Art Cologne - godišnjica i preporod

Posjetitelji se moraju strpiti još dva dana: od srijede, 1. studenog, pa do konca tjedna u prostranim dvoranama kölnskog sajma moći će razgledati što im ove jubilarne godine, kada Art Cologne obilježava 40. obljetnicu osnivanja, nudi ukupno 185 galerija iz 28 zemalja. Uz same izložbene štandove na sajmu se odvijaju brojni informativni susreti - ove godine, prije svega o samim počecima sajma. Jedan od osnivača i najmarkantnijih ličnosti njemačke likovne scene galerist Rudolf Zwirner je ujedno i dobitnik ovogodišnje nagrade sajma za specijalan doprinos razvoju likovne umjetnosti i medunarodnog likovnog tržišta. Sajam je u svojoj 40-godišnjoj povijesti prošao niz faza - posljednja veća kriza zabilježena je početkom 90-tih godina - no sada sajam opet blista u punom sjaju, a umjetnička djela klasične moderne u visini i od nekoliko milijuna eura bez problema mijenjaju svoje vlasnike. Umjetnicima koji nisu toliko razvikani, znatno se teže probiti na tržištu. No i njima sajam želi izici u susret.

Goodrow ima posebnu misiju

Gerard Goodrow je od 2003. direktor Art Cologne. Na taj je položaj stupio kako bi ovaj umjetnički sajam na Rajni, koji su mnogi smatrali uspavanim, pomladio i osvježio, te kako bi se pobrinuo za nova lica koja bi sajam mogla nositi sljedećih godina. «Trebamo nove naraštaje, i to se jako dobro vidi u krugovima umjetnika i galerija, gdje već godinama imamo poticajne programe za mlade umjetnike koji su «novi talenti», odnosno za galeriste koji su «novi suvremenici». Ovaj mladenački potencijal osigurava budućnost, jer neki galeristi odlaze u mirovinu, umjetnici također. Pa i kolekcionari ponekad u poznijim godinama prestaju biti aktivni.
Za nove naraštaje rezerviran je prostor nazvan «Open space» ili otvoreni prostor, u kojem djela mladih umjetnika nisu izložena kao što je uobičajeno u malim odjeljcima, već su za to dobila jedan veliki otvoreni prostor. Radi se uglavnom o velikim instalacijama, koje i nisu zamišljene za dnevnu sobu. Ipak, još uvijek vlada potražnja i za klasičnom Modernom, kojom se Art Cologne tijekom godina i etablirao. Slike jednog Klimta, Picassa ili Chagalla i dalje postižu cijene u milijunskim iznosima. No, Goodrow zamjećuje i jedan novi trend: «Trend koji ide u smjeru skulpture već se etablirao. Ali mi smo na Art Cologne zamijetili jedan potpuno novi interes za djela na papiru. To je posebno vidljivo kod umjetnika i galerija koje se tek etabliraju, ali i kod tzv. «odraslih galerija». U svakom slučaju, papir kod nas danas ima vrlo veliku ulogu. Prije svega crteži.»

Umjetnost po prihvatljivoj cijeni

Ta su djela, naime, uglavnom jeftinija od slika ili skulptura, i zbog toga posebno privlačna za mlade kolekcionare. Na Art Cologne mogu se vidjeti crteži u kredi ili olovci, grafike, ali i crteži u prostoru. Kao što su oni od Freda Sandbacka, koji uz pomoć konca kroz prostor poteže trodimenzionalne linije. Može se vidjeti i instalacija po imenu «Hidden Treasures», ili skrivena blaga, što je jedan od novih programa Art Cologne. Ovaj umjetnički sajam želi godišnje predstaviti do šest umjetnika starijih od 40 godina, koji nešto znače u povijesti umjetnosti, ali koji na tržištu umjetnina do sada nisu bili snažno prisutni.
Da inovativne ideje ne moraju obvezno dolaziti od skroz mladih umjetnika, potvrđuje i jubilarna izložba Jannisa Kounellisa. Taj umjetnik, koji živi u Italiji, još od 60-ih godina prošloga stoljeća pripada najvažnijim predstavnicima europske suvremene umjetnosti (ART Povera). Na Art Cologne ovaj sedamdesetogodišnjak izlaže rekonstrukciju svojeg najpoznatijeg djela «Bez imena» iz 1969. Dvanaest konja stoji u sobi, privezani za zidove kao živuće umjetničko djelo. Ta je instalacija tada bila izraz prosvjeda protiv tržišta umjetninama. Gerard Goodrow danas je vidi prije kao poziv na vlastito preispitivanje: «To je nešto što mi uopće učimo od mladih, radilo se o mladim umjetnicima, galeristima ili kolekcionarima. To vlastito preispitivanje, čovjeka uvijek dovodi dalje. Kada smo komotni, a to nam je općenito poznato iz umjetnosti u Kölnu, tada se ništa ne događa i drugi gradovi poput Berlina ili Londona, postaju značajniji. To znači, da ovo stalno preispitivanje sebe samog, vodi u inovaciju i napredak.»

Upravo je to Köln tijekom godina izgubio. Sajmovi poput Art Basel, ili novi Art Frieze u Londonu u suvremenoj su umjetnosti prestigli Köln. Čak je i Art forum u Berlinu uključio galerije iz Londona, Pariza ili SAD-a, koje na Art Cologne nisu došle. Samo su tri galerije iz SAD-a ove godine predstavljene na sajmu. To bi se u budućnosti trebalo promijeniti. I zbog toga će se Art Cologne sljedeće godine održati u proljeće, a ne u jesen, kada je konkurencija prevelika.

Strah od umjetničkog tržišta

Radi se o tome da se predstavi mlada neistrošena umjetnost koja bi imala i prihvatljivu cijenu. Ni jedno djelo ne smije biti skuplje od 5000 eura. Istovremeno će se na kvaliteti cijelo vrijeme raditi, ističe umjetnički savjetnik na Art Fairu, Peter Lodermeyer. «Art Fair nema problema s time da ga se gleda kao nešto što tek priprema teren za umjetničko tržište. Dakle, kao sajam za otkrivanje talenata. Isto tako vjerujem da će Art Fair posebno privući ljude koji se pomalo boje umjetničkog tržišta. Uz to ide i karakter manifestacije koji ima Art Fair i kojeg Art Fair posebno naglašava.»
Koncerti, partyji, izvedbe u živo te ukusna jela poslužena u starim tvornicama koje izgledaju izuzetno šik, to je karakteristika Art Faira. Spontane su kupovine naročito poželjne. Jer, za kölnsku galeristicu Alexu Jansen, koja u svom programu ima skulpture i objekte, upravo ta drugačija publika čini Art Fair atraktivnim: «Došli su ljudi koji su stvarno prvi put u dodiru s umjetnošću, ali kojima se to nevjerojatno svidjelo, koji su otkrili strašno puno novog. Na Art Cologne su uvijek vrhunske galerije, međunarodne zvijezde i na to je usmjerena većina kolekcionara i mušterija. Tamo se vrlo rijetko događa da vrlo mladi umjetnici dobiju priliku».
Tradicija obvezuje i stoga je Art Cologne smanjio broj sudionika s 250 na 185. Više kvalitete od kvantitete, ali to znači i manje suvremene umjetnosti. Spoj između tradicije i inovacije ipak nije baš tako lak.