Bitka betonom protiv antičke baštine Jadrana | Priča dana | DW | 12.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Bitka betonom protiv antičke baštine Jadrana

Solin – ili rimska Salona je već i prije iskusila da se betonom zalije antičko nalazište koje je „na krivom mjestu“ za investitora. Ta bitka se vodi i dalje, ali nipošto nije niti jedina na Jadranu.

Solin je jedno od onih mjesta u kojima se gotovo na svakom koraku sudaraju i prožimaju staro i novo, drevno i moderno. Staro i novo katkad se nadopunjuju, ponekad samo obitavaju jedno pored drugog, a katkad se međusobno bore za preživljavanje. Upravo to se događa na građevinskoj parceli uz Ulicu Franje Tuđmana u središtu Solina, na kojoj je trebala niknuti stambeno-poslovna zgrada i to u neposrednoj blizini starokršćanske bazilike Orientalis. Obavezna zaštitna istraživanja prije početka gradnje zgrade pokazala su da taj teren krije dijelove antičke arhitekture i mnoštvo vrijednih sitnih nalaza.

Priča o novom nalazištu u Tuđmanovoj ulici počinje pred koju godinu, kada solinske gradske vlasti donose odluku da se parcela na kojoj je kasnije otkriveno nalazište prenamijeni iz zelene površine u građevno zemljište. Time su se namjerno oglušili na upozorenja kako se na tom terenu nalaze ostaci antičkog arhitektonskog kompleksa, povezanog s bazilikom Orientalis, najvećom od 10 bazilika starokršćanske Salone.

Tek Split spašava čitav kompleks pod zemljom

Mario Matijević

Mario Matijević: Što ćemo mi ostaviti našim potomcima?

Nakon prenamjene parcele na atraktivnom mjestu, samo nekoliko metara od sjedišta gradske uprave u centru Solina, nije dugo trebalo čekati na investitore. Solinski građevinski poduzetnici odlučili su na parceli graditi stambeno-poslovnu zgradu, no odlukom splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture investitor je prije početka gradnje bio dužan financirati zaštitna arheološka istraživanja.

Već prva sondiranja pokazala su da se pod zemljom kriju veliki ostaci antičke i kasnoantičke arhitekture, nakon čega je Konzervatorski odjel naložio investitoru "otvaranje" cijele parcele. Investitor je doduše, nakon što je zaključio da mu se to više ne isplati, odustao od nastavka financiranja istraživanja. Ali, na temelju dosadašnjih nalaza može se zaključiti da je riječ o termalnom kompleksu, uz koji je i već spomenuta bazilika Orientalis.

Kako nam objašnjava predsjednik Društva prijatelja solinske baštine Mario Matijević, već i ta otkrića uparena s onim prethodnim (jer je u blizini izgrađeno nekoliko zgrada i pri izgradnji svake od njih pronađeni su arheološki ostaci), svjedoče da je riječ o iznimno kompleksnom i zanimljivom nalazištu. Ono se nipošto i nikako ne smije promatrati odvojeno od same bazilike jer je očito u jednom dijelu povijesti s njom činilo jedinstveni kompleks.

Solin

Iz zraka se još bolje vidi kako je riječ o čitavom kompleksu koji je tek dijelom otkriven. Ali upravo Solin ima dugu tradiciju uništavanja arheoloških nalaza...

Veliki apetiti i grickanje

Upitan o važnosti ovog arheološkog nalaza, akademik Nenad Cambi, autoritet hrvatske arheologije, navodi kako je riječ o "važnim arheološkim ostacima". Cambi dobro zna o čemu govori, s obzirom na to da je još davne 1979. sudjelovao u sondažnim istraživanjima na širem području istočnog dijela Salone čiji je cilj bio utvrditi na kojim bi se dijelovima moglo graditi, a na kojima ne.

Nenad Cambi

Akademik Nenad Cambi

"Ovogodišnji iskop nije obuhvaćao istočnu baziliku. Koliko mogu prosuditi riječ je o urbanoj zgradi na inače razmjerno rijetko naseljenom prostoru koji je višekratno pregrađivan. Naravno da o značenju objekta i mogućnosti ili nemogućnosti gradnje mora odlučiti kompetentno povjerenstvo Ministarstva kulture koje je za takve poslove nadležno. Ne znam kakvi su graditeljski planovi, ali možda je moguće graditi i očuvati ostatke. To ovisi o uspješnom planiranju koje ne smije biti opterećeno velikim apetitima. Sve to treba uzeti u obzir i onda odlučiti. Posebno treba paziti da se ne ugrozi spomenuta bazilika i mozaici. U svakom slučaju riječ je važnim ostacima, ali konačnu ocjenu treba dati studija kompatibilnosti s graditeljskim namjerama i planovima. O svemu tome ništa ne znam", navodi akademik Cambi.  

I stručnjaci okupljeni u Društvu, kako ističe Matijević, smatraju da istraživanja treba provesti do kraja, jer nalazište ima ne samo arheološku, nego i povijesnu vrijednost. Najveći neprijatelj definiranja ovakvog lokaliteta njegovo je djelomično istraživanje ili, kako kaže Matijević, njegovo "grickanje". Time se, po njegovim riječima, komad po komad otkida od cjeline i  proglašava "nevažnim", što dovodi do uništenja čitavog lokaliteta.

Da se ima para...

"Na početku su i drugi lokaliteti u čitavoj Saloni prilikom otkrića ovako izgledali, ali su spašeni i sačuvani. Promjenom perspektive i sagledavanjem cijelog područja iz zraka možemo uvidjeti njegovu važnost tim više ako ga dovedemo u njegov izvorni kontekst s bazilikom Orientalis. Ovdje nije riječ samo o nakupini kamenja, nego o dijelu velike i važne priče", uvjeren je naš sugovornik.

Split

I pod rivom Splita je ostalo pristanište cara Dioklecijana. Moglo se drugačije i malo skuplje, ali...

Konačnu odluku o gradnji donijet će Ministarstvo kulture, koje je zbog toga imenovalo posebnu komisiju. Zatražili smo i očitovanje Ministarstva, ali ono nije odgovorilo na naša pitanja. Matijević navodi da je zemljište bilo ponuđeno na otkup i gradu Solinu, koji bi na njemu mogao napraviti arheološki park, no iz grada su odgovorili da za to nemaju novca. To je, kako kaže, prava šteta, jer upravo stručnjaci iz grada Solina uspješno provode nekoliko projekata financiranih i europskim novcem.

Solinski problem nije iznimka nego pravilo u nizu jadranskih gradova. Mnogi od njih svakodnevno se suočavaju s pitanjem je li važnije očuvanje i prezentacija arheološkog nalazišta ili gradnja novog stambeno-poslovnog objekta, pokušavajući pomiriti ta dva često suprotstavljena interesa. Od Dubrovnika na jugu, preko Splita i Zadra pa sve do Pule, često nije moguće posaditi drvo u vrtu a da se ispod površine ne naiđe na ostatke naših predaka.

Betonom i protiv Dioklecijana

Upitan kako solinsku dilemu rješavaju u drugim gradovima, koji također doslovce leže na vrijednoj baštini, premda i njihovi današnji stanovnici trebaju zgrade, stanove i podzemne garaže, čija izgradnja ugrožava očuvanje baštine, akademik Cambi nema jednoznačan odgovor. Svaki spomenik, kaže, poseban je slučaj.

Proglašeno kulturno dobro se "štiti", ali je način zaštite različit. "Ondje gdje se može ostaviti na otvorenom, ostavlja se na otvorenom. Ondje gdje je to nemoguće, spomenike se nastoji zaštititi tako da ih se ostavlja vidljivima u suterenu ili podrumu. Negdje se lokacija građenja izmješta. Nikad se ne ruši, nego se ostavlja za buduće naraštaje. Ovdje naravno ne mislim na takve spomenike koji se mogu izmjestiti i prenijeti na drugo mjesto. Na suspektnim terenima se provode prethodna istraživanja", objašnjava akademik.

Pula

Diljem i hrvatskog dijela obale Jadrana se "jedva može iskopati rupa da se ne nađe nešto" iz antičkog doba. To redovito vodi otezanju gradnje, ali tek rijetko do nekog sretnog rješenja. Jer novaca kronično - nema.

„Spomenici često izvlače deblji kraj osobito ako nisu prethodno zaštićeni, kao što upravo arheološki spomenici često nisu, jer su oni pojave i za njih ni ne zna. Nisu Rim, Pompeji ili Milano te Köln ili Pariz jednaki. Povjerenstva donose svoja mišljenja na koja stranke uvijek imaju pravo žalbe. Prije svake odluke potrebna je studija izvodljivosti zaštite. Kao član povjerenstva u slučaju splitske Rive bio sam nadglasan od strane konzervatora i ostaci Dioklecijanova pristaništa danas se nalaze ispod betonskih ploča. Moglo se i drukčije, premda malo skuplje", objašnjava Cambi koji se u cijeloj karijeri bavio Dioklecijanom i njegovom baštinom, neumorno upozoravajući na njezinu devastaciju.

Matijević je skeptičan kada je riječ o očuvanju novootkrivenog solinskog lokaliteta. Podsjeća da su i ranije arheološki nalazi, unatoč odlukama da ih treba sačuvati i prezentirati, zaliveni kubicima betona i za njih nitko više ne zna. Smatra kako je odgovor na pitanje kako uskladiti gospodarski interes i nužnost očuvanja povijesne baštine jednostavan. "Samo trebamo odrediti što nam je važnije: izgradnja zgrada ili očuvanje kulturne baštine. Važnije je očuvanje baštine, što je u ovom slučaju nemoguće uz izgradnju zgrade. Solin ima dosta drugih lokacija na kojima se mogu graditi zgrade i cijela naselja. Dičimo se titulom najmlađeg grada, što je lijepa forma, ali što je njezin sadržaj? Što će naša djeca baštiniti? Nadam se da će razum prevladati. Žrtvovati ovakvu arheološku lokaciju zbog nekoliko stanova čini mi se suludim", izričit je Matijević.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva