Bruxelles se odlučio za napad

Vodeći dužnosnici Europske komisije – Barroso i članovi njegovog kabineta – traže ni manje ni više nego razbijanje energetskih giganata, dakle poduzećâ u privatnom vlasništvu, među kojima su i veliki energetski koncerni u Njemačkoj kao što je E.on ili RWE. Takvim poduzećima Europska komisija želi oduzeti mreže za distribuciju električne energije i plina. Samo ako su proizvodnja energije i vodovi potpuno odvojeni, kada je riječ o vlasničkim strukturama, otvoren je put tržišnom natjecanju, naglašava Komisija.

Nameće se, međutim, pitanje izvedivosti tako radikalnih planova. Tko bi trebao kupiti mreže? Možda ruski energetski gigant Gazprom? Ili bi njemačke naftovode i električne dalekovode trebao kupiti također državni koncern koji proizvodi struju Electricité de France? Od toga potrošači zasigurno ne bi imali nikakve koristi.

Ima i boljih rješenja

Da demokratski samo indirektno legitimirana institucija kao što je Europska komisija odlazi tako daleko i intervenira u imovinske strukture, vrlo je osjetljiva stvar. Imovina je u zapadnoeuropskom društvenom poretku ne bez razloga posebno zaštićena. U Njemačkoj, na primjer, zakon dopušta intervenciju države samo ako je ona «prikladna, potrebna i primjerena» i ako ispunjava svrhu. Kritičari, pak, smatraju da Komisijini planovi oduzimanja imovine ne ispunjavaju ove uvjete.

Stručnjaci smatraju da se više tržišnog nadmetanja može postići s mnogo manje pooštrenih mjera. To je pokazalo iskustvo Njemačke sa Zavodom za reguliranje: Za samo godinu dana ova njemačka savezna agencija uspjela je smanjiti troškove energetskih giganata za 14 posto. Kao i na području telekomunikacija, pokazalo se da su regulative na području energije toliko efikasne da nije potrebno oduzimanje imovine.