1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Putovanja

Dan turizma: „Turizam stvara ovisnost“

Christina Deicke
27. rujna 2017

27. rujna se obilježava kao Međunarodni dan turizma. Ovogodišnja parola glasi „Održivi turizam: alat za razvoj“. Jer današnji turizam je nešto posve drugo, objašnjava nam Frank Herrmann.

https://p.dw.com/p/2kjJV
Verschmutzung
Foto: Irna

I Hrvatska opet slavi rekordni broj turista, ali turizam nipošto nije čarobna formula. Ostaju puste vikendice zbog kojih je uništena priroda, nerijetko i gomile smeća. O nekom drugačijem, održivom obliku turizma razgovarali smo s Frankom Herrmannom. Ovaj ekonomist je dugo radio kao vodič u Latinskoj Americi, vodio je razvojne programe, autor je vodiča i drži predavanja o ekološkom turizmu.

DW: Gospodine Herrmann, obzirom na ekologiju i održivost, što je najgore putovanje na koje možemo krenuti?

Frank Herrmann Buchautor
Frank HerrmannFoto: Privat

Frank Herrmann: Krstarenje po Antarktiku, s avionskom kartom do mjesta polazišta. Ali već je dovoljno loše i krstarenje po Karibima. I tamo morate prvo otići avionom, tako da opterećujete okoliš i u avionu i na brodu.

Ali krstarenja su sve popularnija!

Da, ali kruzeri na otvorenom moru voze na mazut. On je izuzetno pun spojeva sumpora i posebno opterećuje okoliš. U lukama gdje ti brodovi provode oko 40% vremena koriste tek nešto čišći dizel. Ali motori moraju neprestance raditi da bi brodu osigurali energiju. Tako enormno zagađuju okoliš i sulfatima, onda dolaze i dušični oksidi, čađa, prašina i ugljični dioksid. Osim toga se i hrana često dovozi avionom, na primjer za putnike iz Njemačke iz njihove domovine sve do Kariba. Povrh toga se i spava i jede i pije na brodu. Stanovništvo jedva ima neke koristi od tih kruzera.

Kako bi onda izgledao obnovljiv oblik turizma?

Radi se o tome da se ponašamo socijalno odgovorno i putujemo ekološki podnošljivo. Turizam je masovni fenomen i on sve više opterećuje resurse i prirodu. Ljudi često lete, troše mnogo vode, proizvode jako puno otpada. Zbog turizma se uništavaju krajolici, biološka raznolikost se smanjuje. A usprkos tome, pogotovo u zemljama u razvoju, ljudi i dalje primaju niske plaće, nije rijedak ni rad djece u tom sektoru, da ne govorimo o seks-turizmu.

Kreuzfahrtschiff vor Venedig
Po mišljenju ovog stručnjaka, kruzeri su daleko najgori oblik turizma: ne samo da zagađuju okoliš, nego i lokalno stanovništvo nema ništa od tih gostiju.Foto: picture-alliance/dpa/A. Merola

Mnogi kod kuće paze na okoliš. Zašto mijenjaju navike kad su negdje na odmoru?

Sasvim jednostavno, zato jer nisu naučeni tome. Odmor znači isključiti se od svega, pustiti sve, ne brinuti se ni o čemu. To je teško povezati sa stvarima koje se moraju i mogu učiniti. Ali navike se mogu promijeniti. Ne od danas na sutra, ali postupno. A možda mora pomoći i politika: kampanjama, objašnjenjima i ako ništa drugo ne ide, ograničenjima i propisima.

Ali zašto bi putnici bili krivi što je, na primjer, avionska karta od Berlina do Pariza jeftinija od željezničke karte?

Stvarno je tako da je letenje čak i subvencionirano. Zračni prijevoznik ne mora plaćati porez na dodanu vrijednost, ali željeznica mora. Tu imamo i problem s tržišnim natjecanjem. A do sad nije postignut niti nekakav svjetski sporazum o emisiji ugljičnog dioksida za transport. Letenje avionom se na umjetan način drži jeftinim. A za štetu po okoliš moraju plaćati drugi, što je naravno nepravedno.

Sankt Maarten, Landebahn des Flughafens
Ni brige, ni pameti: u avion i na drugi kraj svijeta. Sve to ima svoju cijenu, ne na kraju za okoliš.Foto: picture-alliance/dpa/D. Gammert

Hoće li nestati jeftinih zračnih prijevoznika? A turizam će ostati samo za bogate?

Turizam je već sada vrlo elitistička stvar. Ima mnogo odredišta koja si normalni građani uopće ne mogu priuštiti. To nije ništa novo. Ali moramo se naučiti plaćati za štetu koju nanosimo. A to znači i prihvatiti da će putovanja postati skuplja, ako se tu onda uračuna i šteta za okoliš i ukinu poticaji. Možda ćemo ubuduće manje letjeti, što nije loše. Tako ćemo duže ostati na odredištu, bolje se odmoriti i bolje upoznati zemlju koju posjećujemo. Ali ćemo morati odustati od kratkog šopinga u London ili odlazaka na tulum u Reykjavik.

Turizam cvjeta i mnogi su uvjereni da on donosi i radna mjesta zemljama u razvoju. Ipak tvrdite da je on štetan?

Da, zato jer je u pravilu riječ o masovnom turizmu. Tu morate pogledati uvjete rada tih ljudi na odredištu. Radi se prije svega o sezonskim poslovima, loše plaćenim i bez jasnog radnog vremena. A često u tim zemljama i regijama nema nikakvog „Plana B". Sve se stavlja na kartu turizma, što stvara ovisnost. To sad vidite u Tunisu, Egiptu ili Turskoj. Ako turisti prestanu dolaziti iz sigurnosnog ili nekog drugog razloga, hoteli moraju zatvoriti vrata. I odjednom deseci tisuća ljudi ostaju na ulici bez alternative za život.

Ägypten Sharm El-Sheikh leere Strände
Iluzija je misliti da je turizam nekakvo čarobno sredstvo za gospodarski rast. Jest, ali samo ako postoji i sustavno se razvija "Plan B" - ako turisti prestanu dolaziti.Foto: picture-alliance/dpa/V. Melnikov

Kako da, na primjer, moje sljedeće putovanje bude ekološki podnošljivo?

Prvo je dobro informirati se o zemlji u koju putujete i ne putovati samo zato jer je negdje jeftino. Ako je nešto jeftino to jedino znači da to plaća netko drugi, okoliš ili drugi ljudi. Po mogućnosti nemojte svake godine odlaziti na daleka putovanja, koristite avion samo ponekad, a i onda uzmite samo malo prtljage. I s prtljagom se troši gorivo i šteti klima. I svakako izbjegavajte krstarenja.

Najbolje je svakako krenuti na putovanje biciklom od vlastite kuće ili da umjesto svog automobila koristite željeznicu ili barem autobus. Na odredištu se ponašajte s poštovanjem i ekološki. Kao i kod kuće, u kupovini uzmite radije torbu umjesto vrećice, koristite baterije koje se mogu puniti umjesto jednokratnih i nemojte stalno držati klimu stalno upaljenu. Sve su to sitnice, ali s obzirom na broj turista, to čini golemu razliku.

Gospodine Herrmann, vi ste trenutno i osobno u Kostarici. Kako ste došli tamo?

Da, letio sam avionom do Paname jer nije bilo drugog izbora. Ali tu ću ostati tri mjeseca i tu uglavnom koristim javni prijevoz. A svoj let ću naravno kompenzirati.

Što to znači „kompenzirati"?

Dobrovoljna kompenzacija je neka vrsta prijelaznog oblika. Taj novac onda odlazi u projekte zaštite klime, u pravilu u zemljama u razvoju. To može biti pogon bio-plina u Hondurasu, solarne pećnice u Indiji ili projekti pošumljavanja – tu se mnogo toga događa. Sve to naravno ne može biti opravdanje da bi se onda beskrajno mnogo koristio avion.