Bajiću treći mandat, dijaspora još na čekanju

S 83 glasa za, jednim protiv i 36 suzdržanih Mladen Bajić je nakon osam godina dobio još četiri godine na dužnosti glavnog državnog odvjetnika. Očekivano, jer su HDZ i njihovi koalicijski partneri Bajiću najavili potporu. U prilog Bajićevu ostanku na dosadašnjoj dužnosti predsjednica vlade Jadranka Kosor navela je kako ne treba mijenjati dobitni tim, osobito u trenutku kada se zahuktala borba protiv korupcije. Navela je i pohvale glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza na Bajićev račun. Opozicija Bajića ne smatra dobrim rješenjem, jer je u proteklih osam godina jedino dosljedno iskazivao snishodljivost prema vlasti.

Nije došlo ni do suglasnosti o biračkom pravu Hrvata izvan zemlje. Najprije su o tom problemu u četiri oka razgovarali predsjednici HDZ-a i SDP-a Jadanka Kosor i Zoran Milanović. Prvom SDP-ovcu nije prihvatljiv samo dogovor o fiksnoj kvoti za tzv. dijasporu, već traži jasno definiranje mjesta za izjašnjavanje izvandomovinskih Hrvata.

Ne bježimo od kvota, rekao je Milanović dodajući: “…pod uvjetom da se glasuje u hrvatskim veleposlanstvim i konzulatima. To je preduvjet. To je pitanje načela. S obzirom da nisam čuo nikakav konkretan prijedlog, o tome nismo razgovarali.“

Glavno pitanje: uređivanje biračkih popisa

Predsjednica Vlade i HDZ-a potom je razgovarala s čelnicima ostalih opozicijskih stranaka. Iako je ovaj krug pregovora zasad propao svi i dalje nastoje doći do prihvatljivog rješenje, kako bi se ustavne promjene izglasale, a potom krenulo i donošenje još jednog seta zakona iz europske pravne stečevine. One su potrebne zbog zaključenja pregovora s Unijom. Prema neslužbenim izjavama, HDZ opoziciji predlaže fiksne kvote saborskih zastupnika za dijasporu.

Odnosno, glasovima izvandomovinskih Hrvata uvijek bi se birao isti broj zastupnika, neovisno o broju izašlih na birališta, tako da odaziv ne bi bio presudan za konačan ishod.

Za opoziciju glavno pitanje je uređivanje biračkih popisa i Zakon o prebivalištu. Milanović je nakon susreta s Kosor naglasio kako nitko ne predlaže nikakva radikalna rješenje, poput onih da se dijaspori ospori pravo glasa. A i o sustavu socijalnih davanja za Hrvate u Bosni i Hercegovini spremni su razgovarati.

“Svjesni smo problema u kojima se Hrvati u BiH nalaze i problema s prijavom prebivališta i problema koji za te naše ljude mogu nastati ako se odjednom striktno krene primjenjivati Zakon o prebivalištu. Sve to imamo na umu i na srcu. Ali reda mora biti, a ovo što trenutno imamo je nered i to je naš glavi motiv. Nikakva trgovina kvotama“, izjavio je Milanović.

Možda je prekasno za sprječavanje?

Iako se zasad izbjegava otvaranje osjetljivog pitanja o davanjima za BiH Hrvate iz hrvatskog državnog budžeta, očito će i ta tema doći na red. Opće je uvjerenje analitičara i novinskih komentatora da će BiH Hrvati i dalje ostati moneta za politička potkusurivanja u Hrvatskoj. Jer, iako opozicija tvrdi kako cilj novog Zakona o prebivalištu nije ukidanje njihovih socijalnih prava, Zakon predviđa znatno strožije kontrole te lakše brisanje iz evidencije prebivališta, a time i ostvarenja socijalnih prava.

Kakve će dugoročne posljedice imati takva politika koja Hrvate u BiH čvrsto veže i za ekonomsku i za političku “ruku“ Hrvatske, hoće li svesti Hrvate u BiH na manjinu, a potom postupno dovesti i do potpunog pražnjenja tog prostora od Hrvata - o tome već godinama nitko u Hrvatskoj ozbiljno ne promišlja i vjerojatno je već prekasno za sprječavanje tog scenarija.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednica: Marijana Ljubičić