Arapske zemlje i Izrael: između približavanja i neprijateljstva | Politika | DW | 03.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Analiza

Arapske zemlje i Izrael: između približavanja i neprijateljstva

Arapske reakcije na nedavni val nasilja na Bliskom istoku nisu uopće ujednačene. Dok neke zemlje demonstrativno zaoštravaju kurs prema Izraelu, druge su posvećene daljem približavanju.

Muktada al Sadr

Muktada al Sadr

Većina je bila jasna: svi članovi iračkog parlamenta, koji su bili na sjednici – njih 275 od ukupno 329 – glasali su prošli tjedan za zakon koji kriminalizira sve veze s Izraelom i Izraelcima. Prekršitelji mogu biti kažnjeni doživotnim zatvorom ili čak osuđeni na smrtnu kaznu. Zakon se odnosi na Iračane u zemlji i inozemstvu, kao i na strane institucije, kompanije i pojedince koji rade u Iraku.

Prema izvještajima medija, usvajanje zakona je inicirao blok lidera šijitske milicije Muktade al Sadra. Nakon iračkih izbora prošle jeseni, Al Sadra se smatra novim moćnikom unutar te zemlje.

Kazne za kontakte Izraela u Iraku

Povjesničar i stručnjak za Bliski istok Peter Wien sa Sveučilišta Maryland kaže da Al Sadr novim zakonom pokušava „pojačati“ svoj profil. Za razliku od drugih šijitskih skupina, on se ograđuje od Irana, koji ima veliki politički utjecaj u Iraku, kaže Wien. „Njegovi protivnici ga optužuju da se umjesto toga previše okrenuo sunitima i Kurdima u zemlji." A na Kurde jedan dio političkog establišmenta gleda s posebnim podozrenjem. Ponekad se sumnja da uz pomoć Izraela žele progurati svoje političke težnje za neovisnošću. Sa stanovišta mnogih Iračana, ovo bi bilo ozbiljno kršenje tabua, analizira Peter Wien. „Zato Al Sadr pokušava iskoristiti novi zakon da se pozicionira kao odlučan zagovornik antiizraelskih snaga."

Michael Kiefer

Michael Kiefer

U načelu zakon nije iznenađenje, kaže Michael Kiefer, islamolog sa Sveučilišta u njemačkom Osnabrücku. „On prati liniju na kojoj se Irak, a posebno šijitska parlamentarna većina, pozicionira u odnosu na Izrael u posljednjih nekoliko godina." Međutim, prema Kieferu, Irak nije jedina zemlja s antiizraelskim tendencijama - od kojih su neke jasno antižidovske. Usprkos približavanju drugih arapskih država s Izraelom, koje je počelo 2020. godine, ovaj fenomen je i dalje prisutan u velikim dijelovima regije, pogotovo zbog toga što samo manji dio država članica Arapske lige održava službene odnose s Izraelom. "No, nije više tako žestoko kao 90-ih", kaže Kiefer. „Ali politika se i dalje može kreirati antiizraelskom retorikom."

Ovo se posebno može uočiti uvijek onda kada – kao što je nedavno bio slučaj sa smrću palestinske novinarke Shirin Abu Akleh i nemirima na Brdu hrama – sukob na Bliskom istoku ponovo nasilno eskalira; i mnogi tradicionalni masovni mediji, kao i platforme društvenih medija u arapskom svijetu se fokusiraju na žrtve na palestinskoj strani.

Antiizraelski tonovi u Tunisu

To je trenutno evidentno u Tunisu, na primjer. Tamo je jedan službenik Ministarstva sporta rekao početkom ovog tjedna da su poduzete mjere da se spriječi izraelsku atletičarku Hagar Koen Kalif da sudjeluje na međunarodnom triatlonskom turniru početkom lipnja u gradu Hamametu. Ministarstvo je saopćilo da djeluje iz posvećenosti "nacionalnim načelima" i podržava "bratski" narod Palestinaca.

