Crna Gora – manjinska vlada rješenje za krizu? | Politika | DW | 21.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Kriza vlade

Crna Gora – manjinska vlada rješenje za krizu?

„Vlada stalno pada, a nikako da padne“, pisao je DW o političkoj situaciji u Crnoj Gori prije dva mjeseca. Sada se čini da je došao i taj trenutak, ali ideja o formiranju manjinske vlade izaziva potrese.

Crna Gora u februaru vjerojatno dobiva novu manjinsku vladu, na čijem čelu bi se mogao naći dosadašnji potpredsjednik vlade Dritan Abazović (na naslovnoj slici). Njegova koalicija „Crno na bijelo“, koju čine Ujedinjena reformska akcija (URA) i Savez građana CIVIS, zatražila je da se u parlamentu glasa o nepovjerenju aktualnom kabinetu Zdravka Krivokapića.

Očekuje se da će vlada pasti, jer je inicijativu podržala kompletna oporba, što će biti dovoljno da ona prođe. URA bi potom formirala manjinsku vladu u kojoj ne bi bile dvije najjače grupacije u parlamentu – vladajući Demokratski front (DF) i oporbena Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića, ali su zatražili od njih, kao i od ostalih stranaka, da podrže manjinski kabinet. Vjeruje se da bi DPS mogao osigurati neophodnu natpolovičnu podršku.

Odluku da obore vladu u kojoj i sami sjede u URA pravdaju time što se Crna Gora već duže nalazi u političkoj krizi. Kažu da su blokirane europske integracije, kao i izbor ključnih funkcija u pravosuđu.

„Članstvo Crne Gore u Europskoj uniji je naš ključni politički cilj i građani se oko toga mogu i moraju okupiti“, kaže za DW potpredsjednik URA-e i šef zastupničkog kluba koalicije „Crno na bijelo" u parlamentu Miloš Konatar.

„Trenutna vlada nema podršku skupštinske većine i URA nije kriva za to. Također, imamo blokadu mogućnosti izbora Vrhovnog državnog tužitelja, Sudskog vijeća i sudaca Ustavnog suda i moramo tražiti način kako pronaći neophodnu većinu od tri petine, odnosno 49 zastupnika u parlamentu za to“, poručuje Konatar.

Nova vlada – privremeno rješenje?

Montenegro neue Regierung

Sjednica aktualne crnogorske vlade - jedna o posljednjih?

Novu vladu mogli bi sačinjavati URA, Socijalistička narodna partija (SNP) koja je također dio sadašnje vlasti, kao i oporbene stranke manjina – Bošnjačka stranka i dvije koalicije albanskih stranaka. Svi oni imaju ukupno 14 zastupnika. U Vladu bi eventualno mogle ući i oporbeni Socijaldemokrati i Socijaldemokratska partija, koje zajedno imaju pet zastupnika. S eventualnom vanjskom podrškom 30 zastupnika DPS-a, to je točno 49 članova parlamenta neophodnih za trenutno blokirani izbor čelnih ljudi u pravosuđu.

A hoće li nova vlada, ako je manjinska, biti jača od aktualne? Može li provesti neophodne reforme i hoće li imati veću međunarodnu podršku?

„Kao prvo, mora se vidjeti kakvu političku podršku ima ta vlada i tko ju sačinjava“, kaže za DW politički analitičar Dragiša Janjušević. „Drugo, niti jedna manjinska vlada nije imala veliki reformski potencijal u svom mandatu, nego je bila u funkciji izlaska iz jedne krizne situacije. Očito je da će imati međunarodnu podršku, ali i skraćen mandat“, smatra Janjušević.

Potpredsjednik URA-e Konatar ne dijeli to mišljenje: „Očekujem da će Vlada trajati do kraja mandata, odnosno do 2024, a najmanje godinu dana kako bi se provele neophodne reforme i odblokirali procesi."

Janjušević, s druge strane, smatra da će nova manjinska vlada imati samo nekoliko bitnih stavki u svojoj agendi: „To su reforme izbornog zakonodavstva, deblokada europskog puta Crne Gore, veća podrška pravosudnim reformama i trasiranje puta ekonomskim reformama. Za veće reformske zahvate bila bi neophodnija stabilnija parlamentarna većina, bazirana na izbornoj volji i s punim mandatom", ocjenjuje Janjušević.

„Izdaja epskih razmjera"

Montenegro neue Regierung

Premijer Krivokapić - "nož u leđa"?

Na najavu rušenja postojeće i formiranje manjinske vlade oštro je reagirao premijer Zdravko Krivokapić, kao i dio vladajućih stranaka. Smjenu njegove vlade ili njenu rekonstrukciju već pola godine uporno traži DF, koji je priopćio da je spreman razgovarati o prijedlogu manjinske vlade, samo da DPS ne utječe na politička kretanja.

Sam Krivokapić manjinsku vladu nazvao je prijevarom, a uz njega su stali neki ministri koji su optužili Abazovića za izdaju, dok su drugi podržali čelnika URA-e. Premijer je u međuvremenu zatražio od Skupštine smjenu Abazovića, kao i da sebi skrati mandat i da se ide na izvanredne izbore. Iz URA-e i oporbe to su nazvali „potezom očajnika“ i nagovijestili da ga neće podržati.

Predsjednik Skupštine i čelnik Demokrata Aleksa Bečić formiranje manjinske vlade uz podršku DPS-a nazvao je „izdajom epskih razmjera“, optužujući URA-u da vraća bivši režim u igru. Odmah su krenuli i prosvjedi pristalica vlade u nekoliko gradova i blokade prometa. Najavljeno je da će se prosvjedi nastaviti, ali za sada na njih ne pozivaju stranke, nego se građani samoinicijativno okupljaju.

„Svako ima pravo na mirne prosvjede i nemam ništa protiv toga, ali ovdje se ne radi o bilo kakvoj prevari birača, jer su građani na izborima 30. kolovoza 2020. godine glasali da se smjeni DPS, izmjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti i krene u borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, i sve to smo i učinili. Glasali su i da Crna Gora ubrzano krene ka Europskoj uniji i tu smo naišli na blokadu, pa smo morali da reagiramo i ponudimo rješenje", objašnjava Konatar iz URA-e.

Analitičar Janjušević kaže da ne zna koliko građani imaju kapaciteta i potencijala za intenzivne proteste koji bi napravili pritisak. Što se tiče „prekrajanja izborne volje“, on poručuje da je malo tko zaista mogao očekivati da će se poslije godinu i pol dana od izbora doći u situaciju da manjinsku vladu podržava DPS s Đukanovićem na čelu.

Konatar, međutim, kaže da DPS neće biti dio manjinske vlade i da nema povratka te stranke na vlast.

„Podrška DF-a bi značila rasterećeniji rad te vlade u prioritetnim oblastima, a svakako i čuvanje DF-ovih pozicija ’po dubini’ državne uprave. S druge strane, podrška DPS s Đukanovićem na čelu jest neka vrsta mača nad glavom manjinske vlade. DPS bez Đukanovića dao bi potpuno drugačiju političku notu toj vladi i pokazao spremnost na reforme najjače političke stranke u Crnoj Gori“, kaže Janjušević.

Politička sudbina Đukanovića

Montenegro | Proteste in Podgorica

Na "događanje naroda" nije trebalo dugo čekati - Podgorica 19.1.2022.

U špekulacijama oko manjinske vlade prethodnih mjeseci kao jedan od elemenata dogovora spominjalo se i to da će se Đukanović povući s mjesta predsjednika DPS-a i da se neće kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima 2023. godine. Đukanović je krajem prošle godine nagovijestio da bi tijekom prve polovine ove godine moglo doći do promjena u vrhu njegove stranke, dok se o svojoj novoj kandidaturi za šefa države nije izjašnjavao.

Konatar smatra da bi bilo dobro da političari koji su simbol devedesetih godina odu u političku mirovinu. „Mislim da bi to bilo dobro i za DPS i za političku scenu u Crnoj Gori, jer bi je time rasteretili i omogućili izgradnju mostova suradnje među novom generacijom političara. Povlačenje Đukanovića s čela DPS-a bio bi veliki korak u tom smjeru", kaže Konatar.

Janjušević smatra da se Đukanović već trebao povući iz političke arene kao čelnik DPS-a i tako rasteretiti ovaj projekt manjinske vlade i otvori reformske procese u toj stranci. „Mislim da u ovoj igri političkog šaha Đukanović prvo očekuje formiranje manjinske vlade, pa tek onda slijedi ili njegova ostavka ili drugačiji oblik povlačenja. Mislim da se sigurno neće kandidirati za predsjednika Crne Gore 2023. godine“, zaključio je Janjušević.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu