Atentat na Hitlera: ″Von Stauffenberg je mogao uspjeti″ | Panorama | DW | 13.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Atentat na Hitlera: "Von Stauffenberg je mogao uspjeti"

Bliži se 75. godišnjica atentata na Adolfa Hitlera koji je izvela skupina oko Clausa von Stauffenberga. Kakve je izglede imala "operacija Valkira"? Povjesničar i časnik Bundeswehra Magnus Pahl za DW kaže - realistične.

DW:Grof von Stauffenberg i mnogi njegovi suborci su godinama bili uvjereni pristaše nacističkog režima. Šta ih je odjednom navelo ideju da ubiju svog vođu Adolfa Hitlera?

Magnus Pahl: Pripadnici pokreta otpora protiv Hitlera su svakako bili vođeni različitim - osobnim, političkim i religioznim motivima. Zajednička im je bila borba protiv zločinačkog režima. Kod von Stauffenberga, kao časnika glavnog stožera, i kod ostalih vojnih pripadnika otpora, tu su bili i vojni motivi. Nakon katastrofalnih poraza u Staljingradu i sjevernoj Africi, ovi časnici su shvatili da će Hitlerovo vođenje ratova odvesti Njemački Rajh u propast. Nakon Staljingrada se na neki način nastavilo s planovima svrgavanja Hitlera iz 1938. i 1939. godine.

Hitler je preživio bombaški napad 20. srpnjas lakšim povredama. Je li "operacija Valkira" imala ikakve šanse za uspjeh?

Zaista je bilo vrlo važno da Hitler bude ubijen. To je važilo kao preduvjet za uspjeh državnog udara. Vojnici Wehrmachta su prisegnuli Hitleru i velikim dijelom mu bili i odani. Da je Hitler bio ubijen, oni bi bili oslobođeni ove prisege, a put slobodan za rušenje vlasti.

Zavjerenicima je za državni udar nedostajala dovoljno pouzdana vojna potpora. Unatoč tome, vjeruje se, posebno u novijim istraživanjima, da je puč zaista imao izvjesne šanse za uspjeh. Naravno, to retrospektivno nikada ne možete precizno ocijeniti, ali postoji nekoliko pokazatelja. Jedan od njih je i pokušaj puča u Parizu. Tada je bilo uhićeno oko 1.200 pripadnika Službe sigurnosti i SS-a. To pokazuje da su planovi zavjerenika bili vrlo obećavajući. U slučaju Hitlerove smrti, moglo su imati uspjeha i u centru moći u Berlinu.

Povjesničar Magnus Pahl

Povjesničar Magnus Pahl

Nakon rata zavjerenici su bili optuženi da su djelovali iz čistog oportunizma. Da su, kada je postalo jasno da bi rat mogao biti izgubljen, neki časnici i vojnici jednostavno željeli sačuvati glavu i ugled.

Od strane nacionalsocijalističke propagande je naravno bilo pokušaja da se otpor umanji i marginalizira. Hitler je postavio smjernice za to: govorio je da je to bila samo "mala klika zlikovačkih glupih oficira". Tijekom istrage su Gestapo i nacističko vodstvo naravno dobili drugačiju sliku. Danas znamo da je više od 200 ljudi iz civilnog i vojnog otpora aktivno sudjelovalo u pripremi i provođenju akcije 20. srpnja.

Ipak, slika „male zlikovačke klike" zadržala se i u vrijeme rane Savezne Republike. Usprkos totalnom porazu, mnogi Nijemci su tada još uvijek bili pod utjecajem Trećeg Rajha, smatrali su zavjerenike 20. srpnja izdajnicima. Tu možete vidjeti da je intenzivna propaganda, posebno posljednjih mjeseci rata, utjecala na kolektivno sjećanje Nijemaca.

Tom Cruise je na filmskom platnu oživotvorio lik Clausa von Stauffenberga

Tom Cruise je na filmskom platnu oživotvorio lik Clausa von Stauffenberga

Danas se von Stauffenberg i njegovi suborci slave kao junaci otpora. Kada se ta promjena percepcije dogodila među Nijemcima?

To se ne može precizno odrediti. Jasno je da se slika von Stauffenberga i njegovih suučesnika kao izdajnika dugo održavala u velikim dijelovima stanovništva – u desničarskim ekstremističkim krugovima do danas. Međutim, fiksacija na von Stauffenberga postojala je od početka. Pogotovo jer je sam izvršio atentat, ali - to je manje poznato širokoj javnosti - jer je bio glavni planer plana puča Valkira.

Danas, 75 godina kasnije, 20. srpnja predstavlja simbol hrabrog angažmana za pravdu i slobodu. Naravno, ideje zavjerenika nisu išle u pravcu uspostavljanja pluralističkog društva kao što je danas. Ali njihova djela, prevedena u sadašnje modele mišljenja i jezika, mogu se bez sumnje shvatiti kao zagovaranje prava i slobode. A to su dva ključna elementa demokratske kulture.

*Doktor Magnus Pahl je povjesničar i časnik Bundeswehra. Kustos je izložbe „'Führer Adolf Hitler je mrtav.' Atentat i pokušaj državnog udara 20. srpnja 1944". Izložba je otvorena u Vojno-povijesnom muzeju u Dresdenu do prosinca.

 

Preporuka uredništva