Bauk inflacije se širi svijetom | Gospodarstvo | DW | 21.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Posljedice pandemije

Bauk inflacije se širi svijetom

Da će u razmjerno naglom oporavku gospodarstva nakon pandemije onda porasti i cijene, to ne čudi. No ako se tome pribroji i "besplatan novac" i golemi konjunkturni paketi - onda i inflacija kuca na vrata.

Ekonomisti bez većih briga prate trenutne stope poskupljenja u procesu "povratka na staro" svjetskog gospodarstva. Nove okolnosti su uzrokovale i veću potražnju - pa tako i veću cijenu energenata, sirovina, a i čitav lanac dostave još ne radi kako treba. Što se toga tiče, izvjesno je i da će u dogledno vrijeme ponuda narasti - dakle cijene će opet pasti.

Ali kad se tome već pribroje čak negativne kamate središnjih banaka kako bi plasirale novac, onda su prognoze složenije. Američki Fed je najavio kako će sljedeće godine u dva koraka povećati eskontnu stopu što je izazvalo paniku među špekulantima na burzi koji su se godinama već naučili na poplavu državnog novca, ali bez pada njegove vrijednosti.

Thomas Mayer iz ekonomskog instituta Flossbach von Storch u Kölnu već odavno negoduje zbog niske diskontne stope Europske središnje banke. On ne misli da je panika među špekulantima na burzama opravdana, ali i ovaj puta upozorava kako "stari mehanizmi" kojima središnje banke mogu obuzdati inflaciju - više ne funkcioniraju jer su 'ispucani', piše u gostujućem komentaru za list Die Welt.

Wall Street u New Yorku

Špekulanti su nervozni jer su već ovisni o "jeftinom" novcu

Ako vjerujete da će inflacija doći, onda će i doći...

"Europska središnja banka ne može uvesti više temeljne kamatne stope bez da ugrozi stabilnost visoko zaduženih zemalja kao što je Italija", upozorava i Gabriel Felbermayr iz Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu. A kad se sve zbroji, to znači da ćemo se morati naviknuti na višu stopu inflacije. Taj institut procjenjuje kako će ove godine ona biti 2,6%, najviša još od 2008. ali niti to nije kraj: "Morat ćemo se naviknuti na porast cijena čak i kad prođu učinci pandemije."

Friedrich Heinemann iz Centra za europska ekonomska istraživanja u Mannheimu se također pomalo brine i to iz više razloga. Prvi je psihološki: osobito u SAD-u već mnogi vjeruju kako dolazi inflacija - a već tako će ona i doći. A onda kad je stopa inflacije u SAD-u trenutno dostigla čak 5%, tu bi se doista moglo upasti u čarobni krug: "Tih 5% inflacije u SAD-u je doista bio pravi šok. Znamo da su cijene i plaće u SAD-u mnogo fleksibilnije nego u Europi pa je tako i stopa poskupljenja mnogo snažnije reagirala na oporavak konjunkture. Ali tako visok postotak je ipak bio iznenađenje."

Profesor Friedrich Heinemann

Profesor Heinemann vidi već mnogo mračnih oblaka - ali ukazuje i kako je baš sad pravi trenutak za djelovanje.

Milijarde paketa potpore neminovno utječu na vrijednost novca

Drugi je čak još ozbiljniji: ovog ožujka su Sjedinjene Države odlučile upustiti se u najveći paket obnove gospodarstva u povijesti te zemlje u visini od 1,9 bilijuna dolara - to je 8% BDP-a te zemlje i više nego dvostruko nego što je burzovna vrijednost svih tvrtki izlistanih u njemačkom DAX-u. A takva gomila novca će neminovno utjecati i na njegovu vrijednost.

"Bidenova vlada stvara dugove brzinom kakva se nije vidjela nikad u doba mira. A Fed s Powellom još uvijek nudi 0% kamata kako bi se uopće mogli financirati tako povijesno visoki deficiti", konstatira Heinemann. To se u određenoj mjeri može vidjeti i u Europi, ali "europski ministri financija su kod novih dugova još uvijek male bebe u usporedbi s američkom ministricom Yellen. Ta mješavina zaduživanja, otkupa vrijednosnica od središnje banke i nula posto diskontne stope je u SAD-u već tako ekstremna da onda dolazi do neugodnog iznenađenja inflacije."

U svakom slučaju već raste pritisak na središnje banke neka "smire" prijeteću inflaciju, pogotovo kad je riječ o otkupu vrijednosnica. No tržište novca je već postalo pravi narkoman u svojoj ovisnosti od "jeftinog" novca središnjih banaka. Već smanjivanje te "doze" bi moglo uzrokovati šok na tržištu novca.

Predsjednik Vijeća Feda, Jerome Powell

Već i kod tolikog novog duga države, niti Bijeloj kući ni Fedu ne odgovaraju veće diskontne stope.

Mogu li središnje banke još nešto učiniti?

"To je velik problem", priznaje Heinemann. "U Europi, SAD-u i Japanu se već desetljećima smatra kako su središnje banke jamstvo stabilnosti banaka, tržišta dionica i država. Do sad je sve išlo dobro zato jer već desetljećima nismo niti imali neki pravi udar inflacije. Možda je to sad ispit, jesu li središnje banke stvarno još slobodne i neovisne boriti se za stabilnost cijena. Tu imam svojih dvojbi i za ESB i za Fed, mada iz različitih razloga", kaže ekonomist iz Mannheima.

Jer Sjedinjene Države si ne mogu dopustiti nagli i trajni pad vrijednosti na burzama jer će tako ugroziti ne samo privatni imutak, nego i tamošnje mirovinske fondove. A Europa si ne može priuštiti visoke kamate bez opasnosti za zemlje koje grcaju u dugovima kao što je Italija i koje "potpuno vise na boci negativnih kamata ESB-a", kaže Heinemann. A ta ovisnost se još povećala u vrijeme pandemije tako da središnje banke stvarno mogu doći u situaciju da bukne inflacija - i da nemaju nikakve instrumente da je obuzdaju.

Simbol Rimskog carstva, Romul i Rem sišu mlijeko vučice

Danas nije vučica nego Europska središnja banka, ali Rim će teško bez novca koji od tamo stiže.

Sad je pravi trenutak!

Ipak, šanse ima - ali treba i pameti i odlučnosti. I treba početi odmah: "Bilo bi dobro da i Lagarde u ESB-u i Powell u Fedu oprezno, ali brzo promijene smjer. Što prije počnu pripremati tržište na izlazak iz ekstremne ekspanzije, to će lakše izbjeći da će kasnije morati 'do daske' stisnuti kočnicu", kaže ekonomist. Rješenje se čini logičnim i jednostavnim: upravo ovi paketi konjunkturne pomoći trebaju zamijeniti to umjetno održavanje niskih kamata kod zaduženih zemalja. Sad je pravi trenutak: Europska komisija je upravo počela slati prve milijarde iz paketa od 750 milijardi pomoći oporavka od pandemije u države članice. "Bolji trenutak za ESB da polako prekine tu drogu nula posto kamata se jedva može očekivati", smatra Heinemann.