AfD se radikalizira zbog korona-krize | Politika | DW | 22.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

AfD se radikalizira zbog korona-krize

Desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) je do sada znala iskoristiti krizne situacije. No kada je u pitanju korona-kriza, to joj baš ne uspijeva. Stranka je zabavljena vlastitim frakcijskim sukobima.

Protiv reforme Zakona o borbi protiv širenja zaraza, koji bi trebao pravno utemeljiti mjere u borbi protiv pandemije koronavirusa, je iz različitih motiva glasala cjelokupna oporba s izuzetkom Zelenih: Liberalno-demokratska stranka (FDP), stranka Ljevica i AfD. No za potonju stranku bi ovaj potez, promatrano iz ugla političkog marketinga, mogao biti problematičan.

„AfD temu korone nije tako dobro prigrlio kao što je to bio slučaj s temom useljavanja", analizira Edgar Grande iz Znanstvenog centra za socijalna istraživanja u Berlinu. "Kada je 2015. i 2016. netko htio stranku koja je protiv politike useljavanja, onda je tu bio AfD i nitko drugi", kaže Grande. No kada su u pitanju prosvjedi protiv korona-politike savezne vlade na pamet ne pada prvo AfD.

Radikalizam za privlačenje pozornosti

Ulogu pobunjenika je u posljednje vrijeme u Bundestagu preuzela prije svega liberalna stranka. "Prijetite deformiranjem naše parlamentarne demokracije", rekao je predsjednik FDP-a Christian Lindner nedavno u Bundestagu kao kritiku na to da kod donošenja mjera protiv koronavirusa parlament igra sporednu ulogu. FDP je time AfD-u, koji je također kritizirao preveliku vlast egzekutive, oduzeo ekskluzivnu ulogu pobunjenika.

To je vjerojatno predsjednika AfD-a Alexandera Gaulanda natjeralo na žešću retoriku. On je tako, kako bi upao u oči kod vlastite publike, napao "korona-diktaturu" savezne vlade. Koliko daleko ide AfD-ova retorika isticanja pod svaku cijenu pokazuje primjer AfD-ovog zastupnika Bernda Baumanna koji je metode aktualne vlade usporedio s metodama kojima su nacionalsocijalisti 1933. došli na vlast. Usporedba neke stranke s NSDAP-om je na njemačkoj političkoj sceni apsolutni tabu.

Deutschland Coronavirus 5G

Prosvjedi protiv korona-mjera - podrška AfD-a

Tijekom rasprave u Bundestagu AfD je prazna mjesta u svom dijelu parlamenta popunio patetičnim plakatima s naslovnicom Temeljnog zakona (Njemački ustav) na kojem je stajalo "Pokopan".

Izvan parlamenta AfD pokušava iskoristiti momentum uličnih prosvjeda protiv korona-mjera koji su snažno infiltrirani pripadnicima radikalno desne scene. Ispitivanja pokazuju da je među biračima AfD-a natprosječno mnogo onih koji gaje simpatije s ovim prosvjedima. Prosvjedi protiv korona-mjera, što su pokazali i sukobi s policijom u srijedu u Berlinu, se polako radikaliziraju a od toga bi,kao što je to bio slučaj s anti-izbjegličkim i anti-islamskim prosvjedima pokreta Pegida, mogao profitirati AfD.

Na istoku i dalje jaki

AfD-u popularnost kontinuirano pada. Od nekadašnjih 16 posto do, u međuvremenu djelomice, i ispod 10 posto. S jedne strane je tu činjenica da se AfD nije uspio profilirati tijekom korona-krize. S druge strane se i unutar samog AfD-a vode žestoke frakcijske borbe.

Ured za zaštitu ustavnog poretka je već neke dijelove stranke i istaknute članove okarakterizirao kao ekstremističke. Ekstremni dio stranke zvan "Krilo" je doduše prestao postojati, no borbe između umjerenog krila, uglavnom na zapadu zemlje, i radikalnog na istoku još uvijek traje.

Podrška AfD-u u onim dijelovima zemlje, poput Tirinške, gdje je "Krilo" bilo najsnažnije, je i dalje vrlo visoka, oko 20 posto. Ovdje vlada neka vrsta inata kada su pitanju prijetnje Ureda za zaštitu ustavnog poretka.

Prilagodba bez nagrade?

U Brandenburgu, gdje je predsjednik AfD-a za ovu saveznu pokrajinu Andreas Kalbitz bio izbačen iz stranke zbog preekstremnih stajališta, je za njegovog nasljednika izabran jedan političar koji je u jednakoj mjeri radikalan kao i njegov prethodnik. I u susjednom Berlinu se očekuje izbor jednog radikalnog političara na čelo lokalnog AfD-a.

Objašnjenje za ovo podijeljeno ponašanje unutar AfD-a daje desni publicist i aktivist tzv. "Nove desnice" Götz Kubitschek. Njegova izdavačka kuća je nedavno objavila studiju pod nazivom "Hoće li AfD propasti?".

On sam na vlastitoj internetskoj stranici piše: "Razlog pogrešnim odlukama vodstva AfD-a leži u njihovom zapadnonjemačkoj socijalizaciji. Do dan danas se političari na Zapadu povode za time da se pokušaji prilagođavanja establišmentu nagrađuju. No AfD ne smije i dalje biti igračka masovnih medija i Ureda za zaštitu ustavnog poretka."

Stranačka konvencija koroni usprkos

Deutschland AfD Andreas Kalbitz und Björn Höcke

Radikalno krilo još je uvijek jako - Andreas Kalbitz i Björn Höcke

Ova državna institucija bi, kako pišu mediji, početkom prosinca trebala odlučiti o tome hoće li cjelokupni AfD postati predmetom promatranja. To znači da bi domaće obavještajne službe npr. smjele prisluškivati AfD-ovu komunikaciju ili čak ubacivati svoje špijune u samu stranku. No prije toga mora biti više nego jasno da stranka djeluje pritv ustavnog poretka Njemačke. Umjerene članove stranke bi to, zbog mogućeg negativnog učinka na privatnu karijeru, recimo u pravosuđu, to moglo udaljiti od AfD-a.

Još uoči odluke Ureda za zaštitu ustavnog poretka, AfD bi trebao održati stranačku konvenciju koja je izvrstan podij za odmjeravanje frakcionaških snaga. Zbog pandemije se trenutno izbjegavaju ovakvi veći kongresi.

Ako AfD svoju konvenciju i održi, dvije teme bi mogle priskrbiti materijal za sukob: popunjavanje dva mjesta u predsjedništvu i mirovinska politika AfD-a. I upravo bi se na ovoj temi moglo pokazati iza koga stoji stranka.

Jer smjernice za mirovinsku politiku predstavlja kako ekstremno krilo oko nekadašnjeg neslužbenog predvodnika "Krila" Björna Höckea tako i ono umjereno koje predstavlja političar Jörg Meuthen. Tako bi svađa oko mirovina mogla pokazati u kom smjeru se AfD kreće.