Berlinska zračna luka – jedan od najvećih građevinskih skandala | Politika | DW | 31.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Berlinska zračna luka – jedan od najvećih građevinskih skandala

30 godina je prošlo od ideje za izgradnju velike zračne luke u Berlinu i njezinog puštanja u promet. Projekt se smatra jednim od najvećih skandala njemačkoga građevinarstva. No nitko nikada nije odgovarao.

Što je bilo najveći problem? Kod izgradnje Zračne luke Berlin-Brandenburg je tako puno stvari bilo krivo da se teško odlučiti. Kad su nakon otkazanog otvaranja u lipnju 2012. stručnjaci analizirali stanje utvrdili su oko 120.000 pogrešaka. Među njima su bili nefunkcioniranje sustava za zaštitu od požara, tisuće automatskih vrata bez priključka na struju, garaže s premalo željeza u armiranom betonu i predaleko postavljenim nosačima pa je prijetila opasnost propadanja. 170.000 kilometara kablova je očito proizvoljno postavljeno, u nedopuštenim kombinacijama i u preuskim šahtovima.

Osam godina su arhitekti, inženjeri, tehničari i građevinari trebali kako bi uklonili taj kaos. „Ako kod kopčanog džempera krivo zakopčate prvo dugme i tako dođete do kraja, onda morate najprije svu dugmad otkopčati prije nego počnete ponovo zakopčavati“, objasnio je Hartmut Mehdorn 2014., tada za kratko vrijeme šef zračne luke. Ali, i on je brzo odustao.

Nevjerojatno skupa i već sad premalena

Šest puta su odgađani najavljeni termini otvaranja Zračne luke Berlin-Brandenburg. Troškovi izgradnje su rasli s prvotnih 2,5 milijardi na preko sedam milijardi eura. I to za zračnu luku koja neće biti preopterećena za vrijeme korona-pandemije, ali za koju se već sad vidi da će kad prođe pandemija biti premalena. Zato se već sad planira proširenje do 2030. godine vrijedno 2,3 milijarde eura.

Gradnja je počela 5. rujna 2006. uz nazočnost berlinskog gradonačelnika Wowereita (3.s lijeva), brandenburškog premijera Platzecka (3.s desna) i tadašnjeg saveznog ministra prometa Tiefenseea (2.s desna)

Gradnja je počela 5. rujna 2006. uz nazočnost berlinskog gradonačelnika Wowereita (3.s lijeva), brandenburškog premijera Platzecka (3.s desna) i tadašnjeg saveznog ministra prometa Tiefenseea (2.s desna)

Kako je kod jednog tako velikog projekta u zemlji visoke tehnologije Njemačkoj moglo tako puno stvari ići krivo? Na to su pokušala odgovoriti tri parlamentarna istražna odbora. Oni su pregledali bezbroj dokumenata, saslušali stotine svjedoka i na kraju sastavili izvještaj na više tisuća stranica. S rezultatom da su na svim razinama zakazali odgovorni i da je to vodilo do katastrofe. A prije svega nedostajalo je stručnog znanja kod političkog vodstva.

Planovi s olimpijskim igrama

Ideja europskog zrakoplovnog čvorišta u regiji Berlin-Brandenburg nastala je odmah nakon ponovnog njemačkog ujedinjenja. Pet godina planiranja, pet godina gradnje, završetak za priželjkivane olimpijske igre 2000. u Berlinu, tako je glasila jednadžba koju su postavili političari na saveznoj razini, u Berlinu i u Brandenburgu.

Od olimpijskih igara u Berlinu nije bilo ništa, kako je poznato, a politika se do 1996. bavila pitanjem gdje bi trebala biti građena zračna luka. A državna tvrtka za izgradnju zračne luke za svaki slučaj je na više mjesta u Brandenburgu kupovala građevinsko zemljište za 350 milijuna eura – na kojem na kraju ipak nije građena zračna luka.

Izvana se vrlo brzo činilo da je glavni terminal dovršen

Izvana se vrlo brzo činilo da je glavni terminal dovršen

Nedostatak kompetencije

Prošlo je još sedam godina tijekom kojih se bezuspješno tražilo privatne investitore koji bi zračnu luku planirali, gradili i njome upravljali kad bude gotova. Ali, zbog velikih financijskih rizika ni jedno privatno poduzeće se nije htjelo u to upuštati bez državnih jamstava. 2003. je praktično prijetila propast projekta. Ali političari, prije svih tadašnji glavni gradonačelnik Berlina Klaus Wowereit, to nisu htjeli ni u kojem slučaju dopustiti. Kao vlasnik je uskočila država.

