1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Afganistanske izbjeglice zaboravljene na Kosovu

Teri Schultz
30. kolovoza 2022

Evakuirani iz Afganistana koji su, prema tvrdnjama SAD-a, trebali biti samo privremeno smješteni na Kosovu, godinu dana kasnije i dalje su tamo. Neki od njih se osjećaju kao zatvorenici.

https://p.dw.com/p/4GBkD
Kosovo Camp Bondsteel Migranten Afghanistan
Foto: Muhammad Arif Sarwari/AP Photo/picture alliance

Dva tjedna nakon što su talibani u kolovozu 2021. godine ponovo osvojili Kabul, diplomati i američki vojnici na Kosovu pozdravili su Afganistance, koji su pobjegli iz svoje zemlje zato što su surađivali s SAD-om i njihovim saveznicima. Dočekani su raširenih ruku u novoizgrađenom prihvatnom centru. Kamp Liya, koji je podignut pored američke vojne baze, Kamp Bondsteel, trebalo je biti njihov privremeni dom, dok Washington ne organizira preseljenje u SAD ili neku drugu zemlju.

„Čast nam je što možemo pomoći afganistanskim izbjeglicama koje su radile za NATO", tim riječima kosovski premijer Albin Kurti je 21. kolovoza 2021. godine pozdravio prve novopridošle na aerodromu. „Oni su u očajanju napustili svoje domove i svoju zemlju, ali mi ćemo učiniti sve što možemo kako bi osigurali da ovdje budu sigurni."

I John Kirby, bivši glasnogovornik Pentagona je rekao da sporazum koji je potpisan s Kosovom obavezuje SAD da Afganistance koji su tamo evakuirani „u roku od 365 dana prebace u SAD ili neku drugu zemlju".

Liya i dalje postoji

Plan da kamp Liya bude raspušten u roku od godinu dana, nije ostvaren. Iako su nakon dolaska na Kosovo stotine Afganistanaca brzo nastavili put, jer su dobili američke vize ili ponude da žive u nekoj drugoj zemlji, mnogi su i dalje u istom kampu. Njihove zahtjeve su američke službe odbile ili još uvijek o njima nije odlučeno.

„Neki su depresivni, neki imaju psihičke probleme“, opisuje situaciju jedan evakuirani Afganistanac, koji iz sigurnosnih razloga želi ostati anoniman. „Rekli su nam da ćemo tu ostati nekoliko mjeseci, ali sada je prošlo gotovo godinu dana. Nakon osam mjeseci je rečeno: „Ne možeš putovati u Ameriku". Pitali smo ih iz kog razloga, ali nismo dobili odgovor."

Izbjeglicama je u početku bilo rečeno da se osjećaju kao gosti, ali ovaj čovjek kaže da se sada osjeća kao u zatvoru. Ljudima nije dozvoljeno da napuštaju kamp, osim ako se ne odreknu prava na povratak. Ne mogu raditi kako bi zaradili novac za svoje obitelji. Kaže da se brine oko toga da mu djeca gladuju. A zatim dodaje i da se zbog nedostatka informacija osjeća gore nego u zatvoru.

„Zatvorenik može imati pristup dokumentima i da se raspita o svom slučaju, zašto se tu nalazi, koliko dugo će biti u pritvoru“, kaže Afganistanac i dodaje: „Kada mi to pitamo, ne daju nam odgovor zašto smo ovdje i koliko dugo ćemo još biti.“

Tretman „jednostavno šokantan"

USA Missoula | Julie R. Sirrs | Rechtsanwältin
Julie SirrsFoto: privat

Početkom ljeta u kampu je naraslo neraspoloženje. Mnogi su prosvjedovali s transparentima „Žene i djeca pate" i „Želimo pravdu".

Većina ljudi čiji su zahtjevi za vizu odbijeni nemaju odvjetnike koji bi ih zastupali pred američkom vladom. Jedan od stanovnika kampa Liya je i bivši šef afganistanske tajne službe Mohamad Arif Sarvari. On je bio jedan od prvih Afganistanaca koji je stupio u vezu s američkom vojskom, koja je umarširala u Afganistan nakon 11. rujna 2001.

Julie Sirrs je tada bila analitičarka Ministarstva obrane SAD. Sarvarija je upoznala dok je radila u Afganistanu. Kasnije je postala odvjetnica. kada je prošle godine saznala da je Sarvarijev život u opasnosti zbog povratka talibana, Sirrs je odlučila da ga zastupa i pomogne mu da se preseli u SAD. Ona želi da mu se oduži za pomoć koju je tada pružio.

„On je štitio moj život i živote mnogih drugih Amerikanaca", kaže Sirrs za DW. „Bio je glavni kontakt za tim CIA-e, koji je nedugo nakon 11. rujna stigao u Afganistan. „Ne vjerujem da u Afganistanu ima neko tko je više učinio od gospodina Sarvarija kako bi pomogao SAD-u."

Sirrs se čudi što je njenom klijentu odbijen zahtjev za stjecanje američke vize. Kaže da je frustrirajuće što jedva da dobiva neke informacije o njegovom slučaju. „Mislim da je takav odnos krajnje neprimjeren, posebno u slučaju mog klijenta, koji je pružio veliku pomoć u velikoj mjeri riskirajući svoj život", kaže Sirrs. Nitko ne dovodi u pitanje potrebu za odgovarajućom provjerom. „Ali u nekim slučajevima izgleda da su stvari nekako krenule naopako.“

Na pitanje o njihovoj sudbini, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Ned Price je malo toga rekao. Još uvijek postoji mali broj ljudi kod kojih su potrebne dodatne provjere, kazao je Price 16. kolovoza. “Neki slučajevi su već odobreni. To su provjere koje se tiču pojedinačnih slučajeva i to se odnosi i na ljude koji su još uvijek tamo.”

Rok od godinu dana nije ispoštovan

Kosovo | Afghanische Evakuierte kommen im Camp Liya im Kosovo an
Dolazak afganistanskih izbjeglica na Kosovo prije nešto manje od godinu danaFoto: Sgt. Gillian McCreedy, US Defense Dept

Potraga za nekom drugom zemljom za evakuirane Afganistance mogla bi biti naročito teška ako im američke vlasti ne odobre zahtjev za ulazak u SAD. „Prvo zbog čega druge zemlje strahuju je to da možda postoji neki sigurnosni problem", kaže Sirrs i dodaje da ne vjeruje da će takvih sumnji biti u Sarvarijevom slučaju. On je nedavno bio u mogućnosti pregovarati o odlasku iz kampa Liya na neko drugo mjesto, gdje bi čekao ponudu za preseljenje, ali prema riječima Julie Sirrs, ni jedna zemlja nije ponudila da ga primi. Povratak u Afganistan za Sarvarija bi značio sigurnu smrt, kao i za mnoge druge iz kampa Liya.

Time problem ostaje kosovskim vlastima. Godinu dana nakon što su novopridošlima obećani sigurnost i zaštita, kosovski premijer Albin Kurti je tijekom posjeta Bruxellesu rekao da se njegova vlada složila s SAD-om da se odloži dogovoreni rok o ukidanju kampa Liya, što se trebalo dogoditi do 29. kolovoza 2022. Kurti nije direktno odgovorio na pitanje da li bi oni koji su ostali u kampu Liya mogli biti razmješteni unutar Kosova.

Humanitarna je obaveza pomoći ljudima koji su morali bježati, rekao je Kurti. „S druge strane mi smo obvezni pomoći našim saveznicima, partnerima i prijateljima, prije svega SAD-u, kada su u nevolji. I to ćemo činiti i ubuduće.“

Nastavak statusa quo je upravo suprotno onom što žele preostali stanovnici kampa Liya.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu