Decentralizacija – kamen smutnje u Makedoniji

Zakonom je predviđeno ne samo smanjivanje općina sa sadašnje 123 na osamdesetak ili, kako to ističe makedonska vlada, uvođenje mehanizama koji će dovesti do boljeg funkcioniranja lokalne samouprave, nego se u djelo provodi ono što je prije tri godine dogovoreno u Ohridu, nakon vrlo ozbiljnog makedonsko-albanskog sukoba. Oporba međutim smatra da je ovaj zakon samo prvi korak ka federalizaciji ili čak podjeli Makedonije na makedonski i albanski dio.

Taj je Zakon jedan od najvažnijih dijelova Ohridskog sporazuma, potpisanog 2001., a koji omogućio prestanak šestomjesečnog rata između makedonskih snaga i naoružanih Albanaca. Ohridski sporazum predviđa da jezik neke manjine postaje službeni u onim općinama gdje ta manjina čini najmanje 20 posto ukupnog broja stanovništva. Između oporbe i vladajućih najviše se vodi spor oko makedonskog glavnog grada, Skopja, te oko Struge i Kičeva. Preustrojem koji bi uslijedio prema novom zakonu, i ova tri grada postaju dvojezična, što je bio glavni povod oporbi da organizira prosvjede. Prije dva dana ispred makedonskog Sobranja okupilo se oko 15.000 demonstranata. Predsjednik najveće oporbene stranke, VMRO-DPMNE, Nikola Gruevski, tom je prilikom izjavio: "Živimo u vremenu kada će Kičevo i Struga nasilno postati etničke enklave. Silom se pokušva promijeniti etnička struktura, kako bi albansko stanovništvo postalo većinsko i kako bi nam se za načelnike općina nametnuli neki od poznatih zapovjednika iz vremena rata. Da, došlo je vrijeme da se Makedonci sele iz ovih gradova, onako kako je bilo u Gostivaru ili Tetovu."

Vladajuća koalicija, koju čine socijaldemokrati predsjednika Branka Crvenkovskog i premijera Harija Kostova te Demokratska Unija za integracije Alija Ahmetija, te optužbe odbacuje kao neosnovane i tvrdi da će decentralizacija omogućiti mnogo bolje ekonomsko funkcioniranje lokalne samouprave. Premijer Hari Kostov kaže da vlada možda nije uspela na najbolji način građanima objasniti prijedlog novoga zakona, ali da svakako nema mjesta strahovima od stvaranja nekih velikih drzava: "Na površinu su sada isplivali neki strahovi o nekakvim tajnim planovima Albanaca u Makedoniji. To su bajke o stvaranju nekakve Velike Albanije. Do toga u Makedoniji ne može dođi, kao ni na Balkanu. Nema šanse za stvaranje neke velike Albanije, velike Makedonije ili Velike Srbije. Svi mi trebamo biti dio velike Europe. Sva druga razmišljanja su samo utopija i nepotrebno širenje nacionalizma".

Bivši vođa Oslobodilačke nacionalne armije, Ali Ahmeti tvrdi da je Makedonija zajednička država svih građana, dakle i Makedonaca i Albanaca. On kaže da se Albanci u Makedoniji ne osjećaju kao podstanari, nego kao ravnopravni građani. On od političkih predstavnika traži da preuzmu povijesnu odgovornost i daju svoj prinos namjerama Makedonije za ulazak u NATO i Europsku uniju. Ahmeti osuđuje sve one koji se angažiraju za podjelu Makedonije. "Podjele nas neće voditi naprijed nego će nas vratiti nazad. A račun će platiti svi građani Makedonije", kaže on.

Vladajuća se koalicija protivi i inicijativi oporbe za organiziranjem referenduma o teritorijalnom preustroju Makedonije. Priedlog Zakona o decentralizaciji trebao bi se prihvatiti do 6. kolovoza, kako bi se za 17. listopada mogli raspisati lokalni izbori. Prijedlog Zakona kakav je predočen zastupnicima u Sobranju dobio je i jasnu podršku najistaknutijih predstavnika Europske Unije.