1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Suzvučja ili buka raštimanog orkestra

Vera Soldo Mostar
19. rujna 2021

Četiri najstarija kulturna društva u BiH organiziraju zajednički koncert – „Suzvučja“. Ideja je to zajedničkog življenja kroz stoljeća naroda u BiH. Ali, čini se da u BiH još svira „raštimani orkestar“.

https://p.dw.com/p/40WIq
Bosnien und Herzegowina | Multikulturelles Konzert in Mostar
Foto: Vera Soldo/DW

Suzvučje - kada različiti zvukovi tvore glazbeni sklad, savršenu melodiju iz nedefiniranih, pomalo kaotičnih tonova, koji svaki za sebe, gotovo da i ništa ne znače. Takvo suzvučje ili sazvučje, zamišljaju četiri najznačajnija kulturna društva u BiH, Bošnjačke zajednice kulture (BZK), „Preporod", Hrvatskog kulturnog društva (HKD) „Napredak", Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva (SPKD) „Prosvjeta" i Židovskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva (JKPHD) „La Benevolencija".

Iz te ideje prošle godine nastalo je Međukulturalno vijeće BiH kao oblik suradnje na zajedničkim projektima, afirmaciji, promociji i istraživanju kulture, kulturne baštine i kulturnog identiteta naroda BiH.

Suzvučje u BiH

Bosnien und Herzegowina | Multikulturelles Konzert in Mostar
Nikola ČičaFoto: Vera Soldo/DW

Jedan od tih projekata bio je i zajednički koncert „Sazvučja/Suzvučja" u Mostaru, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, multikulturalnom gradu, kojeg se često zbog političko-nacionalnih sukoba naziva „gradom slučajem". No, koliko god ideja o „suzvučju" svih naroda bila uzvišena i pozitivna, Kosača je ostala poluprazna - dok se za svako događanje, organizirano od nacionalnih političkih stranaka, traži stolica više.

Ipak, predsjednici četiri najstarija kulturna društva naroda u BiH, koja postoje više od 120 godina smatraju da je u BiH „suzvučja" bilo, da postoji i da će ga biti te da to može biti recept i za BiH - koju mnogi često nazivaju "raštimanim orkestrom". Iz ovog Društva potekao je Aleksa Šantić, koji je i bio jedan od osnivača „Prosvjete", Ivo Andrić i Vladimir Prelog bili su stipendisti „Napretka". Ta jedna kulturna i društvena elita nastajala je upravo kroz ova društva koja su opismenjavala, stipendirala, slala učenike izvan naše zemlje dok još nije bilo sveučilišta i stvarali kulturu u ovoj zemlji.

„Narodi nisu zavađeni, ali su zatrovani od političara“

Bosnien und Herzegowina | Multikulturelles Konzert in Mostar
Dejan GarićFoto: Vera Soldo/DW

Dejan Garić, predsjednik Upravnog Odbora SPKD Prosvjeta kaže kako su ovi zajednički koncerti samo djelić u suradnji kojom žele pokazati kako se može graditi BiH.

"Ne može nitko od nas kazati da kultura pripada samo Srbima, samo Bošnjacima ili Hrvatima ili Židovima. Ne može nitko kazati da je Branko Ćopić isključivo srpski pisac, niti Safvet Bašagić isključivo bošnjački. Svatko od njih je bio pod utjecajem svih kultura i naroda s ovih područja i stvarao za sve narode s ovih područja. Narodi u ovoj zemlji nisu zavađeni među sobom, ali su zatrovani od strane, prvenstveno političara, a moram priznati i donekle od pojedinih medija", kaže on za Deutsche Welle.

Skoro identična stajališta su i njegovih kolega iz Napretka, Preporoda i La Benevolencije.

"Uvažavamo sve različitosti koje imamo kao četiri naroda, ali to nam uopće ne smeta da zajednički radimo na ovakvim i sličnim projektima. Naravno da ovo može biti i sjajan recept za razvoj bosanskohercegovačkog društva u cjelini i kada shvatimo da se možemo uvažavati sa svim svojim različitostima, a to je temelj koji naša društva i čine. Nitko nikom ne treba ništa nametati, uvažavamo se i zajednički možemo raditi čineći savršeno suzvučje", smatra i Nikola Čiča, predsjednik Napretka.

Mozaik multikulturalnosti

Bosnien und Herzegowina | Multikulturelles Konzert in Mostar
Sanjin KodrićFoto: Vera Soldo/DW

Primjer suradnje i kakvo „suzvučje" i "mozaik" u BiH može biti, kako kaže predsjednik Preporoda Sanjin Kodrić, pruža suradnja ova četiri kulturna društva naroda u BiH.

