Bangkok - grad koji miru ne vjeruje

Tragovi borbi su nestali brzo. I to ne samo zbog munjevite akcije gradskih i saveznih vlasti nego i dobrovoljnog rada samih građana koji su što prije htjeli očistiti "svoj" Bangkok od tragova onih koji po njihovom mišljenju ovdje ne pripadaju. "Oni", to su tzv. "crvenokošuljaši", protivnici vlade aktualnog premijera Abhisita Vejjajive i, djelomočno, pobornici svrgnutog i u Crnu Goru odbjeglog, nekadašnjeg premijera Thaksina Shinawatre, koji su do kraja svibnja nekoliko tjedana u šaci držali poslovno središte Bangkoka tražeći smjenu vlasti. Na drugoj strani su tzv. "žuti", pripadnici srednjeg staleža, uglavnom žitelja Bangkoka, sloja koji najviše profitira od tajlandskog gospodarskog čuda.

Prividni mir

Ožiljci u luksuznom poslovnom središtu još uvijek nisu u potpunosti nestali, no život se polako vraća u bangkokški Manhattan, kako se naziva prostor sjeverno od Lumpini parka u središtu grada. No nepovjerenje između "crvenih" i "žutih" je još uvijek prisutno. Vidljivo je to i iz vladine odluke koja je početkom sedmog tjedna nakon krvavog razbijanja "crvene revolucije" odlučila za daljnja tri mjeseca produljiti izvanredno stanje. Ono zabranjuje okupljanja na javnim mjestima i vlastima omogućuje sukob s potencijalnim rušiteljima mira bez pretjeranog obaziranja na Ustav i u njemu garantirana građanska prava.

Vlada miru ne vjeruje, a očito da mu ne vjeruju ni stanovnici Bangkoka, tog ponosa kraljevine Tajland. U razgovoru s recepcionarima, taksistima i ostalima koji žive od otvorenosti i od nekadašnjeg mira ovog grada koji, između ostalog, već desetljećima privlači milijune turista iz čitavog svijeta, prisutna je nelagoda.

Svibanjski pokolj u središtu grada kada je prema nekim podacima život izgubilo preko 80 civila a preko 2000 je ozlijeđeno, još je duboko u svijesti građana Bangkoka od kojih mnogi još uvijek ne vjeruju onomu što se dogodilo. Nevjerica se susreće i kod stranaca od kojih se mnogi već godinama uvijek iznova vraćaju tajlandskoj metropoli. "Bangkok je bio grad u kojem ste u tri ujutro mogli šetati najmračnijim ulicama bez straha da će Vam se nešto dogoditi", kaže Kenneth, srednjovječni učitelj engleskog koji je u Bangkoku, kao i tisuće drugih stranaca, pronašao drugi dom.

U to se mogao uvjeriti svatko tko je ikada posjetio ovu 10 milijunsku metropolu. Unatoč vječitoj prometnoj gužvi i strci grad je odisao spokojem netipičnim za gradove ove veličine. Spokoj je i danas prisutan, ali to je jedno drugo stanje koje više liči mukotrpnom traženju unutarnjeg mira nakon proživljene traume nego samozadovoljnom miru grada koji ide prema naprijed.

Rana koja prolazi kroz sredinu društva

Tajlandsko urbano društvo mijenja se munjevitom brzinom. Središte Bangkoka sa svojom ultramodernom jednotračnom željeznicom "Skytrainom", školarcima s neizostavnim i-podovima i mobitelima i poslovnim svijetom u Zegninim odjelima, sve više liči Tokiju i Singapuru a sve se više odmiče od slike usnule Indokine koju karakterizira vječita zaostalost i dalekoistočni fatalizam. No upravo iz te provincije nezadovoljnici su početkom proljeća krenuli u Bangkok, simbol blagostanja jednih ali i siromaštva drugih. Vojska nezadovoljnih sjevernjaka sjetila se da im je pod njihovim zemljakom, Shinawatrom koji i sam potječe sa siromašnog juga, bilo mnogo bolje.

Doduše, malo tko poriče da vlada Thaksima Shinawatre nije ogrzela u korupciju i nepotizam ali u očima većine, i to ne samo onih koji su u svibnju izašli na ulice Bangkoka, niti nova vlada Abhisita Vejjajive, tog tipičnog predstavnika modernog Tajlanda, školarca elitnih europskih sveučilišta, nije oličenje "good governmenta" nego radi samo za svoju i dobrobit građanske elite. "Crvenokošuljaši" su se popeli na svoje pick-upove i pohitali u prijestolnicu tražeći dio kolača i "more demokracy". No živci su popustili s obje strane i zemlja se sada nalazi u poziciji u kojoj je naizgled sve riješeno ali samo na površini.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Borba za turiste

Bit će bolje!

