Bjelorusko-ruski homoseksualni par se nada bugarskom azilu

Tridesetogodišnji umjetnik Andrej dolazi iz bjeloruske prijestolnice Minska. Ne želi otkriti svoje prezime jer strahuje za svoje rođake u Bjelorusiji. Andrej je politički izbjeglica i nada se zaštiti u Bugarskoj - zajedno sa suprugom Aleksom, ruskim novinarom i Putinovim kritičarem.

Njih dvojica su se upoznali u Moskvi, kamo se Andrej preselio 2011. godine i otvorio mali keramički studio.

Bila je to ljubav na prvi pogled. Odmah su postali par i od tada su nerazdvojni. Vjenčali su se u Danskoj prije deset godina. Ali istospolni brakovi nisu priznati u njihovim matičnim zemljama - Rusiji i Bjelorusiji. Naprotiv: represivni zakoni otežavaju život queer osobama i guraju ih na marginu društva. Pored toga, Aleksov posao novinara je sve više postajao opasan jer slobodno izvještavanje više ne postoji u Rusiji.

"Zbog posla sam redovno dobivao prijetnje na mobitel. Da budem iskren, naviknuo sam na to jer se to događalo godinama", rekao je Aleks za DW. Ali od početka rata u Ukrajini prijetnje su postale sve češće i teže. Zbog toga su njih dvojica u jesen 2022. odlučili napustiti Rusiju i podnesu zahtjev za azil u Bugarskoj. Gotovo godinu dana kasnije dobili su odgovor na svoj zahtjev: Aleks može ostati, Andrej ne.

Opasnost od političkog progona kod kuće

U Moskvi, Aleks je radio kao novinar za kasparov.ru, internetsku stranicu koji je kritičan prema Putinu i koji je zabranjen u Rusiji od aneksije Krima 2014. Njegov vlasnik, bivši svjetski prvak u šahu i politički aktivist Gari Kasparov, nalazi se na listi "terorista i ekstremista" Ruske Federacije. „Bilo je jasno kao dan da bi moglo doći do ozbiljnih problema zbog političke prirode naše stranice“, kaže Aleks.

Također postoji opasnost da Andrej bude proganjan zbog svojih političkih uvjerenja. Od 2006. godine sudjeluje u svim prosvjedima protiv bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka. On također otvoreno govori protiv ruske agresije na Ukrajinu. On kaže za DW da policija u njegovoj matičnoj zemlji i dalje traga za sudionicima prosvjeda, četiri godine nakon posljednjih masovnih demonstracija u Bjelorusiji.

Protivnici režima često bivaju uhićeni ako pokušaju napustiti Bjelorusiju preko druge granice osim one s Rusijom. Andrej i njegov suprug Aleks uvjereni su da su uhićenja i zatvaranja za pripadnike LGBTQ+ zajednice još traumatičniji nego za druge: „Možeš biti mučen, možeš biti silovan. Sve se to može dogoditi”

„Agencija za izbjeglice nas ne doživljava kao obitelj"

Ali bugarska država ne dijeli ove strahove i ne vidi ih razlogom da zaštiti Andreja. Prema podacima Državne agencije za izbjeglice, Andrejeva priča je kontradiktorna i nelogična. Prema njihovoj presudi, on nije u opasnosti od političkog progona ili ozbiljne povrede. Bugarska agencija za izbjeglice ne uzima u obzir činjenicu da Andrej nema vlastitu povijest progona, nego je izložen istoj prijetnji kao i suprug nekoga tko je politički proganjan. „On nije samostalni azilant – on traži zaštitu kao član Aleksove obitelji", kaže odvjetnica ovog para, Denica Ljubenova.

Iako su dvojica muškaraca uspjela dokazati da su vjenčani u Danskoj, oni su u svojim prijavama navedeni kao neoženjeni. Jer,istospolni brakovi nisu priznati u Bugarskoj.

Zajedno sa svojom odvjetnicom, njih dvojica sada žele podnijeti novi zahtjev za zaštitu u Bugarskoj. Fokus treba biti na činjenici da su kao bračni par zajedno izloženi progonu i da im je zajedno potrebna zaštita. Žele podnijeti i tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava.

LGBTQ+ u Rusiji i Bjelorusiji

Andrej i Aleks nikada nisu krili da su par. Iz tog razloga su bili psihički i fizički maltretirani u javnosti u svojim matičnim zemljama. „Policija u Bjelorusiji ili Rusiji će vjerojatno ismijavati svakoga tko kaže da je napadnut zbog rodne orijentacije – jer nemamo zakone protiv diskriminacije. Nema slučajeva da su napadi utemeljeni na seksualnoj orijentaciji prepoznati kao diskriminacija. „LGBTQ+ osobe se ne doživljavaju kao društvena grupa", naglašava Aleks.

U travnju ove godine Bjelorusija je donijela novi represivni zakon. Definira prikazivanje istospolnih veza i transrodnih osoba kao pornografiju, za šta je predviđena kazna do četiri godine zatvora.

Aleks i Andrej kažu da se osjećaju sigurno u Bugarskoj. „Ovdje nema toliko represivnih zakona, nema političkih zatvorenika, nema rata i nema diktatora poput Lukašenka i Putina“, kaže Andrej.

Po ruskom modelu: novi zakon protiv LGBTQ+ u Bugarskoj

Ali u kolovozu Bugarska je također usvojila zakon koji je napravljen po uzoru na rusko zakonodavstvo i drastično ograničava prava LGBTQ+ osoba u zemlji. Zabranjuje „propagandu netradicionalnih seksualnih orijentacija“ u bugarskim školama. Prijedlog zakona je predstavila proruska nacionalistička stranka Preporod i usvojen je velikom većinom u bugarskom parlamentu. Mnogi pravnici u ovoj državi članici Europske unije smatraju da je novi zakon protiv LGBTQ+ osoba neustavan.

Prema organizaciji "Dejstvie", koja se zalaže za socijalnu i pravnu jednakost za ljude u LGBTQ+ zajednici u Bugarskoj, queer osobe su pravno u nepovoljnom položaju u zemlji. Istospolnim parovima nije dozvoljeno sklapanje brakova, ne mogu usvajati djecu i ne mogu naslijediti imovinu svog partnera. Zakonska promjena spola nije moguća za trans osobe.

Andrej i Aleksa šokirani su kontroverznim novim zakonom. „Sada se osjećam manje sigurno jer vidim snažan utjecaj Moskve ovdje u Bugarskoj", objašnjava Aleks. Ipak, ne želi odustati od nade u zajednički život sa suprugom Andrejem pod bugarskom zaštitom. „Bugarska je i dalje demokratska zemlja“, kaže on. I njegov partner Andrej želi živjeti u Bugarskoj i da može slobodno djelovati kao slikar.