Aktivnosti ruskih tajnih službi u inozemstvu | Politika | DW | 13.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Aktivnosti ruskih tajnih službi u inozemstvu

Zapad Rusiji predbacuje čitav naručenih ubojstava u inozemstvu. Evo kratkog pregleda.

U suđenju zbog tzv. ubojstva u zoološkom vrtu navodno ne bi trebalo biti riječi samo o počinitelju. Glavni državni tajnik Ronald Georg želi dokazati i da je riječ o državnom terorizmu. Prema njegovom mišljenju, ruska vlada je naručila ubojstvo Zelimkhana Khangonshvilla, Gruzijca čečenskog porijekla u "malom zoološkom vrtu" u berlinskoj četvrti Moabit.

Ovo ubojstvo nije jedini slučaj za koji se sumnja da je državni terorizam iz Moskve. Do sada je vlastima na Zapadu međutim rijetko uspijevalo dokazati sudjelovanje Kremlja u atentatima u inozemstvu.

Najkasnije od 2006. godine je za zapadne tajne službe međutim jasno da se ruski agenti i pod predsjednikom Vladimirom Putinom ne zaustavljaju na vlastitim nacionalnim granicama. Bivši službenik ruske tajne službe za unutarnju sigurnost FSB Aleksandar Litvinjenko je umro u egzilu u Londonu od posljedica trovanja radioaktivnim polonijem 210. Navodno su ga otrovala dva ruska špijuna čije izručenje Ujedinjeno kraljevstvo od tada zahtijeva. Osim naručenih ubojstava Zapad Moskvi prebacuje i cyber-napade i manipulacije na izborima. Popis optužbi protiv ruskih tajnih službi samo u posljednjih pet i pol godina je dug:

2015: Hakerski napad na Bundestag

„Digitalnom racijom" nazvali su mediji ono što su hakeri izveli u proljeće 2015. godine na kompjuterima u Bundestagu. Oni su tijekom više tjedana ukrali tisuće e-mailova i dokumenata s računara brojnih parlamentarnih zastupnika – i iz ureda u Bundestagu Angele Merkel.

BND smatra da iza hakerskog napada na Bundestag stoji ruska tajna služba GRU

BND smatra da iza hakerskog napada na Bundestag stoji ruska tajna služba GRU

Korišteni softwer navodno tipično upotrebljavaju hakeri ruske vojne tajne službe GRU kako bi otkrile šifre i krale podatke. O počiniteljima istragu vodi Savezni ured protiv kriminala (BKA). Služba za zaštitu ustavnog poretka (BND) smatra da je "skoro sigurno" da je nalog o krađi podataka došao iz GRU-a.

2016: Manipulacija na izborima u SAD-u

Za vrijeme predizborne kampanje za predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine ruski agenti su navodno izvršili brojne cyber-napade kako bi utjecali na ishod izbora. S jedne strane je navodno vojska trolova ruske tvrtke Internet Reasearch Agency (IRA) u Sankt Peterburgu utjecala na birače preko Twittera, Facebooka, Youtubea i Instagrama, tako što su pisali djelomice lažne vijesti.

Različite analize međunarodnih istražitelja su pokazale da su konzervativni birači prije svega bili huškani protiv demokratske kandidatkinje Hilray Clinton. Istovremeno su njeni potencijalni birači bili plašeni zbunjujućim informacijama. Vlasnik IRA-e je navodno jedan čovjek blizak Putinu.

Neposredna veza s Kremljem je navodno bila i kada je riječ o hakiranoj mail adresi Hilary Clinton. Tragovi navodno vode direktno do ruske tajne službe. 2018. godine je posebni istražitelj Robert Mueller u ovom slučaju podigao tužbu protiv 12 suradnika GRU-a, koji su prodrli u e-mail i špijunirali. Nekoliko dana kasnije je i Donald Trump potvrdio da je vjerojatno postojalo miješanje Moskve. Do tada je američki predsjednik slijedio verziju svojih ruskih kolega koji su negirali optužbe. Izvještaj američkog Senata, na skoro 1.000 stranica, nabraja ove i druge manipulacije.

2016: Pokušaj puča u Crnoj Gori

U svibnju 2019. godine je Vrhovni sud Crne Gore proglasio krivima 14 muškaraca s obrazloženjem da su tokom izborne godine 2016. planirali zavjeru za državni udar kako bi spriječili prijem Crne Gore u NATO. Dvojica od njih su bili ruski državljani s lažiranim putovnicama i navodno su bili agenti GRU-a. Osuđeni su na sudu opovrgavali sve optužbe, a Moskva je žestoko demantirala svoju umiješanost.

2018: Kemijski bojni otrov – 1. dio

U ožujku 2018. godine ruski dvostruki agent Sergej Skripal i njegova kćer Julija su pronađeni bez svijesti na klupi u parku u malom engleskom gradu Salisbury. Britanski istražitelji su priopćili da su oboje došli u kontakt s nervnim plinom novičok. Kemijski bojni otrov je razvijen 70-tih godina u Sovjetskom savezu.

Dvostruki agent Sergei Skripal i njegova kćer

Dvostruki agent Sergei Skripal i njegova kćer su bili žrtve atentata Novičokom

Britanska vlada je nakon toga optužila Rusiju za taj napad. Međunarodni istražitelji organizacije za zabranu kemijskog oružja OPCW su potvrdili analizu Britanaca. Osumnjičeni počinitelji su zaposlenici GRU-a. Moskva sve to ponovo opovrgava.

2020: Kemijski bojni otrov – 2. dio

20. kolovoza 2020. godine ruski oporbenjak Aleksej Navalni se srušio na letu od Sibira za Moskvu. Nakon hitne intervencije u Omsku prebačen je u berlinsku bolnicu Charite gdje je potvrđena sumnja da je Navalni otrovan novičokom.

Nakon prvog pregleda hotelske sobe u kojoj je Navalni bio u Tomsku od strane ruske policije ruske vlasti su priopćile da nema naznaka o kriminalnom djelu. Navalnijev tim je nasuprot tome izvijestio o tragovima novičoka na praznim bocama u sobi u hotelu. Kremlj u tome ne vidi dokaz trovanja.

Specijalne jedinice za destabilizaciju Zapada

U međuvremenu skoro ista skupina tajnih službi od 15-20 agenata je odgovorna za počinjena djela u Europi: jedinica 29155 je prema istraživanju mreže Bellingcat sudjelovala u pokušajima destabilizacije u Republici Moldaviji i na Krimu 2014. godine te u hakerskom napadu na Svjetsku antidoping agenciju WADA 2016. i 2017. godine.

Osim toga grupa je navodno utjecala i na glasanje o Brexitu i nelegalni referendum o neovisnosti Katalonije 2017. godine. Tek 2019. godine je postalo poznato da jedan dio grupe operira iz francuskih Alpi – među njima vjerojatno i počinitelji napada novičokom na Sergeja Skripala. Za sada nije poznato stoji ti ta ista specijalna jedinica i iza ubojstva u Berlinu.