Najnovija epizoda u seriji pokušaja preobražaja Tajlanda u punokrvno demokratsko društvo ostavila je traga. Hoteli u glavnom gradu su poluprazni. Iako su one kuće koje pripadaju velikim međunarodnim lancima poput Hyatta, čiji je hotel Bangkok Erawan usred borbene zone tjednima bio zatvoren, pomalo demonstrativno najavljuju da sniženja cijena neće biti, hoteli koji iza sebe nemaju materijalnu podršku iz inozemstva postupaju pragmatično.

Tako se dvokrevetna soba u hotelu s četiri zvjezdica usred Bangkoka i s bazenom s pogledom na bangkokški skyline može dobiti za manje od 30 eura. Meka turista željnih lokalnog kolorita i zabavnog konzuma, noćni sajam Suam Lun sablasno zjapi poluprazan. Tamo gdje se još prije koji mjesec nije moglo proći, gdje su Vas dobro raspoloženi prodavači pozivali na nezaobilazan folklorni ritual cjenkanja, sada sjedi pokoji ljubazan ali rezignirani prodavač. Sreća da su sukobi, koji su se odvijali nekoliko desetaka metara od sajma, prošli, no tu je i pitanje kako prehraniti obitelj i platiti najamninu za štand?

Iako nitko od upitanih ne želi otvoreno govoriti o trenutnom stanju koje ne prati optimistične parole vlasti, logičan slijed događaja bit će sniženje cijena. Jer, novi turistički tigrovi u regiji poput Vijetnama samo čekaju svoju priliku. No možda je još prerano govoriti o dugoročnoj šteti po tajlandski turizam. Naposljetku turisti Tajlandu nisu okrenuli leđa niti nakon nemira 2006. kada je direktno bio pogođen logistički mozak tajlandskog turizma, novoizgrađena međunarodna zračna luka Suvarnabhumi istočno od Bangkoka.

Ovaj prometni div je besprijekorno funkcionirao i usred najžešćih borbi u nekoliko kilometara udaljenom središtu Bangkoka i turiste prebacivao u južna turistička središta poput Phuketa i Pattaye, daleko od crnih dimnih zavjesa, mrtvnih prosvjednika i barikada od bambusa. Tajland godišnje posjeti oko 14,5 milijuna turista koji ovdje ostave preko 11 milijardi eura. 6,7 posto tajlandskog brutto dohotka otpada na turizam.

No unatoč činjenci da većina turista koji posjećuju Tajland dolazi iz azijskog susjedstva ,a to su turisti koji su malo manje osjetljivi nego turisti iz Europe i SAD-a, samo u prvih četiri mjeseca ove godine Tajland je zbog nemira izgubio preko 180 milijuna turističkih eura. Vlada trenutno ulaže milijune u promidžbu koja bi trebala pokazati da se "osmjeh vratio na lice Tajlanda". No jednu sortu turista Tajlanđani si ne priželjkuju, a to su avanturisti koji su i usred sukoba u svibnju hrlili u središte Bangkoka kako bi pijući kavu u Starbucksu pratili okršaje na ulicama.

Revolucija između Bulgarija i McDonaldsa

Radi se užurbano kako bi se s lica Bangkoka uklonili ožiljci "crvenokošuljaške" revolucije. "Drugi po redu najveći shopping centar u Aziji", Centar World s nebrojenim trgovinama svjetskih brandova je u naletu "crvenokošuljaša" bijesnih na vladu prošao najgore i spaljen je do temelja, neće tako skoro otvoriti svoja vrata. No ostali shopping centri u blizuini već naveliko prodaju svoju luksuznu robu i pružaju klimatizirano utočište dokonim školarcima. Iz nestvarne atmosfere Bulgarija, Lamborghinija i Prade vas isrgnu detalji poput spaljenog kioska ili mecima izrešetane ograde na pješačkom nadvožnjaku.

No postoje detalji koji pokazuju da je put do demokratskog Tajlanda još dug. U te "detalje" svakako spada i kult kraljevske obitelji posebice njezinog poglavara kralja Bhumibola Adulyadeja. I iako se za uvredu kralja još uvijek može završiti u zatvoru, sve su glasniji oni koji kritiziaju kraljevu šutnju tijekom najnovijih nemira. Promatrače međutim sve više zabrinjava činjenica da se strani tisak u kojem se kritički osvrće na najnoviju krizu u Tajlandu ili kritizira kralj, više ne mogu naći u, donedavno, još dobro opskrbljenim knjižarama. Mnogi govore o cenzuri. Prodavači u knjižari na upit je li stigao određeni strani magazin, konkretno britanski "The Economist" koji je kritizirao vlasti u Bangkoku, ljubazno iz dana u dan poručuju: "Stići će sutra". Sve tu naznake, kako se mnogima izvana čini, da borba za demokraciju u Tajlandu još nije okončana.

Autor: Nenad Kreizer

Odg. urednica: Marijana Ljubičić