Tunižansko-izraelski odnosi dodatno su se pogoršali otkako je pravnik Kais Saied preuzeo predsjedničku funkciju u Tunisu u jesen 2019. Tijekom predizborne kampanje, Saied je davao izrazito antiizraelske izjave. On je takozvani „Abrahamov sporazum“, sporazum o normalizaciji koji su neke arapske države potpisale s Izraelom, opisao kao "veleizdaju".

Isključenje izraelske sportašice događa se u trenutku prilično velikih unutarnjih političkih tenzija. Saied je prošlog ljeta suspendirao parlament, a u ožujku naredio njegovo raspuštanje. Svojim sve autoritarnijim kursom, on je protiv sebe okrenuo dio tunižanskog društva. Michael Kiefer također vidi konkretan motiv u tome: „U arapskom svijetu antiizraelska retorika je često dokazano sredstvo za ujedinjavanje stanovništva neke zemlje, ili barem pokušaja da ga se ujedini."

Emirati se nastavljaju približavati Izraelu

Utoliko je upečatljivije što je nekoliko drugih arapskih država, usprkos rastućem nasilju i široko rasprostranjenoj solidarnosti s Palestincima u regiji, do sada jasno ostalo na kursu približavanja prema Izraelu. Od potpisivanja takozvanih Abrahamovih sporazuma s Izraelom u rujnu 2020., ovo se posebno odnosi na Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) i Bahrein, koji naravno dijele dominantan zajednički interes: sve tri države su jasno protiv Irana, bore se protiv regionalnog utjecaja Irana i posebno su zabrinute po pitanju vojne moći Teherana. Nedavno je UAE čak potpisao sporazum o slobodnoj trgovini s Izraelom. Prema riječima izraelskog premijera Naftali Beneta, ovo je do sada najsveobuhvatniji sporazum o slobodnoj trgovini s nekom arapskom zemljom.

Isto vrijedi i za Maroko – zajedno sa UAE, Bahreinom i Sudanom, četvrtom arapskom zemljom koja se posljednjih godina približila Izraelu – I to uz američko posredovanje u okviru Abrahamovog sporazuma. Približavanje je bilo dobro za Maroko, ne samo zato što je Washington zauzvrat prihvatio stav Rabata o međunarodnom pravu u sukobu u Zapadnoj Sahari. Nakon što su Maroko i Izrael uspostavili diplomatske odnose u prosincu 2020. godine, prošle veljače je uslijedio trgovinski sporazum. Ništa manje značajno: "I24NEWS", izraelska televizija, je čak po prvi put otvorila vlastiti TV-studio u Maroku.

TV-postaja I24NEWS

TV-postaja I24NEWS

Jasni signali iz Saudijske Arabije

Iza kulisa, odnosi Izraela sa Saudijskom Arabijom, vodećom sunitskom silom u regiji, također se poboljšavaju. Saudijska kraljevska obitelj doduše još uvijek odbija sklopiti formalni sporazum o normalizaciji s Izraelom, ali prema izvještajima, već je bilo nekoliko razgovora. Očigledan cilj je, međutim, da se izbjegne dojam da bi Saudijska Arabija, kao čuvarica muslimanskih „Svetih mjesta“, približavanjem Izraelu smanjila razinu solidarnost s Palestincima. Zapravo se približavanje se odavno dogodilo: od ljeta 2020. Saudijska Arabija je dala Izraelu pravo preleta na ruti do UAE. Prema pisanju medija, ovo pravo bi se trebalo dodatno proširiti.

Pozadinu saudijsko-izraelskog približavanja – osim zajedničkog protivljenja Iranu – očigledno su i pregovori o dva otoka u Crvenom moru, koji će biti prebačeni s egipatskog suvereniteta na suverenitet saudijske kraljevine. Međutim, prema izraelsko-egipatskom mirovnom sporazumu iz 1979. godine, za to je također potrebna suglasnost Izraela. Početkom ovog tjedna, izraelski ministar vanjskih poslova Jair Lapid potvrdio je da vjeruje da je moguć proces normalizacije sa Saudijskom Arabijom. Međutim, on je upozorio na pretjerano velike nade. Ovaj proces približavanja je dugotrajan i napreduje samo malim koracima – ali i to je također „potpuno u redu", rekao je on.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva