Borba mlade žene protiv ″osvetničke pornografije″ | Panorama | DW | 25.01.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Internetski kriminal

Borba mlade žene protiv "osvetničke pornografije"

Inês Marinho, žrtva javnog objavljivanja eksplicitnih snimaka na internetu, bori se protiv ove vrste kriminala. Kako novi digitalni zakon EU-a može jamčiti sigurnost na internetu?

Inês Marinho

Inês Marinho

Inês Marinho je završavala svoju smjenu u kafiću u Lisabonu u Portugalu kada je dobila poruku na mobitel koja ju je upozoravala na video koji sadrži njezine intimne slike, a koji kruži internetom. “Osjećala sam se šokirano i odmah sam odjurila kući kako bih bila sa svojom obitelji”, kaže Marinho koja je u to vrijeme imala 21 godinu.

"Netko kome sam vjerovala podijelio je moj intimni snimak s mojim imenom na videu. Bio je na pornografskim platformama, a također je postao viralan na Twitteru i Telegramu. Cijeli incident me šokirao", kaže ona za DW.

Ines Marinho je jedna od brojnih žrtava seksualnog zlostavljanja baziranog na snimkama, kaznenog djela koje uključuje pornografiju bez pristanka i tzv. osvetničku pornografiju. To se naziva i "revenge porn", a riječ je o javnom objavljivanju eksplicitnih fotografija nakon prekida veze. 

"Čim sam vidjela svoj video na internetu, otišla sam do policije kako bih podnijela prijavu. Oni su doduše htjeli pomoći, ali su bili pretrpani rješavanjem mnogih drugih sličnih slučajeva cyber kriminala. Sada je 2022. i slučaj još uvijek nije riješen", kaže Marinho kojoj je sada 24 godine i predsjednica je Não Partilhesa, portugalske udruge koja podržava žrtve opisanog kaznenog djela.

"Ponekad se osjećam kao da me netko snima kada hodam ulicom i postanem nervozna. No ja sam preživjela rak i podsjećam sebe samu da, ako sam se uspjela izboriti s tom bolešću, imam snage preživjeti ovaj kazneni predmet”, dodaje ona.

Inês Marinho

"Netko kome sam vjerovala podijelio je moju intimnu snimku s mojim imenom na videu", kaže Marinho

Koliko je često seksualno zlostavljanje bazirano na snimkama?

Kako život postaje sve digitalniji, slučajevi seksualnog zlostavljanja temeljenog na snimkama su u porastu. Prema studiji koju su proveli HateAid (savjetodavni centar koji se nastoji uhvatiti u koštac s nasiljem na internetu) i Landecker Digital Justice Movement, žene u EU-u posebno se boje napada na internetu, a 30% njih strahuje da bi se mogle objaviti lažne slike gdje su nage ili druge intimne slike bez njihovog pristanka.

"Mnoge žene jednostavno ne znaju da su žrtve seksualnog zlostavljanja baziranog na snimkama", kaže za DW Clare McGlynn, profesorica prava na Sveučilištu Durham u Velikoj Britaniji. "U nekim zemljama poput Južne Koreje počinitelji žene slikaju tajno u toaletima ili svlačionicama i te snimke postavljaju na pornografske platforme bez njihovog znanja. Dakle, postoji i stvarna skrivena razina zlostavljanja koja je postala ozbiljan problem", kaže McGlynn za DW.

„Samo želim živjeti normalnim životom"

Pornografske platforme imaju koristi od takvog zlostavljanja na internetu. XHamster, jedna od najvećih pornografskih platformi na svijetu, izvijestila je kako broj klikova raste kada su objavljene slike ili videozapisi kategorizirani kao "izložena" ili "skrivena kamera".

Marinho kaže da su njezine video-snimke dijeljene na društvenim mrežama. "Obratila sam se Twitteru i oni su izbrisali taj video. Ali na Telegramu kažu da nisu odgovorni za to kako grupe dijele sadržaj. Moj sadržaj ponovno dijele na toj platformi mnoge grupe, uključujući i onu koja se zove 'osvetnička pornografija'," kaže ona.

