#AfD: Zapostavljaju li novinari ono što je zaista važno? Samoanaliza | Politika | DW | 26.07.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

#AfD: Zapostavljaju li novinari ono što je zaista važno? Samoanaliza

Pitanje izbjeglica nije tema koja najviše zabrinjava Nijemce, pokazuju to posljednja istraživanja javnog mnijenja. Zašto ga onda novinari i političari toliko guraju u prvi plan? Analiza Jeffersona Chasea.

Novinari i drugi akteri u političkom Berlinu bi se trebali zamisliti nad rezultatima ovog ispitivanja javnog mnijenja: Nijemci su prije svega zabrinuti zbog porasta siromaštva i zbog toga da li u velikim gradovima ima još stanova koje je moguće platiti.

Anketu je provela Agencija za ispitivanje javnog mnijenja "Emnid" po narudžbi lista "Bild am Sonntag". Ispitanici su bili zamoljeni da s popisa od 20 političkih tema izaberu one zbog kojih su najviše zabrinuti. Tema izbjeglištva i migracija je završila na 13. mjestu.

AfD ekstremno precijenjen

Još prije saveznih izbora prošle jeseni, na kojima je Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila 12,6 posto glasova, brojni novinari su bili zabrinuti zbog pažnje koja se daje desničarskim populistima i njihovoj najvećoj temi - migracijama. "Ako je ispravno da je AfD stranka od deset posto, onda mi o toj stranci izvještavamo kao da je stranka od 40 posto", kaže Lutz Kinkel, bivši reporter magazina Stern.

Samoanaliza

"Želio sam ovo preispitati na temelju mog vlastitog novinarskog rada", kaže Kinkel. "Jesam li izvještavao uravnoteženo? Provjerio sam mojih posljednjih 100 članaka, objavljenih na Internetu, i zaključio: i bez srodnih tema kao što su terorizam i kriminal 28 mojih priča je bilo o imigraciji, azilu i upravo o AfD-u."

To je bilo za očekivati. Činjenica je da je istraživanje provedeno protekle godine pokazalo kako vodeći njemački mediji dnevno objave do 17 priča o tzv. "izbjegličkoj krizi", od kako je u jesen 2015. godine u Njemačku stiglo skoro milijun izbjeglica. Broj onih koji su podnijeli zahtjev za izdavanjem azila pao je s oko 800 000, koliko je bilo 2016. godine, na oko 200 000. No izvještavanje o izbjeglicama ipak nije palo u podjednakoj mjeri.

Deutschland Ausgabestelle für Flüchtlinge (Imago/J. Jeske)

Pišu li njemački mediji previše o izbjeglicama?

Izvještavamo li o onome što ljude ne zanima?

Hranimo li mi publiku dakle informacijama koje ona zapravo uopće ne želi i krivotvorimo li time političku agendu? Demoskopi i političari kažu: da - i ne. Tema migracija čini se da nije glavna briga prosječnih Nijemaca, smatra Torsten Schneider-Haase iz Emnida. No mogla bi biti dobro povezana s drugim temama, primjerice s raspravom o visini mirovina ili visokim stanarinama. "Moglo bi se pitati: tko je krivac za visoke stanarine? A onda bi doseljenici mogli u najmanju ruku igrati indirektnu ulogu u mislima ispitanika", kaže Schneider-Haase.

Tema postaje važna ako mediji o njoj izvještavaju

Jedno drugo ispitivanje javnog mnijenja, objavljeno ovoga tjedna, ovaj put Instituta Allensbach, potvrđuje ovu procjenu. Na pitanje jesu li zabrinuti zbog brojnih izbjeglica u Njemačkoj, 47 posto ispitanika je odgovorilo da su "znatno zabrinuti". 37 posto je izjavilo da su "pomalo zabrinuti".

Paula Diehl sa Sveučilišta Bielefeld, koja radi na ispitivanjima javnog mnijenja, kaže da novinari i političari u Njemačkoj posvećuju preveliku pažnju temama kao što su muslimani, bijeg i integracija.

"Čim su određene teme sveprisutne u medijima one se manifestiraju. One postaju važne teme, neovisno o tome jesu li i bez izvještavanja relevantne ili ne", kaže Diehl. Drugim riječima: kontinuirano izvještavanje može od jedne teme srednjeg značaja stvoriti centralnu temu.

Mogući primjer za to su posljednji dani uoči saveznih parlamentarnih izbora održanih 24. rujna 2017. godine. 22. kolovoza, mjesec dana uoči izlaska na izbore, CDU Angele Merkel je još uvijek, prema anketama, imao podršku 39,5 posto birača i bio daleko ispred socijaldemokrata. Činilo se da će izbori biti dosadni, zapravo da tu nema priče. Novinari su očajnički tražili teme.

Tjedan prije saveznih izbora

Pod dojmom terorističkih napada iz Barcelone 17. kolovoza 2017. godine Alternativa za Njemačku je pojačala svoje napade na kancelarkinu izbjegličku politiku. U tom trenutku su populisti imali oko sedam posto. Na saveznim parlamentarnim izborima rezultat AfD-a je potom bio duplo veći nego što se očekivalo mjesec dana prije, konzervativci su pak pali na oko 33 posto.

Ono što ujedinjuje novinare i populiste

Diehl vjeruje da novinari često nehotice podržavaju desničarske populiste jer i jedni i drugi rade na sličnim osnovama. Obje grupe pokušavaju jednostavno objasniti kompleksne odnose. Obje grupe naglašavaju konflikte, personaliziraju i emocionaliziraju priče.

"Nije samo da AfD koristi medije, to je simbioza. Mediji dobivaju pažnju ako izvještavaju o AfD-u. Ne biti ovisan o ovakvim faktorima predstavlja veliki problem. Zavrti li se ova dinamika dalje onda će u jednom trenutku desničarski populisti biti ti koji dominiraju medijskim diskursom", kaže Diehl.

AfD-Parteitag in Augsburg (Reuters/M. Rehle)

AfD ima razloga za zadovoljstvo - vođe stranke Alexander Gauland i Alice Weidel

AfD - Hashtag stranka

I još jedan razvoj događaja približava protivnike useljavanja i medije: nije se samo promijenio način na koji novinari pišu, već i teme i tempo kojim pišu.

Naslovi su optimizirani za tražilice, sa što je moguće više popularnih pojmova koji se traže na samom početku. Samo prvih 56 znakova jednog naslova i 156 znakova u naslovnoj cjelini se zaista broje. Priča bez pratećeg Hashtaga iz ugla brojnih medijskih radnika nije vrijedna. A što je bio najvažniji Hashtag prije i tokom saveznih izbora? #AfD! A koji je bio najviše tražen? #AfD! A koja njemačka stranka je bila vodeća prilikom korištenja društvenih mreža, prije svega Twittera? AfD.

Uloga medijskih radnika

Za Wolfganga Koeniga sa Sveučilišta Koblenz-Landau, koji se bavi istraživanjem medija, je svejedno je li većina priloga na društvenim mrežama o AfD-u negativna. Također većina Nijemaca uopće nije aktivna na Twitteru. Novinari, od kojih su brojni pravi Twitter-Junkies, pogrešno na svoje čitatelje prenose ono što se na Twitteru promatra kao važno.

"Tema izbjeglica biva u međuvremenu odgovarajuće pripremljena od strane medijskih profesionalaca i postavljena na Twitter i Facebook i ona potom nailazi na reakcije. Jedan od primjera za ovo je naša studija o TV-duelu tokom predizborne kampanje za savezne izbore 2017. godine. Na Twitteru je tema izbjeglica jasno dominirala tokom televizijskog sučeljavanja, jer je ova tema bila u središtu pažnje u prvom satu televizijskog duela. Drugačije rečeno: od direktne rasprave Angele Merkel (kandidatkinje CDU/CSU za kancelarku) i Martina Schulza (kandidata SPD-a) profitirao je moguće najviše AfD.

Što kažu političari o tome?

A što misle političari? Čak i predstavnici vladajuće Velike koalicije iz CDU, CSU i SPD vjeruju da tema migracija dobiva previše pažnje. I da je time otežan njihov rad.

"Imam dojam da čitav spektar izazova pred kojima stojimo mediji ne pokrivaju, što onda kod stanovništva u određenim uvjetima budi dojam kao da se zastupnici ili vlada ne brinu o problemima i brigama pojedinaca", kaže zastupnik CDU-a Roderich Kiesewetter.

Hannover Bundesparteitag Die Linke (picture alliance/dpa/P. Steffen)

Bernd Riexinger: "Teme izbjeglica i AfD dominiraju"

Sonja Steffen iz SPD-a smatra: "Stvarne brige ljudi su ono što svakog pojedinca zaokuplja svakodnevno. Dobar posao, stanarine koje je moguće platiti, dobro obrazovanje za djecu, sigurnost i dobra mirovina u starosti. Migrantsku politiku vještački šire i neopravdano guraju u prvi plan dijelovi političara, tu u prvom redu spada AfD".

Digitalizacija, porez, mirovine: skoro nitko ne govori o tome

Druge njemačke oporbene stranke: Liberana stranka, Zeleni i Lijeva stranka, su posebice frustrirani zbog uspješnog diktiranja tema koje vrši AfD. One se žale da su ignorirane ako žele razgovarati o drugim temama osim migracije i azila.

Predsjednik Lijeve stranke Bernd Riexinger to ovako formulira: "Teme izbjeglica i AfD dominiraju od ljeta 2015. godine medijima i politikom i guraju sve druge teme na margine. To da u međuvremenu dolazi mnogo manje izbjeglica u Njemačku i Europu je malo toga promijenilo. Tako nastaje iskrivljena slika koja ima sve manje veze s realnošću".

Što trebamo: samokritiku

To tako vidi i većina novinara iako ni političari, ni demoskopi, ni istraživači medija nisu u stanju reći nam kako to možemo promijeniti. Možda je veća samokritika i izoštrenija svjesnost o djelovanju izvještavanja jedan korak prema poboljšanju. Jer velika većina medija želi pokazati što je moguće više diferenciranu sliku društva o kojem izvještavaju. Unatoč velikom pritisku da ostvare klikove na Internetu. Novinari moraju upravo uraditi više toga a ne samo jednostavno slijediti aktualne agende.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva