1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

90.000 nestalih osoba u Meksiku

Sandra Weiss
5. rujna 2021

Razlog zbog kojeg je UN 30.8. proglasio Danom nestalih posebno je vidljiv u Meksiku. Svake godine tamo nestane i po nekoliko tisuća ljudi. Aktivisti za ljudska prava odgovornost prebacuju na državu.

https://p.dw.com/p/3zpNl
Protest obitelji 43 nestalih studenata u Meksiku
Protest obitelji 43 ubijenih studenata u Meksiku čiji su leševi nakon egzekucije bili spaljeniFoto: Marco Ugarte/AP Photo/picture alliance

Kaktusi, kamenje, planine, sivi pustinjski pijesak i tu i tamo poneka spaljena i napuštena ruševina. Nema se što više vidjeti u podnožju planine Picachos del Fraile u blizini industrijskog grada Monterreya na sjeveru Meksika. Vjerojatno su baš zato narko-karteli i odabrali ovo mjesto za egzekuciju i pokop svojih protivnika. 2010. godine rat narko-kartela je posebno žestoko bjesnio u ovoj regiji. Na stotine ljudi je nestalo.

Sizifov posao

Neki su oteti i prisiljeni na rad za kartele ili krijumčare droge. Druge su snage sigurnosti uhitile - prije nego što im se gubi svaki trag. U srpnju prošle godine deset pripadnika autohtone etničke grupe Yaqui nestalo je u državi Sonora dok su gonili stoku na dražbu koja se održavala na lokaciji udaljenoj 85 kilometara. Rodbina nestalih sumnja da je njihov nestanak povezan s otporom koji su pružali realizaciji rudarskih projekata.

Predsjednik Meksika Andrés Manuel López Obrador
Predsjednik Meksika Andrés Manuel López ObradorFoto: Jose Mendez/Agencia EFE/imago images

Anonimna dojava otkrila je da leševi nekih od žrtava leže u pustinjskom pijesku u blizini Monterreya. Sada forenzičari iz regionalnog tužilaštva traže mrtve. Žutom plastičnom trakom označeno je područje veličine nogometnog igrališta. Nekoliko službenika u bijelim kombinezonima kopa po zemlji motikama i lopatama. Ako pronađu neku kost, dostavljaju je odmah svojim kolegama koji ispod plastične cerade četkicama uklanjaju pijesak s pronađenih posmrtnih ostataka i stavljaju ih u numerirane, prozirne plastične vrećice. Odatle se kosti prebacuje u Državno tužilaštvo, pravi se DNK-analiza i materijal uspoređuje s bazom podataka najbližih članova obitelji nestalih.

U Meksiku, zemlji koja je skoro šest puta veća od Njemačke, potraga za 90.000 ljudi koji su nestali je Sizifov posao. Mjesta zločina često pronalazi i sama rodbina žrtava. U Meksiku sada postoji gotovo 100 privatnih brigada za potragu. U njima ima pekara i poljoprivrednika, vlasnika radionica i majki koji traže nestale članove obitelji. Kroz tečajeve na kojima su ih podučavali strani forenzičara, pripadnici tih brigada naučili su kako procijeniti svjedočanstva s kojima se suočavaju i kako pravilno iskopati ljudske ostatke. Do sada je pronađeno preko 4.000 tajnih masovnih grobnica i posmrtni ostavi više od 6.900 žrtava.

Narušeni odnosi s državom

U Meksiku su se promijenile tri vlade od početka rata protiv narko-mafije 2006.godine i svaka je bila drugačije političke orijentacije. Ali tragediji tu nije kraj: samo u prethodnoj godini je nestalo novih 4.960 ljudi - iako predsjednik Andrés Manuel López Obrador voli govoriti o tom problemu kao o "naslijeđu" od svojih prethodnika. Tijekom predizborne kampanje 2018. obećao je da će pomoći žrtvama rata protiv narko-kartela i zaustaviti krvoproliće. Ali nije uspio u tome. Državni tajnik za ljudska prava Alejandro Encinas stalno priča o uspješnim istragama, o tečajevima obuke za regionalne istražne organe i naglašava kako je u pandemijskoj 2020. godini broj prijava nestalih osoba opao za 22 posto.

Ali odnosi između članova obitelji nestalih osoba i meksičke vlade su izrazito loši, a povjerenje više nego poljuljano. U travnju je vladajuća stranka Morena odlučila reformirati javno tužilaštvo. Reforma koja zanemaruje preporuke aktivista za ljudska prava i Ujedinjenih naroda (UN), oslobađa praktički Opće javno tužilaštvo (FGR) od obveze koordiniranja potrage za nestalima. Kontrola javnog tužitelja, koja je uvedena tek 2018. godine, također je oslabljena, kao i obveza da se rodbini omogući uvid u dosjee ili pruži mogućnost da zatraži neovisna mišljenja vještaka, izjavila je za portal "Animal Politico" Volga del Pino, savjetnica organizacije "Nacionalni pokret za naše nestale". Razlog tome je, prema navodima promatrača, činjenica da su dijelovi snaga državne sigurnosti radili u dogovoru s narko-kartelima i bili uključeni u masovne otmice i nestanke ljudi.

"Ne prebacujte teret na obitelji"

Obilježavanje Dana nestalih u Meksiku
Obilježavanje Dana nestalih u MeksikuFoto: MNDM

Istrage su sada ponovo u nadležnosti regionalnih državnih tužilaštava, a samim tim kod onih organa koji su uvijek bili u fokusu kritika. Državno tužilaštvo je od 23.000 ljudi, koji su nestali u Meksiku od 2018. godine, samo trećinu registriralo kao žrtve zločina, što povlači sa sobom obvezu da se krene s istragom, kritizirala je američka organizacija za ljudska prava „Washington Office on Latin America" (WOLA). Većina nestalih maloljetnih lica bile su djevojčice, ali nijedna državna institucija čak niti ne razmatra mogućnost trgovine ženama, istaknuli su suradnici ove američke organizacije.

"Obitelji imaju pravo biti uključene u istragu i potragu za nestalima", kaže Stephanie Brewer iz WOLA-e i zaključuje: „Ali to ne znači da je u redu da država prebacuje teret istrage na obitelji, izlažući ih pritom velikom riziku."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu