1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU umrežuje zapadni Balkan

Igor Lasić7. rujna 2015

Europska unija pokrenula je proceduru konkretnog razvojnog povezivanja regije zapadnog Balkana. No što poduzetnici „na terenu“ očekuju od ove inicijative?

https://p.dw.com/p/1GRa9
Angela Merkel i Werner Fayman
Angela Merkel i Werner Fayman - signal regiji zapadnog BalkanaFoto: Reuters/L. Niesner

Na marginama nedavno održane ministarske konferencije o zapadnom Balkanu u Beču, gospodarske komore Hrvatske i Slovenije, te zapadnobalkanskih zemalja koje nisu članice Europske unije, izradile su i zajednički tzv. akcijski plan o usmjeravanju ekonomskog napretka čitave dotične regije. Dokument je ponio oznaku WB6, a u njegovu podnaslovu stoji zadatak „kreiranje lanca vrijednosti“, dakle teorijskih i radnih prioriteta.

No što bi to preciznije značilo i kako će se na terenu razvijati prioriteti? Za odgovor smo se najprije obratili Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je sudjelovala na izradi bečkog plana, točnije njezinu potpredsjedniku za međunarodne poslove Želimiru Kramariću. „Cilj je poticanje buduće čvršće suradnje kroz zajedničke regionalne aktivnosti i projekte iz strateških područja od iznimnog značaja za regiju, a koji će doprinijeti povećanju investicija, rastu izvoza i poboljšanju strukovnog obrazovanja“, istaknuo je Kramarić.

Zemlje regije su međusobno ovisne

Prvi korak u tom poslu, kako doznajemo, bit će poduzet uz pomoć Investicijskog foruma zapadnobalkanskih komora, već osnovanog u Beču. On će se fokusirati na područja prometne i energetske infrastrukture te komunalne aktivnosti, zatim na poboljšanje poslovnog i investicijskog okruženja s naglaskom na privatni sektor. A kojem niti u razvoju na Zapadnom Balkanu vjerojatno neće zasmetati činjenica da bi se prema ovom planu trebao striktno osloniti na javna sredstva iz EU-fondova.

Želimir Kramarić
Želimir KramarićFoto: Kroatische Handelskammer

Slijedit će međutim osnivanje Foruma komora za programiranje konkretnih zajedničkih projekata i Regionalne platforme za jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Podrobnije informacije i najave, kako nam je rekao Želimir Kramarić, bit će tek zatim poznate. Sljedeći sastanak komora održat će se u Budvi, na crnogorskom primorju, u mjesecu listopadu. No dotad smo se ipak odlučili obratiti za mišljenje i onim hrvatskim privrednim subjektima koji su već izrazito aktivni na ovom području, a i znatno šire.

„Regija je međusobno ovisna i komplementarna, čak i kad se to poriče“, mišljenja je ekonomski savjetnik Žarko Primorac iz Zagreba, koji je početkom devedesetih godina 20. stoljeća bio i ministar financija BiH. On vjeruje da stoga ima smisla odmah inzistirati na unapređenju prometne i energetske infrastrukture regije. „Treba uzeti u obzir riječne tokove i željeznice, dalekovode i plinovode“, kaže Primorac, „a uz visoki stupanj zajedništva. Teško je govoriti o npr. ekološkim standardima ako netko od susjeda gradi jeftine termoelektrane na ugljen, no u ovom planu ohrabrujuće djeluje podrška EU-a.“

Staviti naglasak na ekologiju

Konkretan je u iskazu bio i Đuro Horvat, direktor međimurskog metaloprerađivačkog poduzeća Tehnix koje bilježi značajne rezultate u zeljama regije svojim proizvodima kao što su postrojenja za zbrinjavanje komunalnog otpada, pročistači, preše i kontejneri. No on smatra da je već u okvirnom predstavljanju akcijskog plana trebalo staviti više naglaska na ekološke prioritete jer u regiji postoji znanje te industrijski i tehnološki potencijal za napore u obuzdavanju klimatskih promjena.

Žarko Primorac
Žarko PrimoracFoto: Z. Primorac

„Trenutna globalna politika, od pape Franje i generalnog tajnika UN-a Ban Ki Moona do predsjednika SAD-a Baracka Obame, jasno upućuje na obavezu korištenja kvalitetne i održive tehnologije za razvoj eko-industrije“, rekao je Horvat za DW, napominjući da su prioriteti u tome obrada voda biološkim postupkom i drugi industrijski procesi koji p o njegovu mišljenju moraju biti iznimni brend regije i EU-a. komunalnog otpada i njegova reciklaža do nove sirovine i eko-gnojiva. Poseban aspekt tiče se pritom dobivene energije o kojoj se, međutim, akcijski plan WB6 izražava prilično neodređeno.

Stabilizirati javni sektor

Zagrebačka tvrtka Biognost je vodeći regionalni proizvođač imunohematoloških i imunokromatografskih „in vitro“ dijagnostičkih proizvoda od kojih je 170 pod zaštićenim imenom. Njezni osnivač i direktor Ivan Marchiotti ističe da već činjenica jezičnog razumijevanja s partnerima i kupcima u regiji predstavlja značajnu poslovnu prednost, pa je Biognost osnovao i sestrinske firme u Beogradu i Sarajevu. „Država bi pak mogla pomoći na način da je bude – manje. Jer, primjerice, samo financiranje odgode plaćanja državnim bolnicama košta nas izuzetno puno“, rekao nam je Marchiotti.

No problem javnog zdravstva je kudikamo kompleksniji pa i direktor Biognosta apelira na države u regiji da javne ustanove općenito dovedu u red kako bi bile u stanju plaćati svoje potrebe, a to će možda biti lakše izvodljivo unutar regionalne suradnje i uz pomoć EU-a. Marchiotti „u svakom slučaju“, podržava inicijativu koja je potekla s Konferencije o zapadnom Balkanu.

Udruženi iskorak na šire tržište

Jedan od većih subjekata neprijeporno je Atlantic Grupa sa sjedištem u Zagrebu, a koja djeluje u sektoru proizvodnje i prodaje hrane i pića, s poznatim artiklima kao što su Argeta, Cedevita, Donat Mg, Multipower, itd. Atlantic Grupa ima svoje proizvodne pogone i u drugim zemljama regije, da spomenemo samo tvornicu delikatesnih namaza Argeta u Sarajevu. Treba pritom uzeti u obzir da samo u Bosnu i Hrcegovinu plasira Hrvatska oko 400 milijuna eura hrane godišnje. Povrh svega, osnivač i većinski vlasnik kompanije Emil Tedeschi već je i ranije govorio o potrebi udruženog iskoraka zapadnobalkanskih proizvođača na šire tržište.

Sjedište Atlantic Grupe u Zagrebu
Sjedište Atlantic Grupe u ZagrebuFoto: Atlantic Grupa

„Regija jugoistočne Europe predstavlja tržišta na kojima smo jedan od vodećih gospodarskih subjekata. Tu ostvarujemo najveći dio prihoda i ona je neosporno važna u ukupnoj strategiji kompanije“, glasi stajalište Atlantic Grupe. A kako iz tvrtke gledaju na konkretan plan WB6? „Iako u međunarodnim iskoracima primarno nastupamo u skladu s vlastitom strategijom, oslanjajući se na svoje kapacitete, podrška struktura u okruženju je dobrodošla. Ekonomija veličine pritom je samo jedan od argumenata zašto bi dobro osmišljen okvir zajedničkog nastupa bio poželjan“, zaključili su u Atlanticu.

Temelji već postoje

„Nemoguće je već sad procijeniti koliko će biti upornosti u političkoj volji regije da se plan valjano provede, ali temelji već postoje u dosadašnjoj suradnji komora na brojnim projektima“, rekao je ekonomski savjetnik Žarko Primorac. Konačno, dodajmo još i neslužbenu – zapravo neizrečenu - informaciju da je čitav najširi okvir ovog projekta ustvari nastavak širenja utjecaja Europske unije na one balkanske zemlje koje još nisu njezine članice, a uz pomoć prvenstveno Hrvatske. No za nadati se kako npr. najnoviji spor između Hrvatske i BiH oko trgovine mliječnim proizvodima neće ugoziti ukupno poslovanje u dijelu regije.