Borački problem u BiH - blokadama do svojih prava? | Politika | DW | 02.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Borački problem u BiH - blokadama do svojih prava?

Analitičari tvrde da su zahtjevi bivših boraca u Federaciji BiH opravdani, ali da su im metode pogrešne, te da su predstojeći izbori „sjajna prilika“ za sklapanje ugovora s političkim elitama.

Bivši borci Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) blokirali su ključne prometnice u Federaciji BiH (FBiH) tražeći rješavanje pitanja financiranja boračkih udruga, registra bivših boraca i boračkog dodatka. Uoči 1. ožujka, Dana nezavisnosti BiH, blokirani su granični prijelaz Bijača i prometnice kod Sarajeva, Zenice, Žepča, Doboja i Tuzle. Došlo je do formiranja kilometarskih kolona na izrazito niskim temperaturama, što je izazvalo nezadovoljstvo mnogih putnika.

Predstavnici bivših boraca koji su blokirali prometnice u FBiH nisu se odazvali pozivu premijera FBiH Fadila Novalića i resornog ministra Salke Bukvarevića da razgovorom u federalnim institucijama rješavaju probleme, pa su vlasti najavile policijsku intervenciju. Prosvjednici su indirektno optuženi za veze s „određenim političkim krugovima". Blokade su u međuvremenu prekinute, osim na petlji Šićki Brod u Tuzli gdje se i u petak (2.3.) nalazi oko stotinu bivših boraca. U petak je, na sat vremena, ponovo bilo blokirano i križanje magistralnih cesta kod Karuše, u Općini Doboj-Jug, a bivši borci tvrde kako su se na ovaj korak odlučili radi podrške kolegama u Tuzli.

Problemi stari dvadeset godina

Bosnien und Herzegowina - Proteste (klix.ba)

Pogrešne metode

Sociolog, profesor dr. Srđan Vukadinović podsjeća da problem boraca dvadeset godina „tinja" u bosanskohercegovačkom društvu i da ga vladajuće elite od slučaja do slučaja „guraju pod tepih" ne želeći otvoreno govoriti o ključnim problemima koji tište ovu populaciju. „Značajan broj bivših boraca u BiH je socijalno, ekonomski, politički i zdravstveno marginaliziran. Većina bivših boraca je nezaposlena i živi od minimalnih boračkih dodataka. Mnogi bi željeli raditi, ali im to nije omogućeno kroz sustav", kaže Vukadinović.

On ističe da je registar boraca „posebna priča". „Među časnim i poštenim ljudima, domoljubima koji su se iskreno borili za BiH, uvukao se i veliki broj onih koji nemaju boračku reputaciju i to je ključni problem. Kada bi se u registru našli samo oni koju su stvarno učestvovali u borbama, koji su bili na linijama bojišnica, onda bi se i njihova boračka primanja uvećala što bi riješilo značajan broj problema koji ima ova populacija", pojašnjava Vukadinović.

Boraca „na papiru" više od stvarnih sudionika rata

Problemi se nisu bitno rješavali proteklih dvadeset godina tijekom kojih se broj osoba na spiskovima za razne boračke dodatke stalno povećavao. U međuvremenu je i federalni premijer Fadil Novalić izjavio da 576.000 registriranih boraca „nije mjerilo stvarnog broja ove populacije". Pojasnio je da je to spisak svih osoba koje su provele dan, mjesec ili četiri godine u ratu, i da bi stvarni broj onih koji su „prosječno vodili rat" mogao biti oko 200.000.

Pozivajući predstavnike bivših boraca koji su blokirali prometnice u FBiH da razgovorima rješavaju probleme, federalni ministar za boračka pitanja Salko Bukvarević je kazao da Zakon o pravima demobiliziranih boraca treba vratiti u parlamentarnu proceduru. „To ćemo i učiniti, a to su podržale i sve boračke organizacije s područja Kantona Sarajevo i sa nivoa države BiH. Pozivam i borce koji prosvjeduju da dođu, da pregovaramo i da zajednički uputimo zahtjev prema Parlamentu", kazao je Bukvarević.

Izbori kao prilika za dogovor

Bosnien und Herzegowina - Proteste (klix.ba)

Registar boraca nerealan

Profesor Vukadinović smatra da bi problemi ponovo mogli biti zataškan. „Ovo je dobra prilika da borci sagledaju stanje, da vide koja bi politička elita mogla dugoročno riješiti njihove probleme. Borci bi sada s određenim političkim grupacijama mogli napraviti neku vrstu predizbornog ugovora. Oni koji računaju na boračke glasove na predstojećim općim izborima, obavezali bi se na dugoročno rješavanje problema boračke populacije kako ona više ne bi bila marginalizirana društvena kategorija i kako svoja prava više ne bi rješavala blokadama prometnica", kaže Vukadinović.

Naš sugovornik vjeruje da blokade prometnica, a time i ugrožavanje prava drugih građana, nisu dobro rješenje. „Mnogi građani su izgubili vrijeme, dnevnice za taj dan, nekima je i zdravlje bilo ugroženo jer su u kolonama bili i djeca i bolesnici, a zbog blokada im nije bilo dozvoljeno da što prije stignu do svojih odredišta. Problemi se ne rješavaju ni blokadom institucija. Rješenje je dijalog, a to je mukotrpan proces. Ovo je sjajna prilika za rješavanje boračkih problema, jer je do općih izbora u BiH ostalo još samo pola godine. Pritom treba imati u vidu ne samo predstavnike aktualne vlasti, nego i druge političke snage koje bi sutra mogle preuzeti upravljanje ovom državom", ističe Srđan Vukadinović.

 

Preporuka uredništva