″Antisemitizam je društveni problem″ | Politika | DW | 19.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

"Antisemitizam je društveni problem"

2021. je trebala biti godina obilježena židovskim blagdanom Šavuotom. No, u Njemačkoj se ponovno rasplamsao antisemitizam. Ugrožava li sukob Palestinaca i Izraela jubilarnu godinu?

Židovi su u Njemačkoj prisutni već 1.700 godina. Ovaj važan jubilej proslavlja se ove godine nizom manifestacija, radionica, izložbi i simpozija. S obzirom na sukob na Bliskom istoku i napade na židovske i izraelske objekte i obilježja u Njemačkoj, pitali smo Andreija Kovacsa, glavnog direktora inicijative JLID2021 (Židovski život u Njemačkoj 2021) o tome kako trenutni incidenti utječu na proslavu jubileja? Andrei Kovacs potječe iz židovsko-mađarske obitelji. Bake i djedovi ovog glazbenika i poduzetnika preživjeli su budimpeštanski geto i koncentracijski logor Bergen-Belsen. Intervju je vođen uoči početka Šavuota (16.-18. svibnja)

DW: Blagdan Šavuot je počeo u nedjelju navečer. O kakvom blagdanu, odnosno festivalu je riječ?

Andrei Kovacs: Šavuot ima dva značenja: jedno je povezano s prirodom, a drugo je biblijsko-historijsko. Šavuot je festival žetve, na kojem obilježavamo prvu pšeničnu žetvu u Izraelu. Proslavljamo prije svega dar Tore i deset zapovijedi izraelskom narodu na planini Sinaj. Tijekom Šavuota tradicionalno pijemo puno mlijeka i jedemo slatku i mliječnu hranu te med. Uobičajeno je da prve noći ostajemo budni i proučavamo Toru. Čitanja i rasprave odvijaju se cijelu noć u mnogim općinama i zajednicama. Moglo bi se reći da je Šavuot "Bijela noć Tore"

Andrei Kovacs

Andrei Kovacs

Kako na blagdansko raspoloženje utječe najnoviji sukob Palestinaca i Izraelaca?

Naravno da je raspoloženje pomućeno. Mnogi imaju članove obitelji koji žive u Izraelu - roditelje, djecu, braću i sestre koji trenutno provode noći bez sna, u skloništima. U međuvremenu se ovdje u Njemačkoj napada i sinagoge, a na ulicama se uzvikuju antisemitske parole.

Zašto je sukob upravo sada eskalirao? Što je dovelo do toga?

Situacija u Izraelu je vrlo složena. Teroristička paravojska Hamas iskoristila je nemire u istočnom Jerusalemu i napala civilno stanovništvo Izraela, ispalivši na tu zemlju preko 2.600 raketa. To je poput terorističkog napada velikih razmjera - s ciljem ubijanja što većeg broja ljudi. Inače, među njima je i preko 20 posto Izraelaca arapskog podrijetla. Izrael se mora braniti od ovog velikog terorističkog napada.

Kakav osjećaj u Vama izaziva spoznaja da se Židove i njihova obilježja u Njemačkoj ove godine mora snažnije zaštiti nego ranijih godina?

Ono što doživljavamo ovih dana je predložak koji se stalno ponavlja. Nažalost, život s antisemitski motiviranim neprijateljstvom prema Izraelu dio je svakodnevice njemačkih Židova. Mnogo godina se to tolerira, pa čak i podržava od strane brojnih ljudi i organizacija. Čim je Izrael prisiljen braniti svoje postojanje, ponovno izbijaju ovi oblici antisemitizma. Zapanjujuće je da svega 76 godina nakon Holokausta mnogi ljudi ne razumiju da židovska država ne može prihvatiti prijetnju svom postojanju i da se mora braniti.

Htjeli ste što otvorenije proslaviti židovsku jubilarnu godinu. Kako najnoviji događaji utječu na vaš program?

Naravno da oni utječu na nas. Antisemitski napadi posljednjih dana još jednom su jasno pokazali koliko je fragilan židovski život u Njemačkoj - i kako se ogorčenje i otpori mogu zloupotrijebiti u političke svrhe. Jubilarna godina bila je i zamišljena kao događaj za društvo u cjelini. Ona živi od činjenice da ljudi iz mnogih društvenih miljea sudjeluju u proslavi tijekom koje se održavaju brojne i raznovrsne sesije. Posebno je u ovim vremenima važno pokazati solidarnost. Uvjeren sam da naši partneri u projektima neće biti zastrašeni ovim što se dešava i da će festivalsku godinu još više iskoristiti za zalaganje protiv antisemitizma i za život Židova u Njemačkoj.

Kako bi se bliskoistočni sukob mogao tematizirati u festivalskoj godini?

Bliskoistočni sukob se uvijek uvodi u igru kada se govori o židovskom životu u Njemačkoj. Ali, on ovdje nema što tražiti. Stereotipi i mitovi o zavjeri dio su razmišljanja mnogih ljudi u Njemačkoj. Kao što znamo, oni su postojali mnogo prije osnivanja države Izrael 1948. godine. Antisemitizam je društveni, a ne politički problem.

Kako se u Njemačkoj manifestira suživot muslimanskih Palestinaca i Židova?

Nažalost, kad vidite slike iz Gelsenkirchena i drugih gradova u Njemačkoj, to nije suživot s respektom prema drugima. Ali iz osobnog iskustva mogu reći da većina ljudi, bez obzira na podrijetlo, zna razmišljati diferencirano. U Njemačkoj mi imamo puno više onoga što nas spaja nego što nas razdvaja. Nadam se da će nam uspjeti da se u budućnosti bolje upoznamo i razumijemo.

Zašto se konflikt prenosi na Njemačku? Što je u Njemačkoj, kada je u pitanju integracija, otišlo krivo?

Ovaj konflikt se prenosi po cijelom svijetu. Njemačka tu nije izuzetak. Po pitanju integracije uvijek se može učiniti više. Mnoge obitelji dolaze u Njemačku iz radikaliziranih zemalja, u kojima je antisemitizam jako prisutan i politički instrumentaliziran. Naravno da je teško izaći iz takvih obrazaca razmišljanja. Demokracija i pluralizam su nešto što se mora učiti. To je ogroman zadatak za koji treba vremena i koji su mnogi u Njemačkoj podcijenili.

Što bi njemačka vlada, mimo ove jubilarne godine, mogla učiniti da poboljša taj suživot?

U okviru ove jubilarne godine primamo ogromnu podršku naših partnera u projektima, političara, crkava i civilnog društva. To mi pokazuje da postoje potrebe za inicijativama koje omogućavaju međusobne susrete i upoznavanje. Neiskrivljena slika i doživljaj židovskog života kao instrumenta u borbi protiv antisemitizma trebao bi početi a ne završiti s ovom jubilarnom godinom. Preko 20 posto Nijemaca sada ima migrantsku pozadinu, s rastućom tendencijom. Možda je ova godina primjer kako se i drugim ljudima s migrantskim podrijetlom u Njemačkoj može pružiti prilika da svoju kulturu učine dostupnom i tako pokažu da jesu i žele biti sastavni dio pluralističkog društva. Mogu se samo nadati da će njemačka vlada i ubuduće podržavati takve projekte.

Intervju vodila: Sabine Oelze

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva