Crna Gora - kriza vlasti eskalirala zbog Srebrenice | Politika | DW | 18.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Rezolucija o genocidu

Crna Gora - kriza vlasti eskalirala zbog Srebrenice

Skupština Crne Gore usvojila je rezoluciju kojom se osuđuje genocid u Srebrenici i smijenila ministra pravosuđa zbog izjave da se genocid nije dogodio. Rad parlamenta je blokiran, a pitanje je i što će biti s vladom.

Skupština Crne Gore

Skupština Crne Gore

Skupština Crne Gore usvojila je dvotrećinskom većinom rezoluciju kojom se priznaje i osuđuje genocid u Srebrenici 1995. godine u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka i zabranjuje javno negiranje postojanja ili umanjivanje tog genocida. Također, rezolucijom se 11.7. proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

Za usvajanje rezolucije, što je zahtijevala oporba, glasalo je 55 zastupnika, 40 iz oporbe ali i 15 iz vlasti. Protiv je bilo 19 zastupnika iz vladajućeg Demokratskog fronta, a suzdržano njih sedam. Za rezoluciju su bile i vladajuća URA i Demokrate, nakon što je prihvaćen njihov amandman da se krivnja za zločine u ratovima devedesetih ne može pripisati nijednom narodu, već da je ona individualna.

„Vjerujem da smo poslali jasan signal da je Crna Gora centar demokracije u regiji“, poručio je lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, dok je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić rekao da dvotrećinska podrška Rezoluciji o genocidu u Srebrenici jača vjeru u svjetliju budućnost i da takva Crna Gora ide sigurnim putem u Europsku uniju.

Rezoluciju su pozdravili i vodeći političari u Sarajevu, pa je tako član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio da je ovo civilizacijski čin, te da bi Bosna i Hercegovina i Srbija morale učiniti isto. Rezolucija je istovremeno naišla na oštre osude iz Srbije.

Vladimir Leposavić

Vladimir Leposavić

Milan Radović iz nevladine organizacije Građanska alijansa iz Podgorice, koja se godinama bavi ratnim zločinima, kaže za DW da je usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Crnoj Gori važno prije svega zbog žrtava i pomirenja u državi i regiji:

„Međutim, iako smo usvojili ovu Rezoluciju, potrebno je još dosta toga kako bismo se odužili žrtvama i ukazali na njihovo dostojanstvo i patnju obitelji, te kako bismo stvorili jamstva da se slična zlodjela ne ponove. Potrebna nam je politička volja, ali i spremnost pravosudnih institucija da konačno počnu odgovorno i istinski istraživati i procesuirati odgovorne za ratne zločine. U tom kontekstu, potrebno je rasvijetliti i ulogu Crne Gore za Srebrenicu i da činjenice o Srebrenici postanu dio redovnog obrazovnog procesa“, smatra Radović.

Negiranje genocida će se nastaviti?

Usvajanje rezolucije omogućila je vodeća oporbena Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Njezini zastupnici su se za tu priliku vratili u parlament, koji inače bojkotiraju. Zastupnik te stranke Andrija Nikolić rekao je da su tim potezom „sačuvali obraz Crne Gore pred demokratskim svijetom".

Protiv rezolucije bili su zastupnici vladajućeg DF-a koji ne priznaju da se u Srebrenici dogodio genocid. Oni su tražili da se rezolucijom osude svi zločini na prostoru BIH i bivše Jugoslavije, kao i da se izbriše termin genocid, jer tvrde da se time pravi razlika među žrtvama, ali i neopravdano pripisuje krivnja za zločine samo srpskom narodu. Njihovi amandmani su odbijeni.

Iz Bošnjačke stranke poručili su da će usvajanje rezolucije, kao i nedavna presuda Ratku Mladiću, biti opomena onima koji javno negiraju genocid u Srebrenici, odnosno poruka da prihvate potvrđene činjenice.

I građanski aktivist Radović nada se da će se ovom rezolucijom staviti točka na pokušaje negiranja ili relativiziranja genocida: „S obzirom na atmosferu koja je karakterizirala Crnu Goru posljednjih mjeseci po pitanju (ne)prihvaćanja genocida u Srebrenici, čini se da je navedena zabrana negiranja bila nužna. Narativ pojedinih političara je bio i do sada apsolutno neprihvatljiv, tim prije što je Crna Gora prihvatila sve odluke međunarodnih sudova, te su i sami političari i predstavnici Vlade dužni njegovati iste vrijednosti i poštivati navedene odluke“, poručuje Radović.

To što je za Rezoluciju glasala opozicija, ali i dio vlasti, pokazuje njezin značaj, smatra Radović: „Ovo je bio nužan korak za jedno društvo koje teži demokratskim i pravim vrijednostima, poštovanju međunarodnog humanitarnog prava, ali najvažnije od svega – poštovanju tisuća žrtava zbog kojih se ova rezolucija i usvaja", kaže Radović.

Smijenjen i ministar zbog Srebrenice

Na istoj sjednici, Skupština je glasovima oporbe i četiri zastupnika vlasti iz koalicije „Crno na bijelo", potpredsjednika vlade Dritana Abazovića (URA), smijenila ministra pravosuđa, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. Njemu je „presudila“ upravo Srebrenica, odnosno njegova izjava od prije skoro tri mjeseca kada je u parlamentu, na pitanje zastupnika Andrije Nikolića iz DPS-a, poručio da ne priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid.

Smjenu je zatražio premijer Zdravko Krivokapić, a u obranu Leposavića je stao DF. Zbog smjene Leposavića, kulminirala je višemjesečna kriza vlade i vlasti, jer su iz DF-a poručili da kreću u bojkot parlamenta i traže novi dogovor o vlasti s Krivokapićem, Demokratima i URA-om. Kako je i DPS u bojkotu, parlament je sada blokiran, jer neće imati kvorum za odlučivanje.

„Dogodila se velika prevara glasača i napravljena je neprincipijelna koalicija DPS-a i dijelova Vlade Crne Gore. Sada resetiramo stanje na nulu i tražimo novi dogovor. Pozdravljamo vas i neka vam je sretan DPS“, poručio je kolegama iz vlasti zastupnik DF-a Slaven Radunović.

Lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević otišli su i korak dalje. Mandić je poručio da traže novu Vladu bez Krivokapića ili izvanredne izbore, i nazvao rezoluciju o Srebrenici „sramnom i izdajničkom“, dok se Knežević ispričao Srbiji i srpskom narodu, jer, kako je rekao, „nitko od građana koji su glasali za promjene u Crnoj Gori i protiv Mila Đukanovića nije mogao pomisliti da će dio parlamentarne većine proglasiti Srbiju i srpski narod za genocidan".

Novinarka političke rubrike dnevnog lista „Vijesti“ Biljana Matijašević smatra da izvanredni izbori sada nisu realni, jer bi se očigledno DPS vratio na vlast, što ne odgovara nikome u parlamentarnoj većini, ali napominje da Crna Gora ulazi u razdoblje blokade institucija.

„Imamo s jedne strane DF kao najveću koaliciju u većini koja bojkotira parlament, a DPS već bojkotira parlament. Dakle, ništa se neće moći usvojiti u parlamentu i imamo potpunu blokadu. DF sada opet ucjenjuje, a neće podnijeti zahtjev za smjenu premijera Krivokapića u Skupštini, jer bi ga morali smijeniti s DPS, isto kao što je ostatak vladajuće većine smijenio Leposavića i usvojio Rezoluciju o Srebrenici s tom strankom“, objašnjava Matijašević za DW.

Rekonstrukcija Vlade ili novi izbori?

Pogledajte video 02:16

Crna Gora grca u dugovima Kinezima

Iz DPS-a kažu da je pitanje postoji li u Crnoj Gori još uvijek vladajuća većina, te da je DPS spreman biti partner dijelu vlasti na europskoj platformi. DPS je nakon prošlogodišnjih izbora nudio podršku manjinskoj Vladi u kojoj ne bi bilo DF-a, ali je to odbijeno.

Biljana Matijašević očekuje da će se vladajuća većina dogovoriti i nastaviti obnašati vlast: „Već figuriraju neka imena iz vlasti koja bi mogla zamijeniti premijera Krivokapića na tom mjestu, poput lidera Demosa Miodraga Lekića ili Dritana Abazovića. Ako se dogovore tri vladajuće koalicije, mislim da je to moguće. Pa i ako Demokrate i URA popuste. U svakom slučaju, jasno je da je neminovna neka rekonstrukcija Vlade u koju bi ušli i dužnosnici DF-a, što nije sporno, jer su dobili izbore i treba im omogućiti ulazak u Vladu. Vjerojatno će bolje funkcionirati tako, kao neka političko-stručnjačka Vlada", ocjenjuje Matijašević.

Ona također poručuje da će od nove svađe u vlasti najviše profitirati bivša vlast: „DPS koristi svaki autogol koji sebi daje parlamentarna većina. Ako vlast nastavi raditi ovako i dalje, mislim da je neminovan njihov povratak na nekim idućim izborima“, zaključuje Matijašević uz dodatnu ocjenu da Crna Gora ima puno ekonomskih problema koje ne rješava zbog stalne političke krize.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva