BiH: Ljudska prava u vrijeme pandemije – pala na ispitu | Politika | DW | 14.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Posljedice pandemije

BiH: Ljudska prava u vrijeme pandemije – pala na ispitu

Kršenje ljudskih prava spominje se od početka uvođenja strogih mjera za suzbijanje pandemije. To je potvrdio i Ustavni sud BiH. Nezadovoljstvo je eskaliralo premlaćivanjem mladića u Mostaru.

Bruce Lee s maskom i rukavicom

I spomenik Bruceu Leeju u Mostaru opskrbljen je zaštitnom opremom

Brutalno policijsko premlaćivanje mladića u Mostaru, koji se kretao ulicama toga grada tijekom policijskog sata i nije pružao fizički otpor, bio je povod za prosvjede protiv policijskog nasilja, kakvi se događaju širom svijeta.

Na kršenje ljudskih prava upozoravaju i ombudsmani za ljudska prava u svom izvješću za 2020. godinu, sociolozi, ali i svjetske organizacije.

Tako primjerice Amnesty International (AI) u izvješću za prošlu godinu navodi kako Bosna i Hercegovina nije uspjela pružiti efikasan pristup pravu na azil i adekvatne uvjete za prihvaćanje i smještaj tisuća migranata i tražitelja azila koji se nalaze u zemlji.

AI kao jedan od najdrastičnijih primjera navodi odluku vlade Unsko-sanske županije, koja je u kolovozu 2020. migrantima zabranila dolazak na teritorij te županije i uvela stroge mjere koje su se ticale migranata i tražitelja azila koji žive izvan službenih prihvatnih centara. „Te mjere su uključivale ozbiljna ograničenja slobode kretanja, zabranu okupljanja na javnim mjestima i korištenja javnog prijevoza, kao i zabranu davanja objekata u zakup za migrante”, istaknuto je i izviješću Amnesty International-a.

Policajac sprječava prolazak migranata

U Unsko-sanskoj županiji migrantima je bilo zabranjeno okupljanje

"Pandemija kršenja ljudskih prava"

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres sredinom veljače je rekao da se "godinu dana od izbijanja pandemije korona virusa pokazalo da se svijet suočava s pandemijom kršenja ljudskih prava".

Mnoge zemlje, među kojima je i BiH, i dalje svoje granice drže skoro zatvorene, a građani su sve frustriraniji zbog gubitka starog, normalnog života.

"U 2020. godini pandemije COVID-a 19, od strane nadležnih tijela vlasti poduzimane su mjere za suzbijanje širenja virusa koje su dovele i do ograničavanja ljudskih prava. Posljedice su se osjetile u svim sferama života", istaknuli su bh. ombudsmani u svom izvješću o stanju ljudskih prava u BiH za 2020. godinu.

Kršila su se brojna prava iz radnog odnosa: „Analizom žalbi koje se odnose na kršenje prava iz radnog odnosa, ocijenjeno je da se iste odnose na povrede natječajnih procedura pri zapošljavanju, nezakonitosti oko otkazivanja ugovora o radu, otkaza zbog prestanka rada poduzeća uslijed pandemije COVID 19, neuplaćivanje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, neisplaćivanje plaća radnicima, uskraćivanje prava na naknadu zbog nezaposlenosti", naveli su ombudsmani.

Ali, kršena su i prava na informacije. Naime, ombudsmani su razmatrali pritužbu iz Udruženja novinara BiH jer se nekolicina kriznih stožera odlučila da novinari ne prisustvuju konferencijama za medije, a da pitanja postavljaju mailom, što može dovesti do cenzure i nepotpunog informiranja građana te je preporučena veća uključenost novinara.

Od izolacijskih popisa do diskriminacije mladih i starijih

Do koje razine je kršenja ljudskih prava dolazilo na početku pandemije u BiH pokazuje i činjenica da su pojedini stožeri civilne zaštite objavljivali cjelokupan popis osoba kojima je određena mjera izolacije, a na kojima su bili i podaci maloljetnih osoba, te je morala reagirati i Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, nakon čega su isti uklonjeni.

Za podsjetiti je i na prvu presudu Ustavnog suda BiH iz travnja prošle godine koji je presudio da se mjerom zabrane kretanja za mlađe od 18 i starije od 65 prekršilo pravo na slobodu kretanja upravo osobama iz ove dobne skupine te je Federalni stožer civilne zaštite ovu zapovijed morao povući.

Prosvjed u Mostaru protiv mjera ograničenja

Prosvjed u Mostaru protiv mjera ograničenja

No, usljed provedbe tih mjera zabrane za više od 300 osoba određene su novčane kazne koje su bile veće od iznosa prosječne mjesečne mirovine.

Isti sud je u prosincu prošle godine, a po apelaciji sarajevske odvjetnice Nine Kisić, donio odluku da se mjere ograničenja kretanja od 23 do pet sati i nošenja maski tijekom pandemije, a po naredbama Kriznog stožera FBiH, "miješaju u temeljna ljudska prava i slobode zajamčene Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda”.

Međutim, iako sudovi diljem Europe presuđuju slično ili isto, nacionalni stožeri i vlade donose iste ili slične mjere kako bi suzbili širenje koronavirusa među ljudima, a da o istima nisu raspravljala zakonodavna tijela te tako, iako ove mjere nemaju zakonsko uporište, za iste se izriču i prekršajne prijave i novčane kazne.

"Društvo nije položilo ispit"

"I vlastima i građanima nedostaje jedna bitna, ljudska, civilizacijska stavka koja se zove kritičko mišljenje. Bez toga nema dogovora, nema načina rješavanja problema ili oslobađanja od problema kao što su ovi pandemijski. Mi, građani, nismo maloumnici i zašto bi nama, građanima, moralo biti sve diktirano, silom rješavano, nametano ili prijećeno? Nama mora biti ostavljena sloboda, ali prije toga moramo biti odgajani, obrazovani, školovani, da samostalnim, logičnim, stručnim mišljenjem, gradimo svoje ponašanje. Ali, nemamo tu razinu razvoja svijesti, to je naš problem", komentira sarajevski profesor, sociolog Esad Bajtal, ponašanje i vlasti i građana u pandemijskom vremenu.

Profesor Bajtal smatra da bosansko-hercegovačko društvo nije položilo izazovan, pandemijski ispit.

"Ni mi sami, građani, ne ponašamo se na najbolji način, a onda ta ‘druga strana‘, vlast, u svakom pogledu to nastoji iskoristiti. Vidite kakvo je stanje s cjepivom, kako se nabavljaju respiratori, kako su nabavljane poljske COVID-bolnice - to je sve dočekano kao trenutak magle zvani pandemija u kojem će se stvari rješavati u skladu s vlastitim željama i ambicijama da se napune već prepuni džepovi", zaključuje ovaj sociolog.

Emil Karamatić

Emil Karamatić

No, on izričito smatra da se između bunta protiv strogih mjera u BiH i prosvjeda diljem svijeta - ne može povući paralela jer nametanje mjera ne prati i dovoljna razina ekspeditivnosti bosansko-hercegovačkih vlasti u nabavi cjepiva.

"Mladi pretvoreni u progonjenu lovinu"

Novinar i književnik Emil Karamtić se osvrće na pandemijske mjere ograničenja koje posebno pogađaju mlade i pretvaraju ih u "progonjenu lovinu".

"Ulazimo u fazu gdje se gubi zdrav razum. Prosto je neprihvatljivo mlade okrivljivati da su glavni krivci za širenje korona virusa. Mislim da smo im već puno zla učinili. Čestim potenciranjem kroz medije o tobožnjoj krivnji mladih na površinu će se izbaciti još veća divljanja vlasti i na kraju policije – kao ovo posljednje kojem svjedočimo."

Međutim, on u potpunosti ne "abolira" ni odgovornost mladih u pandemijskom vremenu.

"Ne mislim da mladi ne bi trebali preuzeti dio odgovornosti. Trebaju. Međutim, kakvi su nam stariji, mladi su sjajni i na kraju bih rekao, puno odgovorniji od svih oni koji vode ovu zemlju", zaključuje Karamatić. A policijski sat je i dalje na snazi.

Preporuka uredništva