1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ana i Marija žele bebu iz epruvete

Igor Lasić22. svibnja 2012

Rasprava o medicinski potpomognutoj oplodnji u Hrvatskoj je u punom jeku. Pritom se pitanje umjetne oplodnje za lezbijske parove nekako našlo na margini iako ono pogađa i stvarne parove sa stvarnim željama.

https://p.dw.com/p/14zQX
Foto: picture alliance/dpa Themendienst

Marija i Ana su ljubavni par, a da su zakonske prilike u Hrvatskoj liberalnije, zvali bismo ih i bračnim. Ne samo da bi htjele pravno jače regulirati svoju vezu nego također žele dijete koje bi jedna od njih rodila, i da mu obje budu majke. Zvuči prilično jednostavno, ali se pred tih nekoliko crtica o njihovoj ljubavi i zajedničkoj budućnosti ispriječilo puno službenih, ali i onih drugih zapreka. Toliko da smo naše sugovornice za predstavljanje u ovom članku morali, shvatljivo je zašto, preimenovati.

Njih dvije su pritom, da ne bude zabune, vrlo hrabre mlade žene: jedine koje smo, kroz više tjedana raspitivanja o mogućim kontaktima u raznim ženskim nevladinim udrugama, privoljeli da nam ispričaju svoju životnu priču. Zanimalo nas je da iz prve ruke čujemo s kakvim se problemima u Hrvatskoj susreću ženske osobe koje bi se odlučile na medicinski pomognutu oplodnju, a da pritom ne moraju dokazivati da imaju muškog partnera, zakonski propisanog za ulogu budućeg oca, makar izvanbračnog.

Lezbijke, primjerice, ali nipošto samo one.

Crkva ne popušta

Medicinski pomognuta iliti umjetna oplodnja je posljednjih mjeseci, inače, top-tema državne politike u ogledu s izrazitije konzervativnim društvenim strujama. No, iskre tu frcaju već pri uopćenom tematiziranju umjetne oplodnje kao (ne)prihvatljive prokreacijske metode, kamoli ne kad na red stignu pitanja samohranog ili simetričnog, homoseksualnog roditeljstva. I premda Zakon o diskriminaciji principijelno brani razne manjine od neravnopravnosti, pa tako i one što se izdvajaju seksualno-orijentacijski, realna praksa je bitno drukčija.

Umjetna oplodnja
Umjetna oplodnjaFoto: picture-alliance/dpa

"Poznati su nam slučajevi djece homoseksualnog roditelja, s kojim ona žive u njezinoj ili njegovoj istospolnoj zajednici. Problemi s okolinom postoje, ali treba naglasiti da je u Zagrebu to puno manje izraženo negoli drugdje. S punim desetljećem održavanja Gay Pridea je, pored razvoja tolerantnijeg društva, određenu životnu dob dosegnula i generacija homoseksualaca koji sad razmišljaju o svoj djeci. A generalno, dakle, Crkva se ispostavlja kao glavni društveni uzročnik negativne atmosfere prema tom pitanju. Ona se protivi bitnim aspektima medicinski pomognute oplodnje kod heteroseksualnih parova, a da ne govorimo o homoseksualnim parovima", objašnjavaju nam Ana i Marija dok dok razgovaramo u jednoj zagrebačkoj kavani.

Radost koju oduvijek žele

Obje su zaposlene u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, dugo su zajedno, vole se i dobro se slažu; govore o tome opušteno i uvjerljivo. Planiranje zajedničkog roditeljstva im predstavlja – što god tko mislio o tome - prirodan nastavak njihova odnosa. Na upit što svakoj od njih ponaosob znači ideja majčinstva, jedna spominje osjećaj radosti, druga navodi kako je to oduvijek željela.

Lesbejski par
Dvije majke za jedno dijete - u Europi više nije rijetkostFoto: picture-alliance/ dpa

Ostvarenje svog sna ipak su sklone potražiti u inozemstvu, znajući da bi se čekanje na povoljnu klimu u Hrvatskoj moglo otegnuti. Od prošle jeseni preispituju mogućnosti za podvrgavanje medicinski pomognutoj oplodnji u raznim europskim zemljama koje za to nude bolje izglede: Češka, Mađarska, Makedonija, Danska, Nizozemska... Cijena se kreće od par stotina do par tisuća eura, ovisno o tome je li posrijedi inseminacija ili, pak, oplodnja in vitro.

Lagani politički napredak

"Vjerojatno ćemo se ubrzo odlučiti na tretman u nekoj od tih zemalja", govore Ana i Marija za Deutsche Welle i dodaju: "No time smo riješile samo dio problema. Brinu nas i reakcije naših obitelji, naravno, iako one znaju da smo lezbijke. Ali, vjerujemo da će to već nekako doći na svoje. Ono što nam dalje slijedi, u širem društvenom okviru, jest neizvjesnost oko budućnosti prava istospolnih roditelja u Hrvatskoj. Zasad, u slučaju smrti biološke majke, tj. one koja je rodila dijete, njezina ga partnerica nema pravo usvojiti. Na to bi veće pravo u Hrvatskoj imao čak i npr. davatelj sjemena".

Zagreb veduta s Kaptolom
Najveći protivnik -crkvaFoto: DW / Subic

Polagano, uvjeti se ipak mijenjaju; hrvatski premijer Zoran Milanović baš je prije nekoliko dana najavio početak izrade Zakona o registriranom partnerstvu, što predstavlja osjetan napredak u odnosu na sadašnji Zakon o istospolnim zajednicama i što bi zainteresirane parove moglo približiti zajedničkom homoseksualnom roditeljstvu. Milanović je za taj čin, po općem sudu, vješto iskoristio moment globalno razvikanog iskoraka predsjednika SAD-a Baracka Obame u njegovu dnevnopolitički motiviranom popuštanju homoseksualnoj populaciji.

Ukinimo diskriminaciju

Paralelno s tim, ostaje još dosta posla oko reguliranja same umjetne oplodnje, za koje nam je Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije u Zagrebu, rekla da ponajprije treba poštivati ljudska prava. "Moralo bi se dopustiti i ženama bez partnera i ženama koje žive u lezbijskoj zajednici da odu na medicinski pomognutu oplodnju. Svako isključivanje bilo koje skupine žena kako bi ostvarila pravo koje druga skupina ima, je diskriminacija", riječi su Rade Borić.

Rada Borić
Rada BorićFoto: DW

Ona zaključuje da mogućnost postanka roditeljicom treba dati svim ženama i da se o tome ne smije odlučivati, kao na javnoj televiziji nedavno, televotingom. I dalje inzistirati na tezi kako "dijete zaslužuje oba roditelja" bi u krajnjoj liniji značilo da samohranim roditeljima treba oduzeti djecu, a posljedično i supružnicima zabraniti rastavu braka.