Desničarskog ekstremizma se boje i muslimani u Njemačkoj | Politika | DW | 15.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Desničarskog ekstremizma se boje i muslimani u Njemačkoj

Napad na sinagogu u Halleu je šokirao i njemačke muslimane. Središnje vijeće muslimana je židovskoj zajednici izrazilo svoju solidarnost. I njihovi članovi izvještavaju o porastu agresivnosti.

Ne, pokušaj napada na sinagogu u Halleu nije iznenađenje. Takvo nešto se odavno očekivalo kaže Aiman Mazyek, predsjednik Središnjeg vijeća muslimana. Napad, koji je bio usmjeren protiv židovske zajednice u gradu Halleu, je mogao pogoditi i muslimansku zajednicu, kaže on. I židovi i muslimani su podjednako u fokusu počinitelja, kaže Mazyek i dodaje kako se stoga međusobno podržavaju. On također kaže da je u znak solidarnosti posjetio židovsku zajednicu u Halleu.

Odavno članovi zajednica okupljenih u Središnje vijeće muslimana doživljavaju napade na njihove vjerske ustanove. "Sama muslimanska zajednica u Halleu je primjerice godinama na meti napada. Razbijani su prozori, pisani nacistički grafiti. Prilikom dva posljednja napada je na vjernike pucano iz zračne puške", kaže Mazyek.

 Aiman Mazyek (picture-alliance/dpa/S. Stache)

Aiman Mazyek

Došlo je do tihe promjene atmosfere, rezimira predsjednik Središnjeg vijeća muslimana trenutno stanje. Nastalo je okruženje koje počinitelje ohrabruje ne samo da govore, već i da djeluju. "Ponašaju se upravo onako kako su neki desničarski ekstremisti - poput onih u slučaju Christchurcha - opisali u svom manifestu. Njihovi tekstovi su potakli druge da učine isto. Zbog toga je to katastrofa s određenom porukom. To je šokantno", kaže Mazyek.

Veliki broj islamofobnih kaznenih djela

2018. godine je, prema podacima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, počinjeno ukupno 910 kaznenih djela u čijoj pozadini je islamofobija. Riječ je o neznatnom smanjenju u odnosu na 2017. godinu tijekom koje je registrirano 1.075 takvih kaznenih djela. No došlo je do povećanja broja napada na osobe. Tako je 2018. godine ozlijeđeno 40 osoba u islamofobnim napadima, dok je u 2017. godini bilo riječi o 32 ozlijeđenih.

Središnje vijeće muslimana, kako piše Neue Osnabrücker Zeitung, polazi od toga da statistika ni blizu ne može obuhvatiti sve delikte i činjenično stanje oslikava samo djelomično. Umjesto toga postoji velik broj pogođenih koji odustaju od podnošenja kaznene prijave. Neka kaznena djela, kako navodi list, ne bivaju ispravno klasificirana od strane policije i državnog odvjetništva.

Islamofobija nije samo na rubovima društva

Prema istraživanjima Kaia Hafeza, islamologa i predavača na Sveučilištu u Erfurtu, više od 50 posto Nijemaca je prijemčivo za islamofobiju. U nekim regijama Njemačke, poput Tiringije i Saske, je taj broj i do 70 posto i više. Velike rezerve prema islamu u Njemačkoj postoje ne samo na marginama društva, već su prodrle i do centra, kaže on.

I Birte Weiss, članica predsjedništva njemačkog Udruženja za borbu protiv diskriminacije, primjećuje sve veće rezerve prema muslimanima. Često se, kako kaže, radi o prostoj odbojnosti, poput "musliman, muškarac i odmah agresivan", rekla je ona za list Handelsblatt. Antimuslimanski rasizam u svakodnevici raste, kaže Weiss. Primjerice od učenika muslimana je, kako kaže Weiss, zahtijevano više puta da zauzmu stav prema "Islamskoj državi" jer se oni, po mišljenju drugih učenika, kao muslimani u to razumiju.

Cvijeće i svijeće za žrtve terorističkog napada u Halleu (picture alliance/dpa/H. Schmidt)

Cvijeće i svijeće za žrtve terorističkog napada u Halleu

Porast rasizma u svakodnevnom životu

Posebice je porastao rasizam u svakodnevnom životu, kaže Aiman Mazyek u intervjuu za DW. "Pljuvanje i zli pogledi su još najbezazlenija iskustva. Mi naime na sred ulice doživljavano i sasvim otvoreno verbalno i fizičko nasilje. Prag inhibicije je smanjen, rasističke uvrede i psovke su enormno porasle", kaže on.

U međuvremenu se, po Mazyekovim riječima, klima toliko promijenila da oni koji su vjerojatno oduvijek imali rezerve prema muslimanima ili odbojnost to sada potpuno otvoreno izražavaju. "Ranije se nisu usuđivali, ali sada to čine", kaže on. To, po njegovim riječima, važi za muslimane i židove podjednako kao i načelno za ljude koji izgledaju drugačije od većinskog društva. "Pogođeni su svi ljudi koji izgledaju drugačije ili strano", kaže Mazyek.

Neki članovi udruženja okupljenih u Središnje vijeće muslimana su već izvukli konzekvencije iz agresije, kaže Mazyek. "U našoj zajednici se posebice plaše djeca i žene koji idu u džamiju. Idu s lošim osjećajem na molitvu petkom. Drugi uopće više ne dolaze u zajednicu jer se jednostavno plaše ili su nesigurni", kaže on.

"To tako ne smije biti u pravnoj državi i slobodnoj, otvorenoj zemlji kao što smo mi i u kojoj većina ljudi tako djeluje i misli. Zbog toga je i napad na sinagogu u Halleu jedna cezura", kaže Mazyek.

Što se može učiniti protiv desničarskog ekstremizma? Mazyek razmišlja o tome da bude određen povjerenik za borbu protiv islamofobije. "K tomu mi moramo intenzivirati naš dijalog i istodobno investirati u sigurnost. Onaj tko želi pobijediti islamofobiju mora se konačno bez iznimke boriti protiv islamofobije", kaže Mazyek.

Preporuka uredništva