Buducnost svemirskih istraživanja | Priča dana | DW | 03.02.2004
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Buducnost svemirskih istraživanja

Citav svijet oduševljeno prati americku misiju na Marsu. S Crvenog planeta skoro svakodnevno stižu nove informacije i snimke, što ponovo skrece pozornost javnosti na svemirska istraživanja. Naravno, ona se vec godinama kontinuirano provode, no projekti poput Medunarodne svemirske postaje ISS postali su svakodnevica i time su izgubili car novog i nepoznatog. Misija na Marsu sada je politicare ponovo potaknula na razmatranje mogucnosti za "osvajanje Svemira". U tome prednjaci americki predsjednik George Bush, ali on nije jedini.

"Naši današnji programi i uredaji za istraživanje Svemira daleko su nas doveli i vjerno su nam služili. No, unatoc tim uspjesima, ostaje još mnogo toga što se može otkriti i nauciti. Vrijeme je da Amerika poduzme iduce korake." Ta izjava americkog predsjednika Georgea Busha oduševila je americku svemirsku agenciju NASA. Jer, to u prijevodu znaci da se više nece morati štediti te da više nece biti opomena zbog velikih troškova Medunarodne svemirske postaje ISS. No, George Bush ide korak dalje:
"Naš treci cilj je da se do 2020. godine vratimo na Mjesec, kojeg cemo koristiti kao mjesto odakle ce kretati misije u još vece daljine."

Povratak na Mjesec još je krajem 80.-ih godina najavio George Bush stariji, no od toga se odustalo zbog ogromnih troškova. Sada je njegov sin ponovo došao na tu ideju, zanesen uspjehom misije na Marsu i predizbornom kampanjom. Osim toga, nova bi misija imala i uzvišene ciljeve, istice Bush:
"Ono što danas nagovješcujem je putovanje, a ne utrka. I molim sve druge nacije da nas prate na tom putu u duhu suradnje i prijateljstva."

Rusko svemirsko istraživanje, koje je raspad Sovjetskog saveza doveo na rub propasti, reagira oduševljeno. Jer, ono za ostvarivanje vlastitih planova o covjekovom letu na Mars do 2020. godine posjeduje prvorazredne inžinjere i tehnicare, ali ne i novac. No, Europa se još ustrucava prihvatiti americki poziv. Direktor na Njemackom centru za svemirska istraživanja Klaus Berge kaže: "Mislim da cemo se o Bushovim planovima i o sudjelovanju Europe izjasniti pocetkom 2005. godine, kada ce se u Berlinu održati prva konferencija ministarskog vijeca Europskih agencija za svemirska istraživanja ESA-e."

I dok je u SAD-u sve više onih koji smatraju da bi se zbog planiranih letova na Mjesec kod ISS trebalo štediti ili cak on njega posve odustati, u Europi se ISS kod svemirskih letova s posadom nalazi na prvom mjestu. Klaus Berge pojašnjava:
"U okviru ESA-e postoji jedan relativno malen program koji se zove Aurora, a u njemu je opisan i europski put na Mars. On je izraden prije dvije godine. Nijemci do sada nisu sudjelovali u tome, jer su prioriteti za europska svemirska istraživanja nešto drugaciji. Naime, cilj je najprije stabilizirati Arianu 5 i onda završiti ono što je potrebno za medunarodnu svemirsku postaju."

Te su odluke donijete vec odavno i u njihovo je izvršenje puno uloženo. Osim toga, Europa smatra da svemirska istraživanja moraju služiti covjeku. Radi se prvenstveno o istraživanjima klime, predvidanju prirodnih katastrofa te o prakticnim stvarima poput satelitskog navigacijskog sustava, pojašnjava Klaus Berge iz Njemackog centra za svemirska istraživanja:
"Dakle, to su dvije posve razlicite komponente. S jedne strane vizija Amerike, a s druge strane koncentriranje Europe da na podrucju svemirskih istraživanja pomogne ljudima na Zemlji."

Europljani ostaju realni. Nasuprot njima, Kinezi stvaraju ambiciozne planove slicne americkima. Oni žele izgraditi vlastitu svemirsku postaju s posadom, letjeti na Mjesec, a zatim i na Mars te u naredne dvije godine poslati još dva astronauta u Svemir.
  • Datum 03.02.2004
  • Autor Dagmar Roehrlich
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/9Zt5
  • Datum 03.02.2004
  • Autor Dagmar Roehrlich
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/9Zt5