Prema riječima Josphine Ballon, voditeljice pravnog odjela u HateAidu, za učinkovito rješavanje seksualnog zlostavljanja baziranog na slikama važno je rješavanje pitanja ponovnog pojavljivanja slika na internetskim platformama. "Problem je u tome što ga toliko algoritama preuzima, skida i zatim ponovljeno dijeli, ponekad čak i godinama", kaže ona za DW.

Inês Marinho

Marinho posjećuje škole u Portugalu i educira djecu o seksualnom zlostavljanju na internetu

"Znam žrtve koje se često guglaju kako bi provjerile da li se slike ponovno pojavljuju. Neke od njih čak dobivaju e-mailove i poruke od ljudi koji su vidjeli njihove slike i žele im dati kompliment. Tako da žrtve nikada ne mogu zaboraviti ovo zlostavljanje i ono ih kontinuirano traumatizira, " rekla je.

Ali Marinho nije dopustila da njezino iskustvo utječe na njezinu digitalnu prisutnost. "Uvijek sam održavala svoje profile na društvenim mrežama i nikad nisam bila offline jer sam osjećala da sam dovoljno jaka da se izborim s ovim zločinom. Nastavljam se oblačiti kako želim i objavljujem slike na kojima nosim suknje i odjeću koja mi se sviđa. Ja samo želim živjeti normalan život”, kaže ona za DW.

Novi europski zakon

U nastojanju da zajamče sigurnost ljudi na internetu, europski su zastupnici izglasali Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act - DSA). Ovim aktom nastoji se osigurati da se velike online platforme učinkovito bore protiv ilegalnog sadržaja na internetu.

Zastupnica u Europskom parlamentu Alexandra Geese rekla je za DW: "S tim zakonom će žrtvama biti puno lakše riješiti se tih slika na internetskim platformama jer postoji procedura anonimne identifikacije. Tako žrtva može jednostavno otići na internet, pokazati svoje lice i zahtijevati od platforme da ih skine."

Ona je istaknula da će biti uvedeni zahtjevi za registraciju telefonskog broja za velike pornografske platforme, a profesionalni timovi za moderiranje sadržaja također će biti obučeni da prepoznaju slike koje su vjerojatno ilegalne i da se pobrinu da te slike ne budu objavljene na internetu.

Iako je Europski savez za prava seksualnih radnika upozorio da su takvi prijedlozi za provjeru korisnika štetni za prava seksualnih radnika, profesorica McGlynn je rekla da će DSA zapravo jamčiti njihovu sigurnost na internetu.

"Velike pornografske stranice već duže vrijeme koriste materijale seksualnih radnika bez njihovog pristanka, a seksualni radnici nemaju koristi od toga. Dakle, sada postoje daleko sigurnije platforme koje seksualni radnici mogu koristiti, a koje učinkovito jamče njihov prihod i vlastitu online sigurnost”, rekla je McGlynn za DW.

Put naprijed

Dok su rasprave o finaliziranju provedbe DSA sljedeće na dnevnom redu za Europski parlament, Europsku komisiju i Europsko vijeće, profesorica McGlynn objasnila je kako bi članice EU-a mogle usvojiti sustav brzih rješenja poput Australije. "U Australiji, ako ste žrtva seksualnog zlostavljanja zasnovanog na slikama, možete se obratiti državnom sigurnosnom regulatoru i oni će ukloniti materijal za vas. To je jednostavno vrlo učinkovito jer je to državna regulacija pa je vrlo brzo i učinkovito," kaže ona.

Marinho pozdravlja ovaj sustav i ističe važnost educiranja mladih o online kriminalu. "Kroz moju organizaciju posjećujem škole u Portugalu i razgovaram s djecom o svom iskustvu i o tome kako svaki pojedinac može igrati ulogu u suzbijanju takvog zlostavljanja. Važno je zapamtiti da svatko može postati žrtva takvog zločina. No mi nismo sami u našoj borbi za pravdu i sigurnost”, kaže ona.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva