Britanski Židovi teško dobivaju njemačko državljanstvo | Priča dana | DW | 12.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Britanski Židovi teško dobivaju njemačko državljanstvo

Od odluke o Brexitu tisuće britanskih Židova, čije obitelji su pobjegle iz nacističke Njemačke, zatražile su njemačko državljanstvo. Većina je odbijena.

Rabinka barunica Julia Neuberger od britanskog referenduma o Brexitu 2016. želi njemačko državljanstvo kako bi imala putovnicu Europske unije. Istaknuta političarka i rabinka rođena je 1950. u Londonu kao Julia Schwab. Majka joj je bila Židovka koja je još uspjela pobjeći iz nacističke Njemačke u Englesku. Neubergerova se osjeća kao Europljanka. "Od njemačkog veleposlanstva u Londonu sam uvijek dobivala odbijenice", pripovijeda ona u razgovoru za Deutsche Welle.

Divi se Njemačkoj

"Time ne bi postala manje Britanka, ali bi mi to omogućilo da si vratim dio vlastite povijesti", obrazložila je Neuberger 2016. svoj zahtjev za njemačkim državljanstvom. I da se divi Njemačkoj s obzirom na to "kako se suočila sa svojom nacional-socijalističkom prošlošću".

Barunica Neuberger zna i druge britanske Židove koji su doživjeli iste stvari. Svi oni imaju pretke koji su morali bježati iz nacističke Njemačke - i koji sad zbogizlaska Velike Britanije iz Europske unije žele imati europsku putovnicu. Ali, većina ih je dobila odbijenicu. "Svi mi smatramo da to nije fer i da je diskriminacija", kaže Neuberger.

Židovi u jednoj londonskoj sinagogi (AP)

Židovi u jednoj londonskoj sinagogi

Više od 100 slučajeva

Engleske novine Guardian pisale su ovih dana da su odbijeni zahtjevi za njemačkim državljanstvom više od stotinu Židovki i Židova, potomaka Židova koji su morali bježati od nacističkog režima.

To je druga strana odluke o Brexitu prije tri godine. Odmah nakon toga su stotine britanskih Židova zatražile njemačko državljanstvo kako bi barem kao drugu putovnicu imali putovnicu Europske unije. Još 2015. je samo 43 Britanaca zatražilo njemačko državljanstvo. 2017. je to zatražilo 1667 osoba, gotovo 40 puta više. Koliko je tih zahtjeva odbijeno, to zasad nitko ne zna točno. Savezna uprava, koja je mjerodavna za te stvari, kaže da su odbijenice "vrlo rijetke".

Nada u Temeljnom zakonu

Britanski Židovi sad nade polažu u jednu odredbu njemačkog Temeljnog zakona. U njegovom članku 116. stoji: "Bivši njemački državljani kojima je između 30. siječnja 1933. i 8. svibnja 1945. oduzeto državljanstvo zbog političkih, rasnih ili vjerskih razloga, kao i njihovi potomci trebaju na zahtjev dobiti državljanstvo."

Savezna kancelarka Angela Merkel s predstavnicima Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj. (picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka)

Svakoj vladi Savezne Republike Njemačke je važan položaj Židova u ovoj zemlji. Savezna kancelarka Angela Merkel s predstavnicima Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj.

Ali, ta odredba Temeljnog zakona tijekom vremena je dalje konkretizirana i ograničena drugim zakonima. Prema tomu su djeca rođena u braku između 1914. i 1963. mogla dobiti njemačko državljanstvo samo po njemačkom ocu. Tek od 1. siječnja 1975. su djeca rođena u braku stjecala njemačko državljanstvo po ocu ili majci. Za one koji su, kao Julia Neuberger, rođeni kao dijete židovske majke prije 1963. godine ostalo je pravilo iznimke, kako bi se izbjeglo da osoba ostane bez državljanstva, ili prijelazni rokovi koji su već odavno prošli. Da su ti rokovi prošli potvrđeno je već na najvišoj sudskoj razini. Savezni ustavni sud je o tomu donio presudu 1974. godine. Nekoliko godina kasnije istekli su svi prijelazni rokovi.

"Dopustiti iznimke"

Charlotte Knobloch (picture-alliance/dpa/G. Wijngaert)

Charlotte Knobloch

Židovske organizacije u Velikoj Britaniji i Njemačkoj već odavno znaju za tu dilemu. Ranija predsjednica Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Charlotte Knobloch imala je u širem obiteljskom krugu već prije odluke o Brexitu sličan slučaj. Sud je odlučio u korist podnositelja zahtjeva za njemačkim državljanstvom. A sadašnji predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster početkom godine je u jednom novinskom intervjuu rekao da su zakonske odredbe "nažalost isto tako jasne kao što su za pojedinca nezadovoljavajuće". Zato preostaje jedino "da mjerodavne ustanove, osobito ako se radi o zahtjevima za obeštećenjem, u pojedinačnim slučajevima iskoriste svoje mogućnosti procjene i dopuste iznimke".

Glasnogovornik Saveznog ministarstva unutarnjih poslova Stefan Ruwwe-Glösenkamp izjavio je da se trenutno provjerava na koji način bi se mogle ublažiti ili ukloniti posljedice kod zahtjeva za državljanstvom. Zbog kompleksnosti problematike razmatranja "još nisu potpuno završena".

Dobra vijest na kraju

U međuvremenu je ipak stigla jedna dobra vijest iz Londona. "Quick update", piše Julia Neuberger, rabinka koja voli Njemačku: "Upravo sam dobila državljanstvo - danas!" Njoj je 67 godina. I sad je i Njemica.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic