Deset godina kosovske neovisnosti - obljetnica koja za Srbiju ne postoji | Politika | DW | 17.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Deset godina kosovske neovisnosti - obljetnica koja za Srbiju ne postoji

Deseta godišnjica kosovske neovisnosti je prilika za rekapitulaciju situacije na Kosovu. A nju obilježavaju isti problemi koji su postojali i prije 10 godina.

Srbijanske vlasti su se iz razumljivih razloga izbjegavale izjašnjavati o problemu Kosova povodom dana kosovske neovisnosti. Tom temom se bavio i samo mali broj medija u Srbiji. Čitajući ih, pak, stjecao se se dojam da se tijekom 10 godina nije dogodilo praktički ništa: albanski predstavnici i analitičari su svake veljače govorili o problemu nepotpunog suvereniteta i članstvu u Ujedinjenim narodima (UN) kao najvećem izazovu, a srpski da je za njih najvažniji korak formiranje većinskih srpskih općina i da se još mora puno raditi na poboljšanju života srpske zajednice. Ta mješavina visoke politike i običnih životnih problema prisutna je i danas - deset godina od proglašenja neovisnosti Kosova.

Desetljeće bez suštinskih promjena

Suštinski se oko Kosova ništa nije promijenilo u proteklih deset godina, osim možda nekih tehničkih stvari koje su olakšale život ljudima, ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi, izvršni direktor Instituta za europske poslove. "Pomirenje srpskog i albanskog društva ne postoji, povjerenje između političkih elita Beograda i Prištine također ne postoji, i da nema međunarodnog pritiska i Europske unije (EU) kao neke eventualne nagrade, ne bi bilo ni ovoga što je do sada postignuto. A pored toga ne postoji ni implementacija onoga što je dogovoreno."

Politika koja je u Srbiji bila aktualna prije deset godina nije bila u stanju uvidjeti realnost, smatra Dragan Đukanović, potpredsjednik Centra za vanjsku politiku i za DW kaže: "Čini mi se da je tadašnji državni vrh, oličen u Demokratskoj stranci Srbije (DSS), propustio određene šanse tvrdokorno se držeći nečega što nije bilo realno ostvarivo. Mislim da nas to i danas prati i da te posljedice osjećamo i dalje, iako smo svjesni da na Kosovu, negdje južno od Ibra, postoji jedan sasvim drugi politički, ekonomski, sigurnosti, i svaki drugi sustav."

Vlak iz Beograda za Mitrovicu s natpisom Kosovo je Srbija (14.1.2017.)

Vlak iz Beograda za Mitrovicu s natpisom "Kosovo je Srbija" (14.1.2017.)

Sporazumi ne rješavaju probleme

Važna točka u proteklih deset godina je i potpisivanje Briselskog sporazuma 2013. godine. Taj dokument su tzv. patriotska javnost i oporba u Srbiji dočekali kao neku vrstu kapitulacije Srbije, a ostale političke opcije su u tome i dalje vidjele realnost i jedan od načina za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine. Naim Leo Beširi i dalje smatra da do suštinskog priznavanja stvarnog stanja nije došlo ni potpisivanjem tog sporazuma, ali naglašava kako taj sporazum jest doprinio smirivanju tenzija: "On je očuvao mir, a time je doprinio i stabilizaciji regije".

S druge strane, Dragan Đukanović primjećuje da srž Briselskog sporazuma nije ispunjena jer je Zajednica srpskih općina još daleko od implementacije, i to pet godina nakon njegovog potpisivanja: "Ali, on je ipak bio značajan, jer je nakon toga i srpska zajednica bila uključena u politički i pravni život Kosova."

Tijekom proteklih 10 godina Beograd i Priština su prošli različite faze: na početku su svi bili ukopani na svojim pozicijama, a nekakav skroman napredak je uslijedio s početkom takozvanog tehničkog dijaloga. Nakog toga je došlo do potpisivanja Briselskog sporazuma, a sada se već govori da bi tijekom ove ili iduće godine moglo doći i do potpisivanja pravno obvezujućeg dokumenta o normalizaciji odnosa. To je očito i najdelikatnija faza rješavanja kosovskog problema, ali i pored velikog optimizma da će takav sporazum donijeti novu eru u međusobnim odnosima, Naim Leo Beširi smatra da on neće riješiti kosovski problem: "Posebno mislim da neće riješiti sada već višedesetljetno neprijateljstvo Beograda i Prištine. Taj ugovor će služiti da se s jedne strane zadovolji Bruxelles, a s druge da lokalni političari u Beogradu i Prištini svojim građanima ispune neka obećanja, bilo da je riječ o članstvu u EU-u, viznoj liberalizaciji ili boljoj ekonomskoj razmjeni s EU-om. Tako da taj dokument, za koji ne znamo ni što će sadržavati, neće biti ni povijesni niti sudbonosni", ocjenjuje Beširi.

EU se trudi uspostaviti dijalog između Beograda i Prištine

EU se trudi uspostaviti dijalog između Beograda i Prištine

Blokada na putu normalizacije

Dragan Đukanović procjenjuje, na osnovu strategije za proširenje EU-a, da bi se takav dokument mogao potpisati i tijekom ove godine, a neki njegovi oblici se već naslućuju. A tu dolazimo i do pitanja bi li potpisivanje jednog takvog dokumenta značilo i raspisivanje novih izbora i referenduma u Srbiji. Đukanović kaže da to ne bi bilo nužno ukoliko se ne bi išlo u temeljne promjene Ustava: "Mislim da bi to, kao i Briselski sporazum, trebao biti jedan politički sporazum koji daje međusobne okvire za suradnju nekoga tko se međusobno ne priznaje u nekom međunarodno-pravnom smislu." Naim Leo Beširi ipak smatra "da bi potpisivanje takvog dokumenta značilo nove izbore iduće godine, kako bi se za to tražila podrška građana, i da bi to bio veliki test za vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS)".

Tijekom proteklih godina srpska diplomacija je uložila dosta napora da blokira Kosovo na međunarodnoj sceni i spriječi njegovo članstvo u međunarodnim institucijama. Čak se navodi kako Srbija očekuje da sve veći broj zemalja povuče priznanje Kosova. Čitava ta aktivnost je na neki način u suprotnosti s upravo najavljenim i očekivanim sporazumom o normalizaciji odnosa. Naim Leo Beširi kaže da to svjedoči o jednoj općoj kakofoniji unutar srbijanske političke elite: "Ne možete se s jedne strane obvezivati da nećete nekoga blokirati na putu prema međunarodnim organizacijama, a onda javno i glasno lobirati da se Kosovo blokira u različitim organizacijama. To su jednostavno nespojive stvari."

Odluka o sjedištu u UN-u?

Javnost u Srbiji je uvjerena da će sporazum o normalizaciji odnosa zapravo biti neka vrsta manevra vlasti u kojemu se Kosovo neće službeno priznati, ali će mu se dozvoliti sjedište u UN-u. Dragan Đukanović ne vidi kako bi taj sporazum automatski donio članstvo Kosova u UN-u. " Srbija ne može, kako se to često čuje, dati Kosovu sjedište u UN-u, jer to je proces koji mora biti usklađen s Poveljom i Statutom UN-a. Ali, to će svakako biti tema koja će predstavljati problem u zaključivanju jednog sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa", zaključuje Đukanović.

Preporuka uredništva