„Dokazat ćemo da tri javna vlasnika mogu izgraditi jedan takav projekt“, najavio je Wowereit samouvjereno prilikom početka radova 2006. godine. A kao međunarodna kratica za zračnu luku već je bila odabrana BBI. Tek 2009. je tvrtki za izgradnju zračne luke upalo u oči da je Međunarodna udruga za zračni promet IATA kraticu BBI već bila dodijelila zračnoj luci Bhubaneswar u Indiji. To je sitnica koja se, međutim, dobro uklapa u ono što je jedan dugogodišnji član nadzornog odbora 2017. izjavio za tjednik Spiegel: u hodnike tvrtke za izgradnju zračne luke nikad nije uselila kompetencija.

Uvijek nove stvari

Kad su počeli građevinski radovi postojali su, istina, gotovi planovi zračne luke. Ali vlasnici tvrtke su stalno imali nove želje i ideje, koje su arhitekti i građevinski inženjeri morali uklapati u već postojeće radove: planiraju se dodatni međukatovi, mostovi za putnike, područja za trgovine i ugostiteljske objekte. A s obzirom da su se promijenili sigurnosni propisi EU-a, morali su biti prošireni hodnici za kretanje putnika.

Pogledajte video 04:19

Muke Berlina s novom zračnom lukom

To nije moglo ostati bez posljedica. S današnjega gledišta gradilište je već 2009. bilo u zaostatku i s problemima. 2010. je bankrotirao inženjerski ured koji je bio mjerodavan za tehničko opremanje zgrada. Planirano otvaranje 2011. se odgađa, ali samo za osam mjeseci. Vodeći arhitekt Meinhard von Gerken kasnije u svojoj knjizi "Blackbox BER" konstatira da su se termini za otvaranje slagali „prema političkom kalendaru, najčešće s prekratkim rokovima i unatoč protivljenju građevinskog vodstva“.

Uljepšavanje i zataškavanje

Von Gerkan iznosi teške optužbe. Kaže da je tvrtka za izgradnju zračne luke stalno pokušavala sakriti probleme pred nadzornim odborom koje je vodio gradonačelnik Berlina Wowereit. Između prosinca 2011. i ožujka 2012. čak su manipulirani građevinski izvještaji. „Naše crvene strelice koje su upozoravale da se termini ne mogu poštivati pretvorene su u žute semafore koji signaliziraju da termini mogu biti ispunjeni, iako samo uz osobite napore", piše von Gerkan u svojoj knjizi.

Političari rado povjeruju u takve stvari. Kod obilazaka gradilišta radnici moraju pločama zatvoriti pogled na gradilište da nitko ne vidi stvarno stanje. Tek četiri tjedna prije planiranog otvaranja BER-a više se ne može skrivati stvarno stanje. S obzirom da ne funkcionira sustav za zaštitu od požara zračna luka u svibnju 2012. ne dobiva uporabnu dozvolu.

Svi otkazani termini otvaranja od početka gradnje 2006.

Svi otkazani termini otvaranja od početka gradnje 2006.

Slijede smjene, a s ljudima odlazi i znanje

Na katastrofalno stanje politika je reagirala prebacivanjem krivice i nizom smjena. I ekipa za planiranje oko arhitekta von Gerkana je morala otići. Bila je to greška, rečeno je kasnije, jer oni koji su dovedeni da završe zračnu luku ne samo da prečesto moraju tražiti građevinsku dokumentaciju –  2014. je na jednom berlinskom odlagalištu otpada pronađeno mnoštvo građevinskih dokumenata – nego im nedostaju i spoznaje o tomu kako je što dosad izgrađeno.

Za sve te ludosti nikad nitko nije pozvan na odgovornost. Odgovorni političari već odavno nisu na funkcijama. Kad se Klaus Wowereit 2014. opraštao o berlinskoj zračnoj luci je rekao: „To je bio bolan poraz i on je to do danas.“ Ni menadžeri nisu pozvani na odgovornost. Naprotiv. Jedan od dvojice smijenjenih 2012. uspio je čak naknadno sudski iznuditi nadoknadu štete zbog izostanka primanja u visini od 1,4 milijuna eura.