"Često čujemo pogrešno - da nas naše kulture razdvajaju, da su naši kulturni i nacionalni identiteti problem i da ih je teško dovesti u svezu jednih s drugima. Mi mislimo baš suprotno - da su različitosti naše bogatstvo, da su naši kulturni i nacionalni identiteti ono što nas može povezivati, a ne samo razdvajati. Ideja je da to možemo povezati, ali ne tako da brišemo kulturu drugog i drukčijeg, nego upravo uvažavanje osobnosti, specifičnosti i zasebnosti svakoga naroda u BiH, a da opet svi zajedno činimo širi bosanskohercegovački i etnički mozaik", kaže za DW predsjednik najstarijeg bošnjačkog kulturnog društva u BiH.

Za njega je i pojam suživot diskutabilan jer ističe kako to implicira razinu razdvojenosti. "To znači da stoljećima živimo jedni pored drugih, a mi, zapravo, živimo zajedno. Mi ovdje dijelimo život. Jedna od vrijednosti BiH, uz njenu multietničnost, nije samo njena multikulturalnost koja podrazumijeva postojanje jednih kultura kraj druge, već njena interkulturalnost koja podrazumijeva proširenje multikulturalnosti kao uspostavljanja spona između pojedinih kultura, kulturnih razmjena i tako stvaranje novih kulturnih identiteta, istodobno ne poričući naša kulturna i identitetska polazišta", objašnjava Kodrić.

„Kriva je politika"

Bosnien und Herzegowina | Multikulturelles Konzert in Mostar
Vladimir AndrleFoto: Vera Soldo/DW

Kako drukčije objasniti da su članovi najstarijeg kulturnog društva u BiH, „La Benevolencija", osnovanog još 1898. danas građani drugog reda jer se po Ustavu BiH ne mogu kandidirati i biti birani na neka od najvažnijih dužnosti vlasti?

Takav Ustav, ni nakon 12 godina od presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci", gdje je dokazana diskriminacija građana BiH romske i židovske zajednice. No primjera diskriminacije isključivo na temelju etničke pripadnosti ima u cijeloj zemlji tako da se čini teško u takvoj zemlji govoriti o "suzvučju" naroda i jedinstvenosti u različitosti.

"Za to je kriva politika", kaže za DW Vladimir Andrle potpredsjednik La Benevolencije. "Židovi nemaju jednaka prava kao i ostali građani BiH, diskriminirani su Ustavom, a ono što i jest cilj i Židovske zajednice i La Benevolencije, je da se ta nepravda ispravi. Ono što često čujemo: ‚Tko će glasati za Židove', nije važno i ne radi se o tome hoće li Židov biti na nekoj dužnosti - bit je u tome da ja, kao Židov, ili drugi članovi naše zajednice, imaju mogućnost kandidiranja, biraju i budu birani. Ono što je zaista važno je da se izborni zakon mora promijeniti i staviti u službu svih građana BiH", smatra Andrle.

On je uvjeren da se „Suzvučja" mogu primijeniti kao primjer za budućnost BiH i kaže da „obični" ljudi međusobno surađuju, a za narode u BiH govori u jednini - narod. "Naša misija je pokazati da možemo zajedno raditi. Narodi u BiH žele živjeti zajedništvo i bogatstvo različitih identiteta i to se iz dana u dan pokazuje. Primjerice, ova covid kriza, kada su ljudi bili toliko solidarni prema drugima. Generalno, ovaj naš narod uvijek u krizi pokaže pravu solidarnost", zaključuje Andrle.

Nigdje djece i „svojih" zastavica

Bosnien und Herzegowina | Multikulturelles Konzert in Mostar
"Suzvučje" pred praznom dvoranomFoto: Vera Soldo/DW

No, sve ove poruke, barem ako je zaključiti po polupraznoj dvorani zajedničkog koncerta „Suzvučje" u Mostaru ova četiri najstarija kulturna društva - još nailaze na ignoriranje.

"Kad se obilježavaju nacionalni praznici i kojekakve godišnjice znaju zloupotrijebiti djecu i dovesti ih iz školskih klupa da mašu zastavama. A kad se jednom u nekoliko godina dogodi ovakva manifestacija u gradu, nigdje te djece. Zašto ih danas iz školskih klupa niste doveli u Kosaču da svi mašu tim `svojim` zastavama, da pošaljemo lijepu sliku u svijet, a ne ovako tmurnu i sivu", očito razočaran komentirao je na društvenoj mreži jedan od kolega, novinarskih reportera s terena „Suzvučja" u Kosači.

Kako se čini, suzvučja u BiH, unatoč ideji i dobroj volji, nadglasana su bukom "raštimanog orkestra".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu