Briljantni analitičar osvojio srca vjernika

Komentar Carole Hoßfeld.

Tko poznaje teologa Josepha Ratzingera, zna da tijekom njegovog pontifikata ne treba računati s reformskim potezima. Ovaj papa neće odstupiti ni milimetra od tradicionalnog učenja – bilo da se radi o približavanju protestantima, celibatu ili ulozi žena. Drugim riječima: problemi katoličke crkve i dalje ostaju neriješeni.
No, njemački je nasljednik svetoga Petra na zemlji i ovoga puta dokazao kako je briljantan analitičar. U propovjedima i sveučilišnom predavanju zauzeo je jasno stajalište o problemima postmoderne. Središnja tema s varijacijama bio je odnos između vjere i razuma. Služiti se umom i vjerovati u Boga za Benedikta XVI. nisu nepomirljive suprotnosti. Vjera je duboko razumna, smatra papa, ne dopuštajući čisto prirodoznanstvena objašnjenja svijeta, prema kojima je čovjek tek slučajni proizvod evolucije. A budući da su vjera i razum nerazdvojivi, pontifeks je napao i Zapad zbog neosjetljivosti i arogancije prema vjerski obilježenim kulturama kao što je i islam.
Benedikt je osudio svaki oblik nasilja u ime Boga te pozvao na intenzivniji dijalog s muslimanima i njihovu bolju integraciju u Njemačkoj. Različite predodžbe Boga su, prema njegovome mišljenju, glavna prepreka međuvjerskom dijalogu.
Inače je papin posjet Njemačkoj bila «utakmica na domaćem terenu». Bavarska je takoreći najkatoličkija pokrajina – domovina koju Benedikt neskriveno nosi u srcu. Zbog toga su mu Bavarci privrženi i srdačno su ga dočekali, gdje god bi se pojavio: na očigledni užitak pape koji je nedvojbeno zadobio simpatije i ne samo sunarodnjaka. Jedan od razloga je zacijelo i njegov skroman nastup te – za razliku od prethodnika mu Ivana Pavla II. – suzdržanost od moralnih predika, što su i ne samo katolici s olakšanjem primili na znanje.