Danska diže ogradu na granici zbog svinjske kuge | Panorama | DW | 29.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Danska diže ogradu na granici zbog svinjske kuge

Virus afričke svinjske kuge ubija svinje i može se godinama održati u vlažnom i hladnom tlu. Pošto se polako ali sigurno širi Europom, postavlja se pitanje: kako se zaštititi?

Tijekom ove godine bit će gotova granična ograda dugačka 70 kilometara i visoka metar i pol koja bi trebala spriječiti širenje afričke svinjske kuge u Danskoj. Danska vlada na taj način želi zaštititi svoje svinjogojstvo koje je važno za ovu državu.

Ekološki aktivisti smatraju da je postavljanje ograde samo skupa simbolična gesta. Oni strahuju da će ona imati negativne posljedice za lokalnu faunu – iako su u ogradi na svakih 100 metara predviđene rupe dimenzija 20x20 cm za prolazak malih životinja.

Koliko je trenutno ugrožena zapadna Europa?

U Njemačkoj se ova zarazna bolest još nije pojavila. Ali broj zemalja koje su njome pogođene se, zbog novih slučajeva u Mađarskoj, Belgiji i Bugarskoj, u samo godinu dana povećao sa šest na devet. Do sredine prosinca je, prema podacima Instituta za zdravlje životinja Friedrich Loeffler, u Ukrajini registrirano više od 6.500 slučajeva afričke svinjske kuge kako među divljim, tako i među domaćim svinjama. To predstavlja porast veći od 50 posto u odnosu na prošlu godinu. A sa slučajevima u Češkoj, Poljskoj i Belgiji, bolest je stigla do njemačkih granica.

Zbog prijetnje koju predstavlja ova zaraza, njemački lovci su se posebno namjerili na divlje svinje. U sezoni 2017./2018. je, prema navodima Njemačkog saveza lovaca, ubijeno 836.865 divljih svinja – što je za 42 posto više nego godinu dana ranije. To je rekordan broj.

Pogledajte video 04:24

Lovci protiv svinjske kuge

Kakva je bolest u pitanju?

Afrička svinjska kuga se prenosi virusom koji izaziva visoku tjelesnu temperaturu i unutarnja krvarenja. Više od 90 posto oboljelih svinja umire u roku od tjedan dana. Bolest se prenosi kontaktom s inficiranom krvlju ili lešinama. U njima se virus može zadržati mjesecima, pa i godinama. Ljudi se ne mogu zaraziti.

Odakle stiže zaraza?

Za virus se zna otkako se pojavio među bradavičastim svinjama u Africi. Prva dijagnoza potječe iz 1910. kada su Britanci držali Keniju pod okupacijom. S tamošnjim kolonijalnim gospodarima u Afriku je prebačen i veliki broj europskih domaćih svinja. Veliki čopori su bili idealni za širenje virusa i bolest je tijekom prošlog stoljeća stalno stvarala probleme afričkim seljacima. Godine 2007. afrička svinjska kuga je „uvezena" na Kavkaz, odakle se tijekom samo nekoliko godina preko Rusije proširila na populacije divljih svinja u baltičkim zemljama, Poljskoj i drugim državama. Slučajevi ove bolesti u Belgiji su prvi koji su zabilježeni zapadno od Odre.

Zašto sve divlje svinje nisu mrtve?

Virus se ne prenosi tako lako – u okviru jedne populacije obolijeva samo nekoliko životinja. Uz činjenicu da je stopa smrtnosti visoka, moglo bi se očekivati da se zaraza zapravo brzo ugasi. No virusu pogoduje vlažno i hladno okruženje i zato se stalno događa da se divlje svinje zaraze rujući po zemlji ili ako su u kontaktu s lešinama.

Kako se virus širi?

U Africi virus prenosi jedna posebna vrsta krpelja, a u Europi se zaraza širi uvozom inficiranih svinja, inficiranim mesnim prerađevinama ili zbog loše higijene. Divlje svinje nemaju tako važnu ulogu u širenju bolesti. Nema cjepiva protiv te bolesti i zato ju je teško iskorijeniti kada se jednom pojavi.

Deutschland Afrikanische Schweinepest - Wildschwein (picture-alliance/dpa/B. Settnik)

Divlje svinje su pametne životinje, pa zato ni ograda nije nikakva zapreka za njih

Kako spriječiti širenje bolesti?

Najvažnije:

OSTACI MESA SE MORAJU BACATI U KUĆNO SMEĆE!!!

Najveći faktor rizika u širenju afričke svinjske kuge je čovjek. Iskustvo iz baltičkih zemalja pokazuje: kada se virus jednom pojavi – gotovo je. Važno je da se inficirane i uginule životinje otkriju što je prije moguće. Stručnjaci smatraju da postavljanje ograda na granicama nema mnogo smisla, jer su životinje vrlo pametne i praktično je nemoguće postaviti hermetičku ogradu na potezu od nekoliko stotina kilometara.

Za vlasnike svinja je jedini način zaštite vođenje računa o stopostotnoj higijeni.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android