na mlade.

Razvoj hrvatskog društva u tom pravcu Ivana međutim nikako ne želi prihvatiti. Ona je o predstojećim izborima razgovarala s nekim svojim prijateljima i svi se slažu da žele što ravnopravnije i otvorenije društvo u kojem mogu normalno živjeti i raditi. "Nadam se da će izbori promijeniti moj život nabolje, a ne da će me otjerati iz države", zaključuje Ivana.