1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Aleksandar Vučić kopira Slobodana Miloševića"

Srećko Matić
13. prosinca 2016

Zapadni Balkan se vratio u fokus Europske unije. Bruxelles želi ojačati pozicije u regiji i spriječiti jačanje ruskog utjecaja. Izdaje li pritom EU demokratske vrijednosti na kojima je izgrađen?

https://p.dw.com/p/2UByD
Foto: picture-alliance/dpa/A. Cukic

Slučajno ili ne, samo nekoliko dana nakon postizanja kompromisnog rješenja oko novog pozivnog broja za Kosovo, Srbija otvara (uz hrvatsku blokadu oko poglavlja vezanog uz kulturu) nova poglavlja u pregovorima s Europskom unijom. Dogovor s Kosovom očito je jako važan Bruxellesu. Toliko važan da je spreman "zažmiriti" na jedno oko kad se radi o Srbiji i – Aleksandru Vučiću?

"Daljnji napredak Srbije u pregovorima s EU-om ovisi izravno o napretku u pregovorima Beograda s Prištinom. To je odlučujuće za otvaranje novih poglavlja", potvrdio je u razgovoru za DW posebni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, David McAllister. On doduše kaže da Srbija treba još napredovati po "fundamentalnim pitanjima", jačanju pravne države, neovisnosti pravosuđa ili borbi protiv korupcije: "Na tome Srbija mora raditi!"

"Na tome Srbija mora raditi"

Srbija bi morala, uzmemo li i mjerila po kojima EU „mjeri" zemlje koje vode predpristupne pregovore, raditi i na jačanju civilnog društva. Pritom Unija u svom najnovijem izvještaju uopće niti jednim jedinim slovom ne spominje ogromni skandal oko Savamale, rušenja (navodno ilegalnih) objekata u Beogradu pri čemu se nije poštivalo važeće zakone.

"Politička mjerila na Balkanu ne smije se uspoređivati s političkom situacijom u zapadnoj ili sjevernoj Europi", kaže David McAllister. Ali zar u zemlji kandidatkinji također ne bi trebala vrijediti mjerila EU-a? Uljepšava li EU sliku o Srbiji? "Ništa ne uljepšavamo. Hvalimo zemlje Zapadnog Balkana tamo gdje to zaslužuju, a kritiziramo tamo gdje ništa nisu napravile ili su čak nazadovale. I podržavamo tamo gdje im treba pomoć", kaže posebni izvjestitelj Europskog parlamenta.

Pritom EU pred očima ima ponajprije svoje interese. Zapadni Balkan je strateški važna regija, Bruxelles želi spriječiti jačanje ruskog utjecaja i očito je spreman prijeći i preko vlastitih ideala: "EU trenutno više računa vodi o vlastitim geopolitičkim interesima u regiji nego unutarnjopolitičkim reformama u zemljama Zapadnog Balkana. I tu se neke vlade profiliraju i na tome profitiraju, Makedonija je tako postala čuvar vrata Europske unije. I za to se vladu u Skopju nagrađuje", kaže za DW profesor Florian Bieber sa Sveučilišta u Grazu.

"Nagradni" predizborni nastup

Kad govori o "nagradi", Bieber misli na nedavni predizborni nastup austrijskog ministra vanjskih poslova Sebastiana Kurza na skupu vladajuće stranke VMRO-DPMNE. Kasna nagrada za makedonsko zatvaranje "balkanske rute" za izbjeglice? VMRO-DPMNE je pritom posljednjih godina Makedoniju pretvorio u sve autoritarniju državu, vlada Nikole Gruevskog kontrolira policijski aparat, pravosuđe, u velikom stilu je prisluškivala vlastite građane.

Zanimljivo je da Sebastian Kurz govori kako je Makedonija na "dobrom putu" u EU. Istovremeno u izvještaju Europske komisije se u kontekstu Makedonije spominje  pojam "captured state", kaže Bieber: "To je vrlo jak pojam koji jasno upućuje na to da je država pod kontrolom privatnih interesa. I tu se zaista ne može reći da je Makedonija na dobrom putu u EU."

Nije li to licemjerno? Iako Unija govori o europskim perspektivama regije, u stvarnosti je većina članica protiv proširenja. "EU je u krizi i slijedi zato najjednostavniju strategiju. Ostavlja se dojam da se nešto događa, vjeruje se da se u režimima u regiji može imati partnere koji će pomoći u rješavanju izbjegličke krize", pojašnjava profesor Bieber. 

"Srbija stekla puno prijatelja"

Da je to tako, potvrđuje i izvjestitelj Europskog parlamenta David McAllister: "Srbija je kroz manamagement izbjegličke krize stekla puno novih prijatelja u Europi. Vrlo je pozorno registrirano kako se tu temu tretiralo na različite načine u drugim zemljama u regiji." A najveći prijatelj EU-a u regiji je očito – Aleksandar Vučić.

Zašto EU onda nije tematizirao Savamalu ili otvoreno kritizirao pritiske na oporbene političare ili udruge koje promoviraju civilno društvo u Srbiji? Je li i to "nagrada" partnerima u Beogradu? "U našim razgovorima s političarima na Zapadnom Balkanu uvijek naglašavamo da je oporba elementarni sastojak demokracije, značaj pravne države, slobode medija, jer bez njih nema demokracije", kaže McAllister. Na naše pitanje je li on na sastancima kod Vučića i osobno vršio pritisak da ne ostane sve na tim lijepim riječima, Mc Allister diplomatski odgovara:  "U zemljama Zapadnog Balkana nije samo važno da se donese zakone koji jamče slobodu medija. Te zakone treba provesti i u praksi. Ali ne radi se samo o zakonima, potrebna nam je politička klima u kojoj se šaroliku medijsku scenu smatra bogatstvom društva."

Florian Bieber sa Sveučilišta u Grazu oštro kritizira politiku Europske unije prema Zapadnom Balkanu i prešućivanje autoritarnih pojava u tim zemljama pod krinkom stabilnosti: "Stabilnost autoritarnih režima je samo prividna stabilnost. Ona može dugo trajati, ali proizvodi nezadovoljstvo. Onaj tko podržava takve vlade zapravo se igra vatrom." Stručnjak za područje Balkana o trenutnom odnosu između EU-a i zemalja regije priča kao o svojevrsnoj "partiji pokera" s različitim ulozima: 

"Na jednoj strani EU kaže: proces proširenja će još potrajati, a na drugoj vlade tih zemalja govore: bez nas ćete dobiti kaos, nestabilnost, jačanje ruskog utjecaja u regiji. U Srbiji primjerice Vučić pokušava predstaviti Vojislava Šešelja kao alternativu. Poruka je: ako ne podržite nas, eto Šešelja na vlasti, eto Rusa i Velike Srbije. To je ista strategija koju je u 90-im godinama koristio Slobodan Milošević. I on je govorio: ja sam bad boy, ali druge alternative su još gore."

Florian Bieber
Florian BieberFoto: Florian Bieber

Demokracija kao alternativa

U neformalnim razgovorima, kad se isključe kamere i mikrofoni, političari u Njemačkoj kažu često da "znaju s kime imaju posla na Zapadnom Balkanu". Odnosno da su svjesni demokratskih deficita, ali i da se u geopolitičkom interesu te – javno ne tematizira. I dodaju kako alternative nisu uvijek razlog za optimizam. Onaj tko vjeruje takvoj retorici političara Zapadnog Balkana je prilično naivan, kritizira Florian Bieber: "Alternative na Balkanu nisu doista uvijek bolje ili idealne, ali stvarna alternativa mora biti demokracija."