Digitalizacija škola ruši njemački federalizam | Politika | DW | 15.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Digitalizacija škola ruši njemački federalizam

Njemačke škole konačno trebaju postati digitalne. Zbog toga se mijenja i njemački Ustav. To dodatno potkopava federalizam, kažu kritičari. Većina Nijemaca međutim želi upravo to.

Zapravo bi se sada pred učenicima devetog razreda trebao pojaviti uragan. Profesorica geografije Christina Mueller na svojoj interaktivnoj tabli je izabrala pokazati odgovarajući videe iz arhiva Međunarodne svemirske stanice ISS. Današnja tema: prirodne pojave. Ipak najprije moraju sačekati. "To je zbog wlana", kaže Mueller i koristi vrijeme da učenike ispita o oblacima. Kada se video konačno pokrenuo, ona se prebacuje na priču o uraganu.

Gimnazija Aleestrasse u Siegburgu u Rheinlandu je škola koja slovi kao ugledna obrazovna ustanova. Na zidovima u stubištu gotovo da i nema više mjesta za brojne nagrade. Najprije je gimnazija nagrađena kao škola koja posebice puno doprinosi na području matematike, informatike, prirodnih nauka i tehnike. I unatoč tome opet bez brzog interneta? 2019. godine, u Njemačkoj, koja bilježi rekordne porezne prihode? Da, wi-fi nažalost ne stiže u sve dijelove ove školske zgrade iz 60-tih godina, potvrđuje direktorica škole Sabine Trautwein. "Nažalost nismo baš posebno dobro opremljeni. To naravno vodi ka nezadovoljstvu", kaže ona.

Stiže digitalni pakt

Ausstellung Der Wert des Originals (picture-alliance/dpa)

Treba li mijenjati Ustav?

Krivica za to je u federalizaciji, kažu neki. Obrazovanje je prema njemačkom ustavu na stvar saveznih zemalja, zbog čega država ne može jednostavno pokloniti tehničku opremu samo zato jer je upravo sada preostalo dovoljno novca. "Zabrana suradnje" se to zove među stručnjacima za ustavno pravo. "Mi bismo umjesto toga morali doći do ponude za suradnju", smatra nasuprot tome Yvonne Gebauer, ministrica za obrazovanje Sjeverne Rajne-Vestfalije. "Mi želimo naravno zadržati kulturni suverenitet saveznih zemalja, ali obrazovanje je jedna zajednička zadaća i zbog toga trebamo novac sa savezne razine", kaže ona za DW.

15. ožujka bi se ona mogla donekle približiti tom cilju. Jer tada će - nakon što je Bundestag već odobrio ovaj projekt - biti glasanje u Bundesratu, domu saveznih zemalja, o promjeni Ustava. Time će biti oslobođen put za tzv. "digitalni pakt", kojim država u narednih pet godina izdvaja pet milijardi eura za škole.

Berlin se miješa

I gimnazija Alleestrasse u Siegburgu može računati s novcem za brzi internet, za više interaktivnih tabli, laptopa i možda i osoblja koje će se brinuti za tehniku. "Ne smije se raditi samo o opremi", kaže učenica Sabine Trautwein. "Mora postojati dodana vrijednost za učenike. I zbog toga donacija novca iz digitalnog pakta podrazumijeva da svaka škola mora imati medijski koncept". Na tom konceptu upravo rade Trautwein i njen kolegij kako bi što prije mogli dobiti na raspolaganje novac od države. Predviđeno je 500 eura po učeniku.

Stručnjak za ustavno pravo Hans-Juergen Papier, koji je od 2002. do 2010. predsjednik Ustavnog suda, kaže da su ta sredstva „opterećena" ideološkim teretom. Promjena Ustava predstavlja "dodatni korak u pravcu tihe erozije ovlasti na razini saveznih zemalja", kaže on u razgovoru za DW. "A ovlasti saveznih zemalja spadaju u tzv. vječne ustavne principe Njemačke."

Upravna provincija Sjeverna Rajna-Vestfalija?

U Ustavu je naime nepobitno određeno da je Njemačka savezna a ne centralistička država. Obrazovanje pri tome slovi kao osnova samostalnosti saveznih zemalja. Stručnjaci za ustavno pravo strahuju da se "korak po korak od savezne zemlje Njemačke praktički pravi unitarna država". Savezne zemlje postaju "pojednostavljeno rečeno administrativne pokrajine", kaže Papier.

To bi bio prekid s federalnom tradicijom u Njemačkoj. Do 1871. godine se Njemačka sastojala od brojnih malih zemalja. Čak i osnivanjem carstva su ostale samostalne u pitanjima kulturne i obrazovne politike. To se promijenilo tek kada su nacionalsocijalisti njemačku državu od 1933. godine snažno centralizirali. Nakon rata su zapadni saveznici tvorcima Ustava zbog toga dali jasan zadatak da stvore državu "federalnog tipa".

Savezni nivo i zemlje - blisko isprepleteni

Deutschland Tablets in Schulen (picture-alliance/dpa/C. Jaspersen)

Tableti u školama su još uvijek san mnogih učenika u Njemačkoj

U Bundesratu od osnivanja Savezne republike Njemačke prije 70 godina zastupljene i savezne zemlje koje samouvjereno ne dozvoljavaju da im Savez bilo što propisuje. Od tada je Ustav ipak stalno reformiran. Savez, dakle središnji organi, i zemlje su isprepleli svoje nadležnosti kao u jednoj izuzetno kompleksnoj pletenici. Oni su međusobno ovisni, odlučuju o mnogo čemu zajednički. Digitalnim paktom se sada stvara novi čvor.

To vodi k tome da odgovornost za političke greške nije više jasno prepoznatljiva, smatra Papier. "Zemlje sada mogu reći da su se neuspjesi u školskom sektoru zasnivali na tome da su dobivali premalo novca od Berlina." Suprotno tome Berlin bi mogao tvrditi da savezne zemlje nisu donacije pravilno trošile. "Svatko u osnovi može prebaciti odgovornost na drugu razinu. A građani političkim pravom na izbore više ne mogu  ostvariti prave sankcije".

Sljedeća runda pregovora čeka

Ako se pita ministricu obrazovanja Sjeverne Rane-Vestfalije Yvone Gebauer, onda bi se ovim putem trebalo nastaviti dalje. "Područje digitalizacije se vrlo brzo razvija, tu smo sa proizvodima od danas prekosutra možda već zreli za muzeje", kaže ona. "Milijarda eura za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju je financijski impuls, ali mi moramo razmisliti o dugoročnom financiranju od strane Saveza i stupiti u pregovore." Gebauer bi pri tome mogla imati većinu građana na svojoj strani. Prema ispitivanjima javnog mnijenja više od 50 posto Nijemaca bi bilo za to da središnje vlasti u Berlinu odmah preuzmu potpunu kontrolu nad obrazovanjem i kulturnom politikom.

Za učenike i učitelje gimnazije Alleestrasse u Siegburgu su ova pitanja za sada daleko od njih. Njima je samo važno da nastava što je moguće prije bude digitalna. Dok to ne bude tako, profesorica geografije Christina Mueller koristi smartphone, koje imaju svi njeni učenici u devetom razredu. Na sljedećem satu ona želi ponovo govoriti o prirodnim katastrofama. U tu svrhu učenici trebaju skinuti jednu aplikaciju na svoje telefone. Zahvaljujući internetu na mobilnom telefonu oni mogu biti neovisni od wi-fi-ja u školi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android


 

 

Preporuka uredništva