Ben Moore: Bez Mjeseca nas ne bi bilo | Panorama | DW | 16.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Ben Moore: Bez Mjeseca nas ne bi bilo

Zašto je Zemljin prirodni satelit toliko značajan za život na Zemlji? To povodom 50. godišnjice slijetanja na Mjesec za DW objašnjava astrofizičar Ben Moore.

Edwin «Buzz» Aldrin na Mjesecu (picture-alliance/dpa/NASA/N. Armstrong)

Edwin «Buzz» Aldrin na Mjesecu

Knjiga Bena Moorea „Mjesec – jedna biografija" (2019.) je 50 godina nakon prvog slijetanja na Mjesec dio većeg opusa ovog autora. U knjizi se radi o „razumijevanju podrijetla i razvoja Svemira" i kako se formiraju zvijezde, planeti i galaksije. Moore je profesor astrofizike na Sveučilištu u Zürichu, autor i glazbenik koji se posvetio zvukovima svemira.

DW je s ovim engleskim astrofizičarom razgovarao o mitologiji Mjeseca povodom pola stoljeća od „velikog koraka za čovječanstvo".

DW: Zašto je čovječanstvo još uvijek toliko fascinirano Mjesecom?

Ben Moore: Mislim da je jedan od razloga činjenica da je tako lijepo promatrati noćno nebo. Mjesec je najvidljiviji objekt koji možemo vidjeti golim okom. Zato jer je tako blizu možemo raspoznati detalje na mjesecu poput onih sivih mrlja koje su zapravo ohlađena polja lave okamenjenog bazalta. Različite kulture su ove pojave tumačile različito. Drevni Kinezi su govorili o kunićima i zečevima, Germani o djetetu i čovjeku na Mjesecu.

Zašto su ljudi oduvijek interpretirali Mjesec i na njemu prepoznavali razne oblike?

Ben Moore (Maurice Haas)

Ben Moore

Ta fascinacije je stara tisućama godina i dolazi iz vremena u kojem se o Mjesecu nije mnogo znalo. Mjesec je u sebi posjedovao nešto mistično i povezivalo ga se s božanstvima i sagama koje su preživljavale generacijama. U germanskoj kulturi je lice dječaka ili muškarca povezivano s nekim koga su uhvatili u krađi i zbog toga izgnali na Mjesec.

Znači da su s ovim pričama bile povezivane životne pouke?

Drevne kulture su pokušavale razumjeti svijet oko sebe bez današnjeg znanja. Izmišljali su priče i tako pokušavali razumjeti univerzum oko sebe. Prva razvijena civilizacija Sumeraca je prije 5.000 godina izumila kotač i pismo. I Mjesec je kod njih igrao važnu ulogu. Oni su imali astronome koji su isključivo promatrali Mjesec i pokušavali otkriti mjesečeve mijene koje su zatim povezivali s pojavama poput gladi i ratova i vladarima na temelju mjesečevih mijena predviđati predstojeće događaje.

Postoje li suvremeni primjeri za ovu vrstu praznovjerja?

Recimo da su to bili počeci astrologije koja i danas postoji, doduše ne na temelju Mjeseca nego drugih planeta. Sumerska vjerovanja su preuzeli i proširili i Rimljani sve do astrologije kakvu danas poznajemo.

Vaša nedavno objavljena knjiga o Mjesecu se doima poput neke biografije.

Naslovnica knjige Mjesec - jedna biografija na njemačkom jeziku (Mond - eine Biografie)

Naslovnica knjige "Mjesec - jedna biografija" na njemačkom jeziku

Moja knjiga se bavi poviješću Mjeseca, dosadašnjim spoznajama i donekle budućnošću ovog nebeskog tijela. Ali i utjecajem Mjeseca na događaje na zemlji. To je vrlo fascinantno.

Koji su to utjecaji na primjer?

Jedan od najzanimljivijih utjecaja, dakle jedan od razloga zbog kojih sam se uopće počeo baviti Mjesecom, je činjenica da Zemlja bez mjeseca ne bi bila stabilna. Zemlja bi se naginjala i vrludala poput zvrka što bi dovelo do drastičnih klimatskih promjena. Mjesec djeluje svojom silom teže na stabilnost kretanja Zemlje i utječe na to da se klima na Zemlji 4,5 milijarde godina nije drastično promijenila.

Znači li to da bez Mjeseca ne bi bilo ni života na Zemlji pa tako ni čovjeka?

Točno. Cjelokupna evolucija bi se razvila drugačije. Zamislimo si da se život razvije oko toplog ekvatora i tada se Zemlja jednostavno nagne i sve pretvori u ledenu pustinju. Dakle teško je pretpostaviti da bi se naš današnji život uopće mogao razviti na taj način.

Koliki je kulturni utjecaj Mjeseca. Dosada smo govorili o astronomskim temama. Npr. Pink Floyd je napravio album posvećen Zemljinom prirodnom satelitu, tj. njegovoj nevidljivoj strani. Vi ste jedan od autora dječje knjige posvećene tamnoj strani Mjeseca. Otkuda ta fascinacija?

Vjerojatno zbog činjenice da čovječanstvo dugo nije moglo vidjeti tu tamnu stranu koja zapravo u stvarnosti nije posve tamna. Ali mi zbog okretanja Mjeseca i Zemlje nismo u stanju vidjeti tu stranu.

Mjesta slijetanja Apollo-misija na Mjesec

Mjesta slijetanja Apollo-misija na Mjesec

Kako to da su ljudi oduvijek htjeli putovati na Mjesec iako je on bio tako tajanstven?

Još u 17. stoljeću u prvim science-fiction pričama govorili su o tajnovitom putovanju na Mjesec. Autori su pisali o tome kako bi to bilo živjeti na Mjesecu. Galileo Galilei je bio autor jednog od prvih sci-fi djela koje je napisao nakon što je pomoću teleskopa mogao bolje promatrati Mjesec.

Upravo ta prva science-fiction-djela su potakla znanstvenike poput Konstantina Ciolokovskog da ustraju na razvoju rakete i njegove poznate jednadžbe.

Koliko je po Vašem mišljenju slijetanje američkih astronauta na Mjesec prije 50 godina u kulturnom smislu promijenilo čovječanstvo?

Mnogo je novca uloženo u Apollo program kako bi se dokazala prednost pred Sovjetima, što je bio i glavni cilj. No tu je i jedan drugi efekt: po prvi put je čovječanstvo gledalo na Zemlju s jednog drugog nebeskog tijela. Svaki astronaut koji je ikada bio na mjesecu govori o nevjerojatnom osjećaju promatranja Zemlje koja je tako daleko.

To je naravno stavilo i našu spoznaju o Zemlji kao malenom planetu u Svemiru u jednu drugu relaciju. Kao što bi Carl Sagan rekao „mali plavi planet".

Pogled s Mjeseca na Zemlju (picture-alliance/dpa/NASA/CNP)

Pogled s Mjeseca na Zemlju

Svemir igra i važnu ulogu u vašem glazbenom stvaralaštvu. Vaši snovi o Svemiru su dio Vaše glazbe. Kako to zvuči?

Ja pokušavam zvukove Svemira, recimo Big Banga, integrirati u svoju glazbu. To su tonovi koje ljudi uglavnom ne mogu čuti, ali koji preko kompjutora dobivaju formu koju možemo percipirati. Zvuk eksplodirajuće zvijezde zvuči kao bas-bubanj.

Ben Moore je napisao nekoliko knjiga o Zemlji, Svemiru i izvanzemaljskim životnim formama. Zajedno sa suprugom Katharinom Blansjaahr je napisao knjigu za djecu „Ima li na tamnoj strani Mjeseca vanzemaljaca?"

Razgovor vodila Louisa Schaefer

Preporuka uredništva