1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

50 godina "nove" Lufthanse

31. ožujka 2005
https://p.dw.com/p/9ZQ5
Izvorno ime ovog zračnog prijevoznika zapravo jest Luft Hansa ili u prijevodu: Zračna trgovačka udruga
Izvorno ime ovog zračnog prijevoznika zapravo jest Luft Hansa ili u prijevodu: Zračna trgovačka udrugaFoto: AP

Ovaj 1. travanj je dan jedne čudne obljetnice: jer to jest 50 rođendan ali zapravo i nije jer je tvrtka osnovana dobrih tridesetak godina ranije. Ali 1955. u Njemačkoj to nije bilo ništa čudno, osobito kada je riječ o sektoru kojeg su saveznici imali potpuno pod svojom kontrolom. Jer, riječ je o njemačkom zračnom prijevozniku, "Lufthansi".

Dakako, prvi poratni "Luft Hansini" avioni bili su elisarci, dvomotorni Convair 340 i 1. travnja prije pola stoljeća u 6 sati i 43 minute ponovno su poletjeli avioni na prvoj domaćoj liniji između Hamburga i Münchena sa slijetanjima u Kölnu i Frankfurtu. Oštar propis okupacijskih snaga koji je zabranjivao njemačkim državljanima da upravljaju avionima nad Njemačkom isprva je zaobiđen "instruktorima letenja" - savezničkim pilotima koji su bili kapetani zrakoplova dok su namještenici "Luft Hanse" bili tek kopiloti sa tek djelićem plaće kakvu su dobivali "službeni" piloti.

Ali to se brzo promijenilo: već u svibnju 1955. uvedena je i prva međunarodna linija - za Madrid a u srpnju se mlada-stara njemačka linija već odvažila i preko Atlantika. Doduše, možda danas nekima izgleda romantična predodžba o vremenima u kojima je vožnja zrakoplovom bila još nešto posebno i ekskluzivno - ali razmislite još jednom, da li biste htjeli vratiti se u ta bučna i treskava vremena. Ni propisi o sigurnosti nisu bili ni nalik onima kakvi su danas na snazi i najvjerojatnije bi većini prvih aviona danas bio bez diskusije zabranjen let. Na primjer jedan od prvih pilota "Lufthanse" Werner Bittner se prisjeća:

"Kao mladi kapetan sam tada letio na jednom DC 3, to je bilo 1957. i tada smo taj avion kupili od francuza. Ali nismo znali da je on prije bio na zadatku u Indokini i imao je rupe od metaka koji su ga pogodili i koje su bile tek zakrpane."

Ipak, priča o "Lufthansi" u pedesetima i šezdesetima podjednako je priča o njemačkom gospodarskom čudu koliko i priča o naglom rastu zračnog prijevoza. Zato nije potrajalo dugo da je njemački prijevoznik letio na svih 5 kontinenata sa najmodernijim avionima tog vremena - naravno, to su već bili mlaznjaci.

No sve je to prošlost ali sudbina današnjih zračnih prijevoznika nipošto nije tako blještava: na nebu nad Europom vodi se žestoka borba za preživljavanje i stručnjaci smatraju kako će na čitavom kontinentu preživjeti najviše tri prijevoznika. Poseban izazov su i takozvani "jeftini" prijevoznici iako je i Lufthansa osnovala ili je suvlasnih čak nekoliko što "charter" što "jeftinih" prijevoznika poput "Condora" ili "Germanwingsa" a upravo je njemački zračni prijevoznik osnivač prvog udruženja zračnih prijevoznika - takozvanog "Star Aliance" kojem pripada na primjer i "Croatia Airlines". Zato je i direktor "Lufthanse" Wolfgang Mayrhuber pred rođendan mogao izraziti zadovoljstvo:

"Poduzeće 'Lufthansa' je zadržalo smjer i dokazalo se na tržištu. Po prvi puta smo mogli pozdraviti u našim avionima više od 50 milijuna gostiju i sudjelujemo u rastu čitavog sektora i to uz profit. Operativna dobit za prošlu godinu iznosi 383 milijuna eura neto kredit 591 milijun. On se mogao pretvoriti u neto-imutak od 418 milijuna što znači da smo prošle godine ostvarili preko jedne milijarde tekućih sredstava."

Ali samo par dana prije rođendanske proslave, Lufthansa je i objavila što si je kupila - posrnulu švicarskog zračnog prijevoznika koji je i sam nastao nakon stečaja nekoć uglednog 'Swiss Aira': tvrtku 'Swiss'.

"Švicarska je prodajom donijela veliku, dalekosežnu i strategijsku odluku. Mi dijelimo iste vrijednost i jednako smo predani kvaliteti. 'Lufthansa' i 'Swiss' za mene znače kvalitetu iz srca Europe. A jedno vam mogu obećati: 'Swiss' će ostati 'Swiss' pa i sa 'Lufthansom'."

Cijena je otprilike ista kolika je i dobit - oko 310 milijuna eura iako Lufthansa neće taj iznos niti platiti odjednom a možda ni uopće: jer najveći dio, oko 265 milijuna trebaju dobiti veliki akcionari među kojima su banke UBS i 'Credit Swiss' ali i švicarska država. A oni će dobiti novac tek i ako Swiss bude poslovao sa dobiti - a od toga je, bez obzira na zaklinanje na kvalitetu, on veoma daleko. Prošle godine je javio oko 94 milijuna eura gubitka - ali se istini za volju mora reći i što je ova akvizicija donijela Lufthansi: nije samo riječ o 80 aviona, oko sedam milijuna putnika godišnje i preko 7000 zaposlenih nego su Lufthansi, koja se godinama profilirala kao prijevoznik preko Atlantika i u područje Azije, veoma zanimljivi švicarski poslovi koja je ona uspjela sklopiti za odredišta u Africi. Sa druge strane, i direktor 'Swissa' Christoph Franz je zadovoljan sklopljenim poslom: "I dalje ćemo nastaviti nastupati na tržištu sa našom markom 'Swiss' i istovremeno ćemo - kao članovi udruge Star-Aliance - ponuditi mušterijama mrežu linija koja se proteže preko čitavog svijeta. Naš je cilj zadržati Zürich kao međunarodno raskrižje integrirano u policentrični koncept koncerna Lufthansa."