«Dalmatino» u porajnskome zaleđu

Domaćini su izveli nekoliko uvodnih skladbi, a onda pozornicu u cijelosti i s golemim zadovoljstvom prepustili Splićanima. Gradski zbor «Brodosplit» i Muško pjevačko društvo Herkenrath, naime, već nepunih četvrt stoljeća vezuje duboko i iskreno prijateljstvo. «Tome je prethodila želja da, nakon što smo u našem zboru već pjevali nekoliko dalmatinskih skladbi, ugostimo jedan zbor iz tog kraja. Obratili smo se ondašnjim jugoslavenskim društvima koji su nam preporučili ovaj zbor i uspostavili kontakt. Od 1984. susrećemo se najmanje svake četiri godine ovdje, u Herkenrathu, a i mi smo nekoliko puta bili u Splitu. Uzajamni prijateljski odnosi traju, evo, već gotovo 25 godina», podsjeća Peter Potthoff, predsjednik zbora iz Herkenratha, dok umjetnički voditelj i dirigent «Brodosplita», profesor Vlado Sunko, sa zanosom dodaje: «Ti susreti su uvijek divni. I jedni i drugi se trude da budu što gostoprimljiviji. I ovaj put, nakon toliko godina, nema zasićenja. Dapače: Jedva čekaju da nas vide. A uvijek je interesantan završetak.»

Privrženost tradiciji zavičaja

A taj završetak u obliku strastvenog nastupa podno oltara katoličke crkve Svetoga Nikole u Herkenrathu i ovog je puta na noge podigao nebrojenu publiku. Četiri su puta Splićani izlazili «na bis», da bi na kraju bili ispraćeni stojećim ovacijama. Zbor «Brodosplit» pod sigurnim ravnanjem svoga karizmatičnog dirigenta njeguje širok i raznolik repertoar od majstora renesanse do skladatelja naših dana. Osobito je privržen tradiciji užeg zavičaja i podneblja iz kojeg potječe, dakle dalmatinskoj pučkoj pjesmi u harmonizaciji i obradi najvrsnijih domaćih autora. Zbor se zalaže za promicanje djela velikana hrvatske glazbene povijesti sve do moderne, pa su se tako na programu najnovijeg koncerta u Njemačkoj našle skladbe Jakova Gotovca, «Dalmatinske serenade» Josipa Hatzea, himnička «Dalmatino, povišću pritrujena» doajena klapske pjesme Ljube Stipišića, te djelovi kantate «Zlato Gospine milosti» Vlade Sunka, sabrani pod nsalovom «O, Gospe sinjska».

Kršni momci ganuli (žensku) publiku

Oduševljenju posjetitelja koncerta – brojnih Nijemaca baš kao i hrvatskih doseljenika – nije bilo kraja, a ne čudi da se nastup kršnih momaka najviše svidio ženama. Evo nekih dojmova: «Sve mi se svidjelo. Oduševljena sam, a od Zrinskog sam fascinirana.» «Vrlo dobro. I sama sam bila članica zbora, kada smo 1984. pozvali ‹Brodosplit› u goste. Bilo je vrlo zanimljivo.» «Ja sam toliko oduševljena da ti ne mogu reći. Super! Naravno da mi se svidjela ‹Dalmatino› od Stipišića, ali i sinjska rera je bila fenomenalna.» «Kako su angažirani, kako skladno pjevaju, s poletom i zanosom tijela.» «Prekrasno je bilo. Dirljivo. Na kraju su mi se oči ovlažile od ganuća.» «A osobito mi se dopada što je tako mnogo mladića u zboru.»

Samo radom do rezultata

Zbor «Brodosplit» ove godine slavi 35. rođendan. Svojim radom, brojem nastupa, zanimljivošću programa, vrijednošću interpretacije, kulturom pjevanja, osebujnim zvukom i skladom glasova svrstao se među najcjenjenije zborove u Hrvatskoj, ali i svijetu. «Ono što je značajno za ovaj zbor, to je taj zvuk tog južnjačkog, tog dalmatinskog podneblja, ta jedna velika strast za pjevanjem i spremnost da se odvoji mnogo slobodnog vremena da bi se vježbalo. Jer samo uz veliki rad se može postići visoki rezultat», pripovijeda iz iskustva zborovođa Vlado Sunko, koji «Brodosplitom» ravna od 1988.

Svjetski i olimpijski prvaci

Za svoj uporni rad i visoke domete na polju reprodukcije Splićani su stekli vrijedne nagrade i priznanja diljem domovine. Samo su od 1990. do danas četiri puta bili pobjednici državnog natjecanja zborova Hrvatske. Svake godine odlaze na turneje po inozemstvu, rado sudjeluju na međunarodnim festivalima. Plodovi takvih nastojanja ogledaju se u visokim dometima. Teško ih je sve nabrojati, no dva su posebno upečatljiva: Prvi je zlatna medalja na Svjetskim zborskim igrama prošle godine u Kini, a drugi – profesoru Sunku i najdraži – zlatna medalja i naziv Olimpijskih pobjednika na Zbornoj olimpijadi u Austriji 2000. godine: «Tada smo postali i olimpijski šampioni, što znači ne samo nagrada za tu razinu pjevanja, znači prva nagrada, nego i apsolutno najviši broj bodova.»

Izvedba oratorija za antologiju

Od većih djela «Brodosplit» je izveo Sunkovu kantatu «Zlato Gospine milosti», Cherubinijev «Requiem», Stipišićev oratorij «Uskrsnuće», a vrhunce stručnih priznanja stekao je za antologijsku izvedbu oratorija «Muka Gospodina našega Isukrsta» Borisa Papandopula. Osim bogate koncertne djelatnosti izdao je i šest nosača zvuka, te monografiju u povodu 30. obljetnice osnutka i rada.