Buduća šefica diplomacije: novi naglasci u vanjskoj politici | Politika | DW | 26.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Buduća šefica diplomacije: novi naglasci u vanjskoj politici

Ona je htjela postati savezna kancelarka. Sad će vjerojatno postati ministrica vanjskih poslova. Annalena Baerbock bi nesumnjivo mogla staviti nove naglaske u vanjskoj politici.

Annalena Baerbock

Annalena Baerbock

Iako nije uspjela osvojiti najvišu dužnost u vladi, jer su Zeleni na saveznim izborima osvojili manje glasova od SPD-a i CDU/CSU-a, njezina nominacija za saveznu ministricu je dvostruko značajna: Annalena Baerbock će, kada njezino imenovanje bude potvrđeno u izjašnjavanju članstva Zelenih i Bundestagu, biti prva ministrica vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke i k tomu još najmlađa osoba na toj dužnosti. Ona će 15. prosinca navršiti 41 godinu.

U predizbornoj kampanji je na prvo mjesto stavila zaštitu klime, ali je stalno naglašavala i vanjskopolitičke teme – i jasno pokazala da su za nju politika zaštite klime i vanjska politika jako povezane, jer zaštita klime može uspjeti samo ako ju se provodi na međunarodnoj razini.

Klimatska kriza je „najveći izazov našeg vremena" izjavila je ona u srijedu (24. 11.) prilikom predstavljanja Koalicijskog ugovora. Cilj klimatske neutralnosti provlači se kroz sva područja politike, i kroz međunarodnu suradnju, vanjsku i sigurnosnu politiku, kaže ona.

Baerbock protiv Sjevernog toka 2

U predizbornoj kampanji je održano i sučeljavanje stranačkih čelnika o vanjskoj politici u kojem su sudjelovali kancelarski kandidati Unije, SPD-a i Zelenih, Armin Laschet, Olaf Scholz i Annalena Baerbock. Naknadno je zanimljivo samo koje su razlike postojale između Annalene Baerbock i budućega kancelara Olafa Scholza.

Plinovod Nord Stream 2

Plinovod je gotov, ali je upitno hoće li i kada njime poteći plin

Načelnih razlika nije bilo. Ali ih je bilo o pojedinim pitanjima. Baerbock se jasno izjasnila protiv plinovoda kroz Baltičko more Sjevernog toka 2 kojim plin stiže izravno iz Rusije u Njemačku, Scholz je bio za plinovod.

Njezini argumenti su bili da je plinovod kriva odluka u odnosu na klimu, jer se želi napustiti fosilne energente. I plinovod Njemačku čini previše ovisnom o Rusiji, a Ukrajina se osjeća ostavljenom na cjedilu, jer ju plinovod Sjeverni tok 2 zaobilazi.

U Koalicijskom ugovoru se izričito spominje potpora Njemačke Ukrajini – protiv ruske prijetnje, iako se Rusiju ne spominje izričito.

Prestanak postupanja s Kinom „u rukavicama"?

Baerbock želi načelno voditi vanjsku politiku koja će se više ravnati prema vrijednostima i koja će više računa voditi o stanju ljudskih prava u važnim zemljama kao što su Rusija i Kina. To su zemlje s kojima Njemačka ima jake gospodarske i trgovinske odnose.

U vezi s Kinom u Koalicijskom ugovoru se ne govori samo o konkurenciji, nego i o suparništvu sustava. To je oštriji izraz koji jasno pokazuje napetosti u njemačkoj politici prema Kini. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova s novom šeficom će imati zadaću izraditi opsežnu strategiju politike prema Kini kako bismo „mogli ostvariti naše vrijednosti i naše interese".

Prethodna vlada na čelu s Angelom Merkel u odnosima s Kinom je, po mišljenju brojnih kritičara, puno više naglašavala (trgovinske) interese nego vrijednosti. Istina, dosadašnji ministar vanjskih poslova, socijaldemokrat Heiko Maas je stavljao malo drukčije naglaske nego Merkel, ali Merkel je kao kancelarka vanjsku politiku uglavnom određivala sama. Hoće li savezni kancelar Olaf Scholz svojoj ministrici vanjskih poslova ostavljati više mogućnosti oblikovanja vanjske politike nego što je to činila Merkel, to ćemo tek vidjeti.

Nije jednostavna partnerica za SAD

Zanimljivo će biti vidjeti i hoće li Baerbock ponovo oživjeti transatlantsko partnerstvo koje je jako zamrlo za vrijeme predsjedničke dužnosti Donalda Trumpa, a koje je ostalo pasivno i nakon što je na predsjedničku dužnost došao Joe Biden. Baerbock će morati odlučiti hoće li se pridružiti Bidenovoj potrazi za partnerima u odnosu protiv Kine ili će se Njemačka suzdržati od te konfrontacije. To će u svakom slučaju biti teško balansirati.

Problematičan je i zahtjev Annalene Baerbock da SAD povuče svoje atomsko oružje iz Njemačke i njezino odbijanje većih izdataka za obranu, što već godinama zahtijevaju prije svega Sjedinjene Države. To bi moglo voditi do daljnje napetosti u transatlantskim odnosima.

Više Europe – kao i do sada

Baerbock se već godinama zalaže za jači angažman Europske unije u svjetskoj politici, prije svega u sigurnosnoj politici. Europa mora ozbiljnije uzeti svoju „mirovnu ulogu" u svijetu, kaže ona. U Koalicijskom ugovoru se zahtijeva „stvarna zajednička vanjska, sigurnosna i obrambena politika u Europi", nacionalne vojske bi trebale jače međusobno surađivati.

To je, istina, već godinama stajalište njemačke vanjske politike, koje podupire i predsjednica Europske komisije iz Njemačke, ali od toga dosad nije bilo većih rezultata. Tu je pred Annalenom Baerbock teška zadaća.

Koalicijski ugovor puno govori o multilateralizmu, o jačanju međunarodne suradnje i njezinih institucija kao što je UN. To zvuči kao da ga je formulirala Baerbock, ali to je u biti nastavak klasične njemačke vanjske politike. Ne mogu se očekivati dramatična odstupanja od dosadašnje linije.

Supredsjedatelji Zelenih Annalena Baerbock i Robert Habeck

Supredsjedatelji Zelenih Annalena Baerbock i Robert Habeck

„Ja dolazim više iz međunarodnog prava"

Što donosi Annalena Baerbock? U jednom nastupu prije godinu dana svom stranačkom kolegi i supredsjedatelju stranke Robertu Habecku, koji je bio ministar poljoprivrede u Schleswig-Holsteinu, rekla je: „Što ti znaš … Musti krave? Ja dolazim više iz međunarodnog prava."

Ona je u Hamburgu studirala politologiju te potom napravila master-studij Public International Law na londonskoj School of Economics and Political Science. Intervjue daje na tečnom engleskom što i nije po sebi razumljivo među današnjim njemačkim političarima.

Njezin uspon u stranci Zeleni je bio brz, a i u saveznoj politici. Nakon neuspjeha u pokušaju da postane savezna kancelarka sad joj je preostalo Savezno ministarstvo vanjskih poslova.

Preporuka uredništva