COVID: Kakvo je stanje u europskim zatvorima? | Politika | DW | 06.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Pandemija

COVID: Kakvo je stanje u europskim zatvorima?

Zatvori su plodno tlo za razmnožavanje virusa, no do sada se ne zna puno o slučajevima zaraze koronom, smrtnim slučajevima i cijepljenju u europskim zatvorima. Podaci iz 29 zemalja ipak pružaju neke informacije.

Vangelis Stathopoulos jedan je od više od pola milijuna ljudi koji borave u zatvorima u Europi usred pandemije koronavirusa. "Kada sam dobio koronu u prosincu prošle godine, otprilike polovica zatvorenika ovdje je bila bolesna u isto vrijeme”, kaže Stathopoulos, koji boravi u grčkom zatvoru Larissa.

Zatvori su plodno tlo za razmnožavanje virusa: pretrpani i često s lošim higijenskim uvjetima. Ipak, do sada je malo podataka objavljeno u javnosti o širenju koronavirusa u zatvorskim ustanovama.

Zajedno s još 12 redakcija, u okviru European Data Journalism Network, DW je prikupio podatke iz 29 zemalja koji pokazuju koliko je slučajeva zaraze i smrtnih slučajeva prijavljeno u zatvorima, kako je ondje napredovao proces cijepljenja i koje su mjere poduzete za suzbijanje širenja virusa.

Filipa Alves da Costa, savjetnica za javno zdravstvo u Programu „Zdravlje u zatvorima" Svjetske zdravstvene organizacije, kaže da je rizik u zatvorima sličan onom s kojim se suočavaju ljudi koji žive u zajedničkim stambenim objektima kao što su domovi za njegu starijih osoba i osoba s posebnim potrebama, te sigurnim kućama. Mnogi zatvorenici imaju više faktora zbog kojih su izloženi povećanom riziku od teške bolesti COVID-19, uključujući zarazu HIV-om, pušenje ili uzimanja drugih droga.

Zatvor u Modeni

Većina europskih zemalja je odmah na početku pandemije zabranila posjete u zatvorima

Izbijanje zaraze u zatvorima pogađa sve

A izbijanje epidemije u zatvorima pogađa ne samo ljude koji su zatvoreni ili rade tamo, već i s njima povezane zajednice. U Sjedinjenim Državama, gdje je koronavirus brzo prošao kroz zatvore 2020., usporedba na nacionalnoj razini je pokazala povezanost masovnog boravka u zatvorima s više od pola milijuna dodatnih slučajeva COVID-a 19 unutar i izvan zatvora. "Dakle, ako ne štitite zatvore, ne štitite ni zajednicu", kaže da Costa.

Restriktivne mjere infografika

Studija, koju su napravili znanstvenici u Barceloni, pokazuje da je većina zemalja na početku pandemije brzo i strogo zatvorila zatvore.

Posjeti su odmah zabranjeni ili ozbiljno ograničeni u gotovo svim zemljama. U mnogim zatvorima su također obustavljene sportske i rekreacijske aktivnosti, kao i rad, a programi zatvorskih dopusta stavljeni su na čekanje. “Čak su i naša pisma bila u karanteni”, prisjeća se Csaba Vass, koji je u zatvoru u Mađarskoj.

Stope zaraze u zatvorima prate stanje u općoj populaciji

Podaci prikupljeni za ovo istraživanje sada pokazuju, barem na prvi pogled, da su, kako se čini, mjere pomogle sprečavanju najgoreg: zatvori općenito nisu postali žarišta zaraze koronom koja su izmakla kontroli.

Tamo gdje su stope zaraze bile visoke u općoj populaciji, također je postojala tendencija ka visokim stopama u zatvorima. No, u mnogim zemljama, broj prijavljenih slučajeva u zatvorima ostao je ispod razine opće populacije - čak i u Mađarskoj i Francuskoj, zemljama s notorno pretrpanim zatvorima.

Mnoge zaraze i smrtni slučajevi nisu prijavljeni

Čak i u zemljama s nižim stopama zaraze, pojedinačni zatvori još uvijek mogu biti mjesta ozbiljnih izbijanja epidemije. "Svakako postoji problem nedovoljnog prijavljivanja”, kaže Adriano Martufi s nizozemskog Sveučilišta Leiden, koji istražuje uvjete u zatvorima u Europi.

Zatvor u New Yorku

Primjer SAD-a je pokazao da "ako ne štitite zatvor, ne štitite ni zajednicu"

Zatvor Larissa u Grčkoj je, na primjer, do srpnja 2021. službeno prijavio samo 200 slučajeva. Vangelis Stathopoulos, koji boravi u tom zatvoru i i sam je bio inficiran, kaže da je izbrojao mnogo više: "Samo između prosinca 2020. i danas vjerujem da smo imali više od 500 slučajeva."

Nepotpuno prijavljivanje možda nije namjerno – ono bi moglo biti i rezultat organizacijskih poteškoća. "Zdravstvene službe u zatvorima nemaju dovoljno osoblja, nedovoljno su opremljene”, kaže Martufi. "Nisam čak ni siguran imaju li tehničku sposobnost za prikupljanje i obradu takvih podataka", dodaje on.

Mali broj - previsoka cijena

Čak i ako se brojke zaraženih uzmu kao točno, ograničenja uvedena radi suzbijanja širenja koronavirusa često imaju svoje nuspojave.

Broj zatvorenika infografika

Pravila UN-a o standardnom minimalnom tretmanu zatvorenika navode da se samica smije koristiti samo kao posljednje sredstvo, na što je moguće kraće vrijeme, a nikako duže od 15 dana. No, tijekom pandemije izolacija zatvorenika postala je standardna mjera u mnogim zemljama.

U nekim objektima u Njemačkoj pritvorenici su bili izolirani 14 dana nakon svakog sudskog ročišta. Jedan zatvor na Malti držao je novopridošlice u ćeliji sa samo podnim madracem i otvorenim podnim WC-om 24 sata dnevno dva tjedna, u uvjetima koje je Europski odbor za prevenciju mučenja osudio već 2013. godine.

Čak su i ljudi koji nisu bili u karanteni često bili ograničeni na svoje ćelije tokom većeg dijela dana i ostavljeni su s vrlo malo mogućnosti za provođenje vremena.

Zabrane posjeta bile su posebno teške za mnoge zatvorenike. „U Mađarskoj smo imali dva i pol sata fizičkog kontakta dvaput mjesečno prije pandemije – nedostatak toga uzrokovao je vrlo ozbiljne psihičke probleme", kaže Vass. Zatvorenici, naime, imaju pravo na obiteljski život prema odredbama Europskog suda za ljudska prava.

Strukturalni problemi pogoršali situaciju

Kao i na mnogim drugim područjima društva, situaciju su pogoršali strukturalni problemi koji su postojali i davno prije pandemije.

Jedna od tri europske zemlje ima zatvore u kojima se premašuju službeni kapaciteti. Nedostatak prostora onemogućava provedbu mjera držanja distance, a alternativne mjere otežava i nedostatak osoblja, kaže Heard: "Ako nema osoblja koje bi omogućilo kretanje ljudi po zatvoru, nema druge opcije nego držati ih zatvorene u njihovim ćelijama veći dio dana i noći", kaže on.

U mnogim zatvorima situacija je mnogo gora nego što sugerira prosjek zemlje. “Ja sam u ćeliji koja je namijenjena za pet osoba — sada nas je osam. Nemoguće je održati distancu”, rekao je jedan štrajkač glađu hrvatskim medijima na početku pandemije u ožujku 2020. “Praktično se osjećamo kao osuđenici na smrt, čekajući da koronavirus uđe u zatvor“, rekao je on.

 Illustration Datastory Europe's overcrowded prisons

Mnogi zatvori u europskim državama su prepuni, što je posebno veliki problem u doba pandemije

Tokom prvog vala pandemije su mnoge zemlje širom Europe puštale ljude na slobodu u većem broju kako bi ublažile pritisak na zatvore. Heard kaže kako je od vitalnog značaja da zemlje sada održe taj trend.

Ponovo se povećava broj zatvorenika

No, čini se da mnoge zemlje poništavaju napredak postignut od proljeća 2020. Nakon početnog smanjenja, broj zatvorenika sada ponovno raste u otprilike polovici europskih zemalja koje su bile obuhvaćene istraživanjem — u nekim slučajevima čak i premašuje svoje izvorne razine.

S ovakvim strukturalnim problemima koji pogoršavaju ionako kompliciranu situaciju, "povratak u normalu" u zatvorima ovisi o istom faktoru kao i za ostatak društva: cijepljenju.

Cijepljenje kasni u zatvorima

"Kada je najavljeno da će biti cjepiva, ljudi su postali mnogo smireniji", kaže Vass. "Koliko ja znam, skoro svi zatvorenici ovdje su cijepljeni.”

No nisu ipak svi još dobili cjepivo. Čak i uz visok rizik za zatvorenike, osoblje i opću populaciju, većina europskih zemalja nije uključila zatvorenike kao prioritetnu skupinu u svoje planove cijepljenja. Mnogi ih uopće nisu ni spomenuli.

Cijepljenje u zatvorima infografika

"Postoje konzistentne indikacije neovisnih nadnacionalnih organizacija da bi zatvorenici trebali biti prioritetni", kaže Martufi. "To je dobar primjer apsolutne diskrepancije između indikacija s jedne strane i realnosti na terenu.”

To je dovelo do toga da je početak cijepljenja u zatvorima značajno kasnio, pri čemu neke zemlje nisu distribuirale nijedno cjepivo u zatvore prije lipnja 2021., dok su druge izvijestile da je cijepljenje počelo već krajem ožujka.

Lekcije za budućnost

Sa sljedećim valom koji stiže u većinu europskih zemalja, pandemija nije završena ni za koga, a sigurno nije ni za ljude u zatvorima.

Stručnjaci kažu da zemlje moraju drastično smanjiti broj zatvorenika kako bi se bolje pripremile za ovakve situacije u budućnosti. "COVID je trebao biti poziv na buđenje za ulaganje u bolje zatvorske uvjete i smanjenje kapaciteta zatvora", kaže Catherine Heard.

Da bi se taj poziv na buđenje čuo, ključni su interes javnosti i politička volja. “Vrijeme je da preispitamo našu percepciju o zatvorenicima kao građanima drugog reda”, kaže Martufi. "Ne možemo dopustiti da bilo tko bude ostavljen. Onda će biti gore za sve", zaključuje Martufi.

Autor: Kira Schacht

Tekst su uredili Milan Gagnon, Gianna-Carina Grün i Peter Hille.

Projekt je plod suradnje u okviru European Data Journalism Network

Voditelj projekta: Deutsche Welle

Suradnici: Alternatives Economiques, Civio, El Confidencial, EUrologus, Il Sole24Ore, iMEdD, MIIR, OBC Transeuropa, Openpolis, Pod črto, VoxEurop

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu