Briselske iluzije o euru | Gospodarstvo | DW | 01.06.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Briselske iluzije o euru

Prijedlozima reforme Monetarne unije Europska komisija odvraća pozornost od neugodnih činjenica. A euro ima budućnost samo ako svi budu radili na njegovoj stabilnosti, smatra Christoph Hasselbach.

Povjerenik EU-a za financije Pierre Moscovici

Povjerenik EU-a za financije Pierre Moscovici

Izrazi se mijenjaju, cilj ostaje isti: i kod najnovijih prijedloga Europske komisije za daljnji razvitak eurozone radi se na kraju krajeva o trajnom transferu novca iz jakih zemalja sjevera u slabe zemlje juga. Samo što to nitko ne kaže da ne bi uplašio Nijemce, Nizozemce, Fince.

Osnovni problem Monetarne unije je vrlo različita snaga pojedinih nacionalnih gospodarstava. Dok je svaka zemlja imala svoju vlastitu valutu mogla ju je po potrebi devalvirati i djelomice ublažiti svoju slabost u odnosu na konkurenciju. S jedinstvenom europskom novčarskom politikom to više nije moguće.

Zatrovano ozračje

Politika nultih kamata Europske središnje banke zamišljena je kao pomoć prezaduženim zemljama da konsolidiraju svoj proračun. Jaka nacionalna gospodarstva, kao što je njemačko, mogla bi podnijeti više kamate, dok štediše već godinama za svoj novac ne dobivaju nikakve kamate. Šef ESB-a Mario Draghi uvijek je govorio da je politika jeftinog novca zamišljena samo kao predah, a da ona ne može nadomjestiti gospodarske reforme u zaduženim zemljama. Ali, izgleda da se one žele trajno pripremiti za situaciju koja već godinama truje ozračje i dijeli Europu: jug ima osjećaj da mu se odluke nameće, sjever se osjeća iskorištenim.

Christoph Hasselbach

Christoph Hasselbach

Ono što Komisija pozitivno naziva "dovršetkom" monetarne unije pretvorilo bi se na kraju krajeva u uniju transfera. Među prijedlozima su pored uvođenja funkcije europskog ministra financija i proračuna Monetarne unije također izdavanje zajedničkih obveznica članica eurozone, koje su ranije obično nazivane euro-bondovima i koje su od početka plašile Berlin. (Njemačka savezna vlada je odmah odbila ovaj prijedlog.) Pitanje jamstva za dugove, stavljanja na raspolaganje novca i njegovog trošenja postalo bi zajednička stvar. Zadaća je Komisije naravno uvođenje zajedničkih zadaća. Ali, s obzirom da bi europeizacija financijske politike išla na teret stabilnih zemalja sjevera, ona u tom obliku nema nikakvih izgleda.

Kako Komisija dolazi na ideju da je vrijeme za veliki skok naprijed kod uvođenja europske integracije? Čisto činjenično gledano može se doći do takvog zaključka. Ali, trenutno nigdje nema ozračja za to: ni u Njemačkoj, ni u Francuskoj - bez obzira na izbor "Europljanina" Macrona -, a pogotovo ne u istočnoj Europi. A Britanci žele potpuno napustiti EU.

Teško stečeno blagostanje

Komisija očito ima iluziju kod još jednog cilja, naime da do 2025. po mogućnosti sve članice EU-a uvedu euro. Danci i Šveđani danas manje nego ikad razmišljaju o tomu da se odreknu svojih valuta. I Česi su u međuvremenu jako protiv toga.

"Problem eurozone je danas to što ona ne stvara konvergenciju svojih članica", žali se povjerenik EU-a za financije Moscovici. A ujednačavanje gospodarske snage prema dolje ne može biti mjerilo, već zato ne što je EU u konkurentskom natjecanju s trećim državama kao što su Kina ili Indija i ne može si priuštiti osrednjost.

Kod problema Monetarne unije ne može se na kraju krajeva izbjeći vraćanje dobrim, starim kriterijima stabilnosti. Euro je i "obećanje blagostanja", izjavio je povjerenik Dombrovskis, mjerodavan za zajedničku valutu, prilikom predstavljanja tih ideja. Može biti. Ali, blagostanje ne pada s neba. Njega treba stvoriti radom.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic