Biraju stariji i obrazovaniji, mladi i siromašni ne vjeruju nikome | Politika | DW | 25.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Hrvatska i europski izbori

Biraju stariji i obrazovaniji, mladi i siromašni ne vjeruju nikome

Iako je profil hrvatskog birača na europskim izborima poprilično "u magli", iz nekih ranijih istraživanja možemo predvidjeti koji će ga motivi voditi i kako ga se može mobilizirati.

Na izborima za Europski parlament 2014. godine u Hrvatskoj je izašlo 25,24 posto birača, dok je prosjek za cijelu Europsku uniju bio 42,61 posto. Muškarci su pokazali veći interes za europsku politiku pa su činili 55% odazvanih u Hrvatskoj. I to su otprilike jedini solidni podaci koje imamo o građanima koji izlaze na europske izbore.

Na razini dojma moglo bi se konstatirati da je interes za euroizbore nizak i da građani, iako uživaju europsko građanstvo, Uniju smatraju birokratskim aparatom otuđenim od stvarnog života u Hrvatskoj. Za kandidate na europskim izborima često se čuje kako su u lovu na izrazito visoke plaće i mirovine te da neće imati realnog utjecaja na europske politike.

I političke stranke manjkavo komuniciraju činjenicu da je Unija hrvatska koliko i, recimo, slovenska, austrijska ili talijanska. Zato i tijekom kampanje Uniju prezentiraju kao bankomat – izvor novca koji može pokretati Hrvatsku. Pokazalo je to istraživanje u sklopu projekta Platform Europe: European Elections Monitoring Centre, a koje je financirao Europski parlament. Utvrđeno je, između ostalog, da je na Facebooku od 28. travnja do 20. svibnja HDZ biračima ponudio najviše neplaćenih objava vezanih uz kampanju za europske izbore te da je glavni motiv kampanje na društvenim mrežama „HDZ gradi Hrvatsku europskim novcem”. Slijede ga SDP, Most i Živi zid.

Tko će izaći na izbore?

Tko su čiji birači i koliko su spremni potrošiti svoje vrijeme za zaokruživanje listića, doznali smo od dr. Andrije Henjaka s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu čije je polje interesa socio-ekonomski utjecaj na politički sustav, stranke i opredjeljenje birača. Odmah nas upozorava da na nacionalne izbore izlazi velik dio birača, njih preko 50% te da je po tome Hrvatska u europskom prosjeku. Na lokalnim i europskim izborima je situacija drugačija, no za njih ne postoje konkretna istraživanja.

Izborni plakat HDZ-a (DW/S. Bogdanić)

HDZ je malo pomladio kandidate, ali birače nije

„Situacija je slična kao u drugim zemljama. Na birališta češće izlaze stariji ljudi koji imaju naviku glasanja, povezaniji su sa strankama, više prate politiku kroz konvencionalne medije. Iako se to s vremenom mijenja, ti birači su i povezaniji s organizacijama civilnog društva poput sindikata i udruženja koja proizlaze iz vjerskih zajednica, a koje rade masovne mobilizacije za stranke. Oni su u gornjem dijelu distribucije dohotka i nešto su obrazovaniji.“

Koga birališta ne zanimaju?

S druge strane, kaže Henjak, ne glasaju mlađi, siromašniji i manje obrazovani. „To se objašnjava time da, u današnjoj politici koja ima niz imperativa poput smanjivanja troškova, fiskalne discipline, usklađivanja sa zahtjevima koji dolaze izvana, ti ljudi misle da im ista ta politika ne može ponuditi rješenje za njihove životne probleme. Nije da inače imaju neki veliki interes za politiku, ali se tako dodatno isključuju. Posebno je to izraženo kod mlađih koji su, nakon krize, generalno u lošijoj ekonomskoj situaciji.“

Uz to, vidljive su i razlike između birača starih i novih stranaka pa naš sugovornik skreće pozornost da dvije vodeće stranke, HDZ i SDP, ne uspijevaju pomladiti svoje glasačko tijelo. „Primijetilo se to prije 12-13 godina. Uočeno je prvo kod SDP-a, a onda je polako počelo zahvaćati i HDZ, ali nešto slabije. SDP je sada prilično stara stranka. Za njih je to s jedne strane povoljno, jer stariji češće glasaju. Dugoročno je to problem. HDZ također stari, no njegovi birači su ipak 5-7 godina mlađi od SDP-ovih“, kaže Henjak i dodaje da su među biračima mlađim od 30 godina popularni Živi zid i Most.

HDZ-ov adut je dobra organizacija na terenu

Rašireno vjerovanje prema kojem HDZ ima discipliniranu vojsku birača, a SDP i ljevica tek razmažene građane o čijem angažmanu odlučuju kiša i brzina vjetra, Henjak odbacuje. „U tome ima nešto istine, ali puno manje nego što se govori. HDZ, za razliku od drugih stranaka, ima jaku i efikasnu organizaciju. Nominalno imaju od 200-250 tisuća članova, taj broj varira, ali u tom rasponu. Zbog toga su jedna od jačih stranačkih organizacija u Europi. Čak i kada ih gledamo ukupno, a ne relativno na broj stanovnika. Vjerojatno ima oko 100 tisuća aktivnih članova koji mogu djelovati na terenu. Čak i kada se radi o izborima koje birači ne smatraju osobito važnim, oni na terenu mogu proizvesti mobilizacijski efekt.“

Izborni plakat SDP-a (DW/P. Gregorovic)

Klijentelistička shema je važna velikim strankama u Hrvatskoj

Političari i analitičari često ističu i klijentističku shemu kao važan faktor mobilizacije birača. Naime, pretpostavlja se da će umirovljeni branitelji i zaposleni u javnoj upravi biti motiviraniji glasom podržati HDZ, a kako bi zadržali prava koja trenutno uživaju. „Ne mislim da je u pitanju baš taj mehanizam. HDZ koristi javne resurse kako bi izgradio organizaciju, a onda organizacija obavlja transmisiju prema biračima. Izravni klijentistički mehanizam može funkcionirati u društvima koja su manje razvijena od Hrvatske“, upozorava Henjak.

Ljevicu je lakše obeshrabriti

Dodaje da postoji i interpretacija prema kojoj HDZ-ovi birači uvijek izađu, a o tome hoće li izaći ljevica ovisi kakvi će biti rezultati izbora. „To se tvrdi u smislu da HDZ ima stalno isti broj birača, a da ljevica izađe samo kad je jako nezadovoljna. Ni to baš ne stoji, jer je to u biti poput klackalice. Nekad je ljevica mobilizirana, a desnica demobilizirana, a nekad obrnuto. I kod jednih i kod drugih postoje ciklusi. Ali ljevica se puno lakše demobilizira. Kod HDZ-a se demobilizacija dogodila najmanje dva puta; 2000. i 2011. godine.“

Govoriti o tome jesu li stranke tijekom kampanje uspjele Europsku uniju približiti biraču i tako ga motivirati na sudjelovanje u izborima – u ovom trenutku bilo bi špekuliranje, kaže Henjak pa navodi da europska istraživanja pokazuju kako je smjer kretanja Unije postalo jako važno pitanje. „Vidljiv je politički rascjep u zemljama Unije. I U Hrvatskoj je marginalno vidljiv jer mi to preuzimamo transferom. Sporo se razvija i za sada je slabo definiran. Postoji taj sukob oko toga trebamo li ići u smjeru federalizacije i daljnje integracije ili drugačijeg postavljanja nekih integrativnih mehanizama.“

Henjak tu navodi i konflikt oko eura koji, za sada, nije izražen u Hrvatskoj. No on se, zaključno dodaje, u Hrvatskoj nakalemio na podjele oko tradicionalizma i modernizma: „Na političkoj sceni su akteri koji Uniju povezuju s mehanizmom koji generira promjene koje su nam, kažu, strane. To se događa i u drugim istočnoeuropskim članicama EU-a. Mislim da će se to kod nas još razvijati. Kod nas je Živi zid na toj liniji. Stvari nisu iste kao 2014. godine.“

Preporuka uredništva