Budi muško na Balkanu | Panorama | DW | 20.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Budi muško na Balkanu

Ankete pokazuju da oko 70 posto mladih u zemljama Balkana opravdava nasilje nad ženama. Mladići i dječaci sada mijenjaju ukorijenjene stereotipe. Što znači "biti muško" na Balkanu?

Zašto su utrošeni milijuni eura kako bi se mladima kazalo da nije "normalno" udariti djevojku, nekoga psihički maltretirati, ponižavati i izrugivati se LGBT osobama, probleme rješavati tučnjavom? Zašto je u ovom projektu sudjelovalo čak 88.300 osoba, od toga više od 60.000 mladih u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Kosovu i Albaniji? Zašto se osnivaju 'Budi muško' klubovi kao inicijative mladih, rođenih i odraslih u burnom, postkonfliktnom razdoblju nakon krvavih ratova?

Ovo samo neka od pitanja na koja se odgovor tražio regionalnom sastanku predstavnika ministarstava obrazovanja iz zemalja regije, kao i nastavno osoblje iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Hrvatske i Kosova koji je održan u Mostaru.

Aleksandar Slijepčević mladi je Banjalučanin s Instituta Perpetuum Mobile za razvoj mladih i već od srednjoškolskih dana aktivno radi sa svojim vršnjacima na promicanju rodne ravnopravnosti. Kaže da mladi ne razumiju koje su granice nasilja.

Mostar Ausstellung Westbalkan Gleichstellung der Geschlechter Aleksandar Slijepcevic (DW/V. Soldo)

Aleksandar Sljepčević. "Mladi ne razumiju koje su granice nasilja"

"Vidimo velike probleme u stavovima i ponašanju mladih koji ne razumiju gdje su granice nasilja. Pokušavamo ih motivirati na razmišljanje o njihovom ponašanju i da sami promjene svoje stavove, animirati ih da sami dođu do spoznaja. Važno je da izgrade svoj pozitivan identitet. Mladi ne razumiju dokle seže nasilje, ne razumiju da je i nazivanje pogrdnim imenima nasilje, a nekada nasilje smatraju normalnim načinom za rješavanje problema i konflikata. I tu su problemi", kaže on za Deutsche Welle.

Koji su razmjeri naviknutosti i prisutnosti, pa tako i neprepoznavanja nasilja kao svojevrsne društvene norme u zemljama Balkana pokazuju istraživanja CARE International Bakans, koje predstavlja projekt menadžer ove organizacije, prof.dr. Saša Petković iz Banja Luke. Već i sama mišljenja mladića i djevojaka pretočena u postotke dovoljno govore sami za sebe.

Nasilje u postotcima

Tako više od 50 posto mladića ima stereotipna stajališta o rodnoj ulozi žena i muškaraca, 40 posto mladića ima izrazito rodno neravnopravne norme. Homofobije je jako prisutna - čak oko 80 posto mladića navelo je da ne bi voljelo imati prijatelje homoseksualce. Stavovi djevojaka su nešto otvoreniji: od 42 posto do 65 posto navodi da bi prihvatili homoseksualnu osobu za prijatelja.

Međutim, usprskos činjenici da su žene najveće žrtve nejednakosti u društvu, značajan postotak djevojaka ima rodno neravnopravne stavove, njih oko 30 posto, što se smatra posljedicom psihološke internacizacije stereotipa, odnosno, predrasudama prema samima sebi.

Mostar Ausstellung Westbalkan Gleichstellung der Geschlechter Petkovic Sasa (DW/V. Soldo)

Saša Petković: "Porast nasilja od strane djevojaka"

Ovi postotci pokazuju i da oko 50 posto mladih ima pogrešnu predstavu o nasilju, a do 63 posto mladića i 43 posto djevojaka smatra da je način na koji se djevojke oblače uzrok za seksualno nasilje.

Pozitivna stvar je to što velika većina djevojaka i mladića tvrdi da bi pokušali zaustaviti nasilje u slučaju da dođe do njega, međutim oko trećine mladića uključilo bi se u tuču umjesto da ju pokušaju zaustaviti, a tu je i ozbiljan problem promatrača nasilja. S pojavom pametnih telefona, trend tzv. "neutralnog ponašanja' se povećao. Umjesto zaustavljanja nasilja, mladi najčešće gledaju, ne uključuju se u sukob, ili ga snimaju svojim mobilnim telefonima.

„Međutim, ono što je posebno zanimljivo, porast je nasilja od strane djevojaka i čini se da je ono kod njih veće i prisutnije. Bilježi se i pravi fenomen zakazivanja javnih tuča koje se snimaju, potom postavljaju na društvene mreže, komentiraju, dijele", primjećuje prof. Petković.

O nenasilju u školama za mirnu budućnost

Već pet godina traje projekt 'Muškarci i dječaci kao partneri u promoviranju rodne ravnopravnosti i prevenciji ekstremizma i nasilja među mladima na Balkanu" i 'Inicijativa mladića (YMI): Promoviranje zdravijih životnih stilova među mladima u BiH osporavanjem rodnih stereotipa II", čiju važnost su prepoznale i podržavaju austrijska razvojna agencija, Vlada Švicarske, OAK Fondacija, i CARE Njemačka.

"Vjerujemo da doprinosi sprječavanju nasilja i promicanju jednakosti među spolovima. Vrlo je bitno nastaviti ga i uvrstiti ovaj predmet kao obvezan u osnovnim i srednjim školama jer je obrazovanje budućih generacija ključni element za napredak i mir ne samo ove regije nego i na globalnoj razini", kaže Monika Tortschanoff, ADA Program menadžerica za jugoistočnu Europu.

Mostar Ausstellung Westbalkan Gleichstellung der Geschlechter Besnik Leka (DW/V. Soldo)

Leka besnik: ""Kosovo je jako patrijarhalan sustav"

"Kosovo je također jako patrijarhalan sustav", kaže za DW Besnik Leka iz Prištine, projekt menadžer CARE International Balkans i djelatnik u obrazovanju. Zato smatra potrebnim uključivanje i žena i muškaraca, obje strane, kako bi se srušile čvrste, tradicijske barijere.

"Nismo znali hoće li imati dovoljno zanimanja s obzirom da se podrazumijeva da muškarci odustanu od nekih privilegija koje imaju jer su muškarci, ali pozitivno smo iznenađeni jer su uvidjeli da je to potrebno i za njihovo dobro i da inicijativom za spolnom jednakošću i oni dobivaju. Sada nema skepticizma, samo dobra volja i pozitivna razmišljanja", govori on o iskustvima na Kosovu.

Nema razlike u zemljama Balkana

"U Hrvatskoj se također susrećemo s raznim vidovima vršnjačkog nasilja i moramo puno više raditi s mladima. Ipak, oni usvajaju nove spoznaje. Možda na prvi pogled djeluju nezainteresirano, ali kasnije se sami javljaju i dovode i

druge sudionike i njihovi obrasci ponašanja polako se mijenjaju na bolje i to je ono što nam daje optimizam", za DW govori Tamara Tokić, aktivistkinja zagrebačkog Statusa M, organizacije koja se bavi stvaranjem, provedbom i vrjednovanjem odgojno-obrazovnih aktivnosti za mlade.

Ona smatra da, iako je Hrvatska članica EU-a, to ne čini bitnu razliku. "Mislim da smo svi u istoj poziciji tako da imamo isto posla i mi u Hrvatkoj kao i u Srbiji, BiH, Kosovu", smatra ova aktivistkinja.

I aktivisti u Srbiji smatraju nužnošću da ovi modeli postanu dio obveznog obrazovanja, kao što je to u Hercegovačko-neretvanskoj županiji podržano zahvaljujući ministru obrazovanja Rešidu Hadžoviću, gdje je akreditiran program 'Y' i 25% nastavih sati posvećeno posvećeno programu mladih.

Branko Birač, aktivist Centra E8 i prosvjetni radnik iz Beograda kaže:"Kampanja 'Budi muško' bila je prva, probna kampanja 2008. godine. Potrebno je da s mladima što više govorimo o ovim temama, a ovu problematiku i široko regionalno tematiziramo, kao što je Deklaracija muškaraca protiv nasilja nad ženama koju je potpisao i bivši predsjednik Hrvatske".

Mirniji 'koncept muškosti' u integraciji migranata u njemačko društvo Inovativnost i značaj rada na premošćivanju kulture nasilja, prihvaćanje mirnijeg, pravičnijeg i zdravijeg "koncepta muškosti", prepoznalo je i njemačko društvo tijekom eskalacije migrantske krize 2015. godine.

Mostar Ausstellung Westbalkan Gleichstellung der Geschlechter Tamara Tokic (DW/V. Soldo)

Tamara Tokić: "Svi smo u istoj poziciji"

"Naše kolege u Njemačkoj su također prepoznale značaj projekta u integraciju migranata u njemačko društvo, tako da sada imamo prilagođene programe prema kojim se radi i s migrantskom djecom i s njemačkom djecom kako bi se migranti uspješnije integrirali ali i usvojili vrijednosti koje promoviramo", uspoređuje iskustva regionalna direktorica CARE international Balkans Sumka Bučan.

Bore se, kako kaže, sa svakodnevnim predrasudama gdje su mladi žrtve svojih okruženja. "Oko 70 posto njih za rodno nasilje muškaraca nad ženama, imaju neko opravdanje. Tako je "opravdano" dati šamar ženi ako se ne ponaša s nekim ustaljenim normama. Tamo gdje se radilo, mijenjaju se i stavovi i ponašanje, a znamo da je stavove i ponašanje najteže mijenjati jer imamo okruženje u kojem se stalno promoviraju međunacionalne tenzije i netrpeljvost jednih prema drugima", zaključuje ona.