Devizne trgovine osvajaju Kubu | Gospodarstvo | DW | 09.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Devizne trgovine osvajaju Kubu

Kako bi došla do deviza, kubanska vlada prodaje kućanske aparate, automobilske dijelove i ostalu robu široke potrošnje za dolare. To kubansku valutu gura u drugi plan. Koji je cilj ove politike?

Kubanci su naviknuti stajati u redu za robu, bilo da se radi o benzinu kojeg je u posljednje vrijeme sve manje ili za jestivo ulje, jaja ili meso. No na pojedinim mjestima u Havani ovih dana vlada posebna navala. Ispred tzv. Panamericana trgovine u prizemlju Edificio Focse, jedne robne kuće iz pedesetih godina prošlog stoljeća u središnjoj četvrti Vedado, već se tjednima svakodnevno okuplja gomila građana.

Jedan uniformirani policajac regulira ulaz. Strpljivo, i po nekoliko sati, ljudi čekaju kako bi ušli u trgovinu u kojoj se prodaju hladnjaci, klima uređaji, perilice za rublje, TV prijemnici i ostali kućanski uređaji. Neki kroz izlog pokušavaju saznati cijene proizvoda. Ispred trgovine se s kamiona istovaraju klima uređaji i prebacuju u skladište. Vlada atmosfera kao nekad kod ljetnih rasprodaja.

Devisenläden in Kuba (DW/ A. Knobloch )

Ušteda od 100-150 dolara - Adrián i njegova škrinja za zamrzavanje

Jedan od onih kojem je pošlo za rukom ući i izići iz trgovine je i Adrián. Ne želi nam otkriti svoje prezime. Pred sobom gura škrinju za zamrzavanje upakiranu u kartonsku kutiju. „Razmišljao sam da ju sam uvezem. Ali bi to s letom i carinom ispalo preskupo", kaže. I dodaje kako je u ovoj trgovini škrinja povoljnija nego na Revolicu, što je neka vrsta kubanskog Ebay-a. Za škrinju je ovdje platio 450 dolara i time uštedio 100 do 150 dolara. „Napokon jedna smislena mjera vlade", zaključuje.

Trgovine za devize

Trinaest trgovina u kojima se može platiti devizama je prije nekoliko tjedana otvoreno u Havani i Santiago de Cubi. Ovdje se plaća američkim dolarom i još deset drugih međunarodnih valuta, između ostalog i eurom. Vlada ovdje prodaje elektronske kućanske aparate i automobilske dijelove. Planirano je ukupno 77 ovakvih trgovina, u svakoj provinciji barem jedna.

Kako bi kupovali u ovim trgovinama, građani Kube moraju u jednoj od državnih banaka otvoriti devizni račun. Prvog tjedna je otvoreno oko 10.000 ovakvih računa.

Kuba si više ne može dozvoliti odljev kapitala

Kuba | Flughafen in Havanna (picture-alliance/dpa/TNS/Al Diaz/M. Herald)

Svaki let u inozemstvo - gubitak deviza

Do sada su Kubanci putovali u Meksiko ili Panamu kako bi kupovali kućanske aparate TV prijemnike ili kojekakvu rabljenu robu. Panama je čak uvela i kratkoročne vize za male kubanske trgovce. Alejandro Garcia, privatni trgovac, razmišlja naglas: „ U svakom zrakoplovu sjedi stotinjak Kubanaca s nekoliko stotina dolara u džepu. Lako je izračunati koliko deviza napušta zemlju." Prema procjenama Havana Consalting Group sa sjedištem u Miamiju tako godišnje dvije milijarde dolara napusti Kubu.

„Mi moramo ovaj odlazeći kapital iskoristiti kao izvor deviza kako bi obnovili naše gospodarstvo", rekao je nedavno potpredsjednik Salvador Valdés Mesa na državnoj televiziji. Devizne trgovine su pokušaj zaustavljanja odljeva kapitala u inozemstvo.

Zbog pooštrene blokade SAD-a financijska situacija Kube se posljednjih mjeseci drastično pogoršala. Washington u posljednje vrijeme strože sankcionira novčane transakcije na Kubu, organizirani turizam ili izvoz nafte na ovaj karipski otok.

Jedna zemlja, dvije valute

Kubanski ekonomist Omar Everleny koji je nekad predavao na Sveučilištu u Havani a sada radi kao slobodni savjetnik, u razgovoru za DW iznosi mišljenje kako je otvaranje deviznih trgovina smislena mjera. „Ovoj zemlji je potreban gospodarski rast kako bi povećala ponudu robe i spriječila inflaciju." Na Kubi od 1994. postoje dvije valute: konvertibilni (CUC) i nacionalni pesos (CUP).

Kuba Symbolbild Wirtschaft (picture-alliance/AP Photo/R. Espinosa)

Ubuduće samo jedan pesos?

Devizne trgovine su povećale potražnju za dolarom i tako ugrozile konvertibilni pesos. U državnim mjenjačnicama se dolar prodaje za 0,87 CUC-a ali na crno dolar već doseže i 1,15 CUC-a.

Hoće li doći do monetarne unije

Kubanski sociolog  Mario Valdés Navia govori o „elektronskoj dolarizaciji" zemlje s obzirom na činjenicu da se u deviznim trgovinama može platiti isključivo karticama računa na kojima su dolari. Neki ekonomisti poput Gladys Hernández Pedraze se ne slažu s ovom teorijom nego tvrde da su devizne trgovine otvorene kako bi se vlastita valuta stabilizirala.

No narodom kruži glasine da je otvaranje deviznih trgovina prvi korak ka monetarnoj uniji. Ekonomist Everleny ne vjeruje u to nego smatra da je uvođenje jedne treće valute upravo mjera za sprječavanje monetarne unije. „Vlada mora devize iskoristiti kako bi poticala gospodarstvo i za to su potrebne dodatne mjere", zaključuje Everleny.

 

Preporuka uredništva