Civilno društvo i policijska država ne idu zajedno

Predstojnica Vladina Ureda za udruge Jadranka Cigelj hitno je smijenjena s dužnosti, jer je 15-ak članova Savjeta za razvoj civilnoga društva bilo podvrgnuto sigurnosnim provjerama. Takva Vladina odluka podijelila je udruge, ali i iznova potaknula pitanje rada hrvatskoga obavještajnog sustava.

Prošla su stara vremena

«Ne može se tolerirati da se netko danas ponaša onako kako je to bilo u nekim drugim vremenima i da se udruge i članovi Savjeta za razvoj civilnoga društva na ovakav način maltretiraju, da se na ovakav način traže podaci o njima. Još jedanput kažem u ime Vlade Republike Hrvatske, posve odgovorno: Nitko od Vlade nije tražio niti je znao za ovakav formular.» Tako je premijer Ivo Sanader, uz osudu cijele Vlade, obrazložio smjenu Jadranke Cigelj.

Predstojnica Vladina Ureda za udruge na to je uprla prstom u svoju nadređenu, dopredsjednicu Vlade zaduženu za društvene djelatnosti, Jadranku Kosor i javno je prozvala kao odgovornu za svoj postupak: «Po nalogu gospođe Kosor ja sam poslala prijedlog za provjeru. Čak sam pogriješila i naslov, jer se ja inače tim ne bavim, iako me optužuju za puno toga. Pogriješila sam naziv pa sam poslala, valjda, na POA-u umjesto na SOA-u.»

Optužbe za laži i osobne uvrede

Kosor je, pak, uzvratila kako nije imala nikakvog saznanja o potpunoj provjeri kandidata za članstvo u Savjetu za razvoj civilnog društva poput one imaju li oni djece, a ako ne, zašto ih nemaju: «To je, naravno, laž o čemu će, sasvim sigurno, posvjedočiti i gospodin Karamarko. To je notorna, apsurdna i, zapravo, glupa laž. Zašto? Zato što je dovoljno pogledati njezine izjave koje je dala na Danima udruga, dakle u četvrtak, kada je posvjedočila da je to ona tražila i da ne vidi u tome ništa loše.»

Zaredale su i osobne uvrede jer, kako uporno ponavlja Cigelj, ona ništa nije radila na svoju ruku: «Oni su najavili istragu i sada će mi napakirati dama, koja misli da se postaje dama s Kobalijevim šeširom na glavi. Dama se rađa.»

«Slučaj Cigelj» podijelio udruge

Podijelile su se i civilne udruge. One proistekle iz Domovinskog rata smatraju kako Vlada mora povući svoju odluku, jer je Jadranka Cigelj kao žrtva višestrukog silovanja i teroriziranja u srpskom logoru Omarskoj, koja je inicirala postupak protiv Radovana Karadžića i na čiji je poticaj 1993. u Beču silovanje postalo jednom od kategorija ratnog zločina, simbol Domovinskog rata. Slavica Hruškar, predsjednica Hrvatskih nezavisnih dragovoljaca: «Pozivam Vladu Republike Hrvatske, premijera Sanadera, kao i dopredsjednicu Vlade Kosor da povuku ostavku gospođe Cigelj, da se istraži slučaj, da se presude na prečac ne mogu donositi.»

U Hrvatskoj je više od 31 000 članova civilnih udruga, među kojima su se mnogi osjetili pogođeni zbog takve provjere. No, Senka Benčić iz udruge b.a.b.e. podsjeća kako je civilni sektor i ranije imao primjedbe na odnos Jadranke Cigelj prema udrugama, osobito onima što se bave ljudskim pravima. Cigelj je, podsjetimo, prije dvije godine u intervjuu «Glasu Koncila» izjavila kako se srami većine udruga te da su za nju većina civilnih aktivista – veleizdajnici. Benčić stoga smatra kako je afera provjere kontinuitet Cigeljičinog rada: «Ja ne smatram da je ona sama odgovorna. Mislim da su odgovorne one i oni koji su je imenovali na tu poziciju, jer naprosto gospođa Cigelj od početka nije bila upućena u obnašanje te funkcije na jedan dobar način.»

Tajne službe ovijene pravnom maglom

U prvim reakcijama na aferu provjere nevladinog sektora postavljana su pitanja tko uopće ima ovlasti davati naloge tajnim službama i tko može biti predmet njihove obrade. Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Žarko Puhovski rezerviran je prema mogućnosti da bi Sigurnosno-obavještajna agencija radila na poticaj predstojnika ili načelnika nekog od Vladinih tijela: «Prema onome što mi znamo o ustroju tajnih službi, bi li se moglo vjerovati da bi na zahtjev predstojnice Vladinog ureda za udruge gospodin Karamarko ili netko iz tog ureda doista pokrenuo tajne službe? Osobno ne vjerujem.» S njim je suglasan i pravaš Pero Kovačević, bivši pomoćnik ministra policije: «Pa nije mogla, sigurno, sama, niti bi sigurnosne službe prihvatile zahtjev, njezin, kao takav.»

Riječ je, tvrde stručnjaci, o sivoj zoni u kojoj se zakonska rješenja dvojako tumače. Jer, novi Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu na snazi je gotovo pola godine, a još uvijek se primjenjuje uredba donesena uz stari zakon iz 2003. godine, za Račanova mandata. Dopredsjednica Kosor, unatoč toj pravnoj magli na koju je Hrvatsku već upozorilo Vijeće Europe, pohvalila se da je ravnatelj SOA-e Tomislav Karamarko potvrdio kako mu ona nije izdala nikakav nalog: «Još jedanput mi je potvrdio, on meni, što je apsurdno, da ga nisam zvala i da ni na koji način nisam utjecala niti dala bilo kakav nalog.»

Povrijeđena ljudska prava i građanske slobode

Civilne udruge traže kažnjavanje odgovornih, kazala je Suzana Jašić iz GONG-a: «Smatramo da treba istražiti postupanje SOA-e, odnosno da osoba u SOA-i, koja je nezakonito prihvatila nalog i nezakonito provela te provjere, mora snositi odgovornost.»

Cigelj je, dakle, smijenjena, Vlada se ispričala nevladinom sektoru, napose ljudima izloženim sigurnosnoj provjeri, civilni sektor i opozicija traže potpunu istragu, a sve su glasniji zahtjevi da predsjednik Republike Mesić i premijer Sanader, uz podršku Vijeća za nacionalnu sigurnost, konačno objasne javnosti institucionalnu shemu obavještajnog sustava, odnosno tko ima pravo tražiti postupanje tih službi i nad kime se provodi sigurnosna obrada, a nad kime ne. Dok Cigelj najavljuje tužbe, bivši ministar policije, SDP-ov saborski zastupnik Šime Lučin, cijelu je aferu zaključio bjelodanom činjenicom: «Ne trebate biti poznavatelj ni zakona ni propisa da biste razumjeli da su zapravo povrijeđena ljudska prava i građanske